Izvor: Nezavisne novine

Niti je Haški tribunal ispunio svoju svrhu niti je doprinio pomirenju u regionu, glasi stav koji prevladava kada se sumiraju protekle 24 godine rada Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), a koji će formalno biti zatvoren posljednjeg dana ove godine.

Zastave se spuštaju, a ostaju zamjerke, od kojih se najučestalija odnosi na dužinu kazni u odnosu na nacionalnost optuženih. Naime, Srbi su u sudnicama prošli kao bosi po staklu - pored šest doživotnih kazni, odrezana im je višestruko duža robija nego Bošnjacima i Hrvatima zajedno.

RASPRAVE

Svaka presuda Haškog tribunala izazivala je oprečne reakcije i žustre rasprave, te dodatno komplikovala odnose u regionu. Svaka sudijska odluka je za bar jednu stranu bila sramna, pristrasna, neobjektivna i politička, a Tribunal je nazivan lakrdijom i mjestom gdje pravda umire.

Juče je Milorad Dodik, predsjednik RS, rekao da Haški tribunal za vrijeme svog postojanja nije obezbijedio pravdu i istinu, nego je postao najveći generator nepomirenja među narodima bivše Jugoslavije, te napomenuo da srpski narod ostaje bez odgovora na pitanje ko je pobio oko 30.000 Srba.

"I ono malo napora u funkciji pomirenja koji su uloženi u konkretnim lokalnim zajednicama i na prostoru cijele BiH Haški tribunal je svojim odlukama u kontinuitetu srušio", rekao je Dodik, dodajući da nakon Haškog tribunala ostaju četiri istine: srpska, hrvatska, bošnjačka i haška, sa kojima svi na prostoru bivše Jugoslavije moraju da se nose u budućnosti.

Dan ranije je Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, rekao da je "Haški tribunal institucija UN-a i da time predstavlja cijeli civilizirani svijet".

"Temeljitim radom je afirmisao ugled i vratio osjećaj djelimične satisfakcije žrtvama i porodicama žrtava. To je institucija i presude treba prihvatiti iskreno i provesti ih", poručio je Izetbegović.

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, problem vidi u duplim aršinima EU.

"Srba je mnogo stradalo, u BiH 30.000, a nijedan čovek, niko za to nije odgovarao, nikome nije palo na pamet da to pitanje postavi", rekao je Vučić.

Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica Hrvatske, podsjetila je da je Hrvatska podržala osnivanje MKSJ imajući u vidu njegovu ulogu u osiguravanju pravde, ali je istakla kako ovaj sud nije bio ovlašten da stvara nove doktrine, "čime je propustio ostvariti ulogu pravde za žrtve postavljajući se kao politički arbitar".

Magistar prava Damir Alić smatra da svi treba da se slože sa činjenicom da Haški tribunal nije u potpunosti ostvario svoju svrhu, ali je i dodao da ono što vidimo pred našim sudovima ne možemo nazvati uspješnom pričom u smislu procesuiranja ratnih zločina.

MUKE

Univerzitetski profesor Slavo Kukić smatra da narod u BiH ima dosta svojih muka i da nema vremena da se bavi pojedinačnim presudama u vezi s onim što se događalo devedesetih godina na sve tri strane.

I tu ima dosta istine... Od početka rada Haškog tribunala do danas sve je više opadalo interesovanje javnosti za dešavanja u sudnicama, izuzev presuda, koje bi podgrijale strasti na nekoliko dana, a zatim pale u zaborav.

Optužbe na račun MKSJ bile su dosta žestoke. Bilo je i tvrdnji da se radi o protivzakonitoj instituciji u kojoj vlada amaterizam, te koja nikada nije uspjela da dokaže svoj autoritet, a pojedini pravnici su ocjenjivali da su u Vijeću sjedile sudije koje nisu sudile čak ni fudbalsku utakmicu.

Štaviše, čak i neki od optuženih koristili su svaku priliku da najvulgarnijim rječnikom razgovaraju sa tužiocima i sudijama. Kada se podvuče crta, najbliže istini je da je svaka presuda donesena u Hagu doprinosila dodatnom razdoru među ionako podijeljenim narodima naših prostora.

SMRT U HAGU

Slobodan Praljak, nekadašnji komandant Glavnog štaba Hrvatskog vijeća odbrane, prekjuče je u sudnici, nakon što mu je potvrđeno 20 godina robije, popio otrov, a nedugo zatim i preminuo.

General Zdravko Tolimir preminuo je u februaru prošle godine u pritvorskoj jedinici, a godinu ranije je osuđen na doživotni zatvor.

Slobodan Milošević, bivši predsjednik Srbije i Jugoslavije, umro je u martu 2006. godine u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala, gdje se nalazio zbog optužnice za zločine protiv čovječnosti.

Milan Babić, bivši predsjednik Republike Srpske Krajine, objesio se u ćeliji 2006. godine. Bio je osuđen na kaznu od 13 godina zatvora.

Milan Kovačević, optuženi za zločine u Prijedoru, preminuo je u avgustu 1998. godine u svojoj ćeliji. Nije dočekao presudu.

Slavko Dokmanović, bivši predsjednik opštine Vukovar, optužen za zločine nad civilima, nađen je obješen u ćeliji Haškog suda u junu 1998.

BROJKE

0 postupaka u toku
2 na ponovljenom suđenju pred MMKS
13 lica proslijeđeno nacionalnim sudovima
19 lica oslobođeno krivice
37 postupaka okončano (optužnice povučene)
90 osuđenih
161 lice optuženo
4.650 svjedoka saslušano
10.800 dana suđenja

FAKTI

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je sud Ujedinjenih nacija i bavi(o) se zločinima počinjenim tokom sukoba na Balkanu tokom devedesetih godina prošlog vijeka.
Osnovan je 1993. godine u Hagu, a bavio se predmetima koji se tiču genocida, zločina protiv čovječnosti, kršenja zakona i običaja ratovanja, te teških povreda Ženevskih konvencija.
Najveći broj predmeta u kojima je postupano bavio se zločinima za koje se navodi da su ih počinili Srbi, mada je vodio istrage i podigao optužbe i protiv osoba ostalih nacionalnosti.
Od 2003. godine Sud je sarađivao s nacionalnim pravosudnim sistemima i sudovima u bivšoj Jugoslaviji.

Na optuženičkim klupama u Hagu našli su se šefovi država, predsjednici vlada, načelnici generalštabova, ministri unutrašnjih poslova i mnogi drugi politički, vojni i policijski rukovodioci. 

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)