Kampanja suza

Zašto građani Srbije znaju sve o JAGODAMA koje je Mladić tražio na saslušanju, a pojma nemaju za šta je optužen

Hronika21.11.17, 21:01h

Zašto građani Srbije znaju sve o JAGODAMA koje je Mladić tražio na saslušanju, a pojma nemaju za šta je optužen
„Sve tajne Ratka Mladića“, „Osuditi Mladića, umrijeće za tri mjeseca“, „Haški doktor Mengele ubija Ratka Mladića“, „Da li je haški Tribunal bio najveći logor za Srbe“... Tako glase neki od naslova koji su se mogli vidjeti na policama kiosaka u Srbiji ili unutar stranica mahom tabloidne štampe

 

Izvor: slobodnaevropa.org

 

Umjesto onoga za šta je Ratko Mladić optužen i zašto mu se sudi, naslovne strane većine dnevnih listova, uglavnom tabloidnih, prvostepenu presudu dočekuju različitim, pa i romansiranim pričama o Mladićevoj predratnoj prošlosti, ispovijestima članova porodice, tekstovima o njegovom zdravstvenom stanju, navodima o zavjerama zapadnih službi, statistikom haških presuda...

 

Situacija koja je aktuelna, ali ne i nova, dovela je do toga da gotovo pola Srbije ni ne zna zbog čega je Mladić uopšte u Hagu, upozoravaju stručnjaci.

 

„Sve tajne Ratka Mladića“, „Osuditi Mladića, umrijeće za tri mjeseca“, „Haški doktor Mengele ubija Ratka Mladića“, „Da li je haški Tribunal bio najveći logor za Srbe“...

 

Tako glase neki od naslova koji su se mogli vidjeti na policama kiosaka u Srbiji ili unutar stranica mahom tabloidne štampe.

 

Nisu izostale ni fotografije mladog Ratka Mladića iz porodične arhive, pozdrav koji je uputio čitaocima jednog od tabloida, kao ni citati iz „povjerljivog dopisa haškog tužilaštva zapadnoj obavještajnoj agenciji“ u koji je drugi tabloid, po sopstvenoj tvrdnji, imao uvid.

 

Čitaoci su, međutim, ostali uskraćeni za navode optužnice po kojoj mu je posljednjih pet i po godina suđeno u Hagu.

 

A u njoj su, između ostalog i genocid nad više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka iz Srebrenice tokom 1995. godine, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje lokalnog stanovništva u opkoljenom Sarajevu, uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN za taoce...

 

„1945. godine u Njemačkoj se desilo nešto što su kritički intelektualci poput Klausa Mana i sličnih nazvali 'kampanjom suza'“, rekao nam je Velimir Ćurguz Kazimir, osnivač medijske arhive Ebart.

 

Aktuelna dominacija sentimentalnih ili zavjereničkih informacija nad detaljima iz optužnice, dodaje, upravo ga podsjećaju na to. „U ovome što se dešava u Srbiji ja, na neki način, prepoznajem tu opasnost da kroz bujanje sentimenta o tragičnoj sudbini Ratka Mladića, o njegovoj vojnoj časti, zavjeri protiv Srbije i tako dalje, da se ni jednom ne pomene zbog čega je on u stvari optužen... Znači ne postoji nijednog trenutka taj argument, da kažem – hej ljudi, između sedam i osam je hiljada muškaraca i dječaka, mladića i staraca, ubijeno u Srebrenici“.

 

Dijelovi optužnica i opisi u njima navedenih zločina, punili su međutim naslovnice i stranice štampe u prvoj polovini ove godine, u danima kada je aktuelni kosovski premijer Ramuš Haradinaj bio priveden u Francuskoj, ili u oktobru kada se čekala prvostepena presuda Suda BiH Naseru Oriću.

 

Ta pojava međutim, ukazuje stručnjak za međunarodno pravo Ivan Jovanović, niti se događa samo u Srbiji, niti su za nju krivi isključivo mediji.

 

„To je taj pokušaj da se uvijek minimizira zločin naših, a da se istakne ono što je nama rađeno... Na taj način su se haškim suđenjima bavile i intelektualne elite i pravni profesionalci – pravnici, profesori, advokati, i političari, a mediji imaju tu veliku odgovornost jer sami mogu da postavljaju pitanja i da temu šire na suštinu suđenja“, rekao je Jovanović.

 

Način izvještavanja poput ovog uoči izricanja prvostepene presude Ratku Mladiću, vodi ka tome da javnost nikada zapravo i ne sazna detalje o zločinima koji su činjeni, ukazuje Jovanović i ističe da su građani Srbije, u velikoj mjeri, neinformisani o tome šta je utvrđeno na suđenjima za ratne zločine, odnosno zbog čega je neko eventualno bio osuđen.

 

„Uglavnom se svodi na to da smatraju da je neki oficir bio 'na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme' i da ga je samim tim što je bio visoko rangiran, kao što je bilo na primjer u slučaju Lazarevića, zadesila nesreća pa je bio osuđen, što naravno nema veze sa istinom“.

 

Gotovo identična slika u medijima se vidjela i u mjesecima nakon hapšenja Ratka Mladića.

 

O tome najbolje svjedoči istraživanje koje je oktobra 2011. godine sproveo Ipsos strateški marketing za Beogradski centar za ljudska prava i misiju OEBS-a u Srbiji, a prema kome su ispitanici - građani Srbije, iskazali veoma malo znanja o dešavanjima iz devedesetih.

 

42 odsto njih nije ni znalo za šta se sudi Mladiću i Radovanu Karadžiću. Istovremeno međutim, kako je primijetila tadašnja predstavnica Sekretarijata Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, svi su znali sve o jagodama koje je Mladić navodno tražio tokom prvog saslušanja.

 

(slobodnaevropa.org, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)

 

 



Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!