Uprkos eskalaciji tenzija između Saudijske Arabije i Irana, do direktnog vojnog konflikta između dvije zemlje neće doći, smatra njemački stručnjak za Bliski istok Sebastian Sons, piše Al jazeera Balkans.
Spor između Irana i Saudijske Arabije se od 2011. godine, a posebno nakon nuklearnog dogovora 2015. godine s Teheranom, znatno intenzivirao, rekao je Sons i dodao da se to može uočiti u Jemenu, Siriji, Bahreinu, a sada i u Libanu.
Ako se otvoreno govori o "činu rata", kako je raketni napad na Rijad proteklog vikenda ocijenio saudijski princ Mohammed Bin Salman, onda je to u svakom slučaju nova dimenzija, smatra njemački stručnjak za Bliski istok i dodaje da bi se na to moralo odgovoriti vojnim sredstvima.
"To veoma uznemirava ako se zna da bi moglo doći do direktnih ratnih dejstava", istakao je Sons za Deutsche Welle.
Regija već gori
Na pitanje koliko dugo i šta je potrebno još da se desi pa da izbije pravi rat između te dvije regionalne sile, Sons je odgovorio da se spirala događaja sve brže okreće i da je dostigla novu tačku usijanja.
"Uprkos tome, nadam se da neće doći do direktnog vojnog konflikta između Irana i Saudijske Arabije. Tim dvjema zemljama, ustvari, i nije u interesu da izbije rat - posebno Saudijskoj Arabiji, iako je vojno dobro naoružana, jer ona ne bi mogla izaći kao pobjednica u takvom ratu", rekao je on.
Smatra da će sve ostati ipak samo na ratu riječima, koji neće biti prebačen na pravi front.
On tvrdi da regija već gori, a da bi direktna konfrontacija između Irana i Saudijske Arabije Bliski i Srednji istok bacila u haos.
"Nikome to ne može biti u interesu - ni u regiji, niti van nje. Zato mislim da bi se eskalacija mogla nastaviti u istom obliku kao i do sada. Igrat će se na kartu različitih saveznika, kao što je, naprimjer, Hezbollah u Libanu saveznik Irana", naveo je njemački stručnjak za Bliski istok.
Kazao je da je do sada postojala neka vrsta dogovora s Irancima da se Liban ostavi na miru i Hezbollah je bio dio vlade.
Zbačen 'prosaudijski klijent'
"A sada je, odlaskom [libanskog premijera u ostavci Saada] Haririja, zbačen 'prosaudijski klijent' - ili je, možda, na pritisak Saudijaca, podnio ostavku", rekao je Sons.
"Objašnjenje može biti da Saudijci sada traže konfrontaciju s Hezbollahom. Postoje glasine da se Saudijci nadaju da bi Izrael mogao krenuti s mobilizacijom snaga protiv Hezbollaha, kako bi se oslobodili tog iranskog saveznika. Samo se mogu nadati da to nije strategija Saudijaca, jer bi to sasvim sigurno dovelo do novih ratnih okršaja i doprinijelo daljnoj destabilizaciji regije."
Na opsaku da je i palestinski predsjednik Mahmoud Abbas iznenada otputovao u Rijad, njemački stručnjak kaže da može zamisliti da u svemu ovome Liban ima određenu ulogu.
"Ne bih želio špekulirati, jer tu ima još raznih faktora. Ne mogu tačno kazati kakvi su planovi Saudijaca i kakve namjere imaju prema Palestincima."
Osvrćući se na nedavno hapšenje znatnog dijela saudijskog državnog vrha, Sons je rekao da je to nastavak politike koju je princ Mohammed bin Salman počeo voditi posljednjih mjeseci.
Neupitna Trumpova podrška
"Skidanje sa vlasti prijestolonasljednika Muhammada bin Nayefa u junu bio je akt kojim je počeo taj proces. Naredni korak bilo je hapšenje utjecajnih klerika, a sada se princ okrenuo protiv političara, članova sopstvene porodice i poslovnih ljudi", istakao je Sons i ocijenio da Bin Salman namjerava konsolidirati vlast, jer ne želi da se, kada postane kralj, pribojava nikoga - ni unutar, ni van kraljevske porodice.
Na pitanje da li se princ Mohammed bin Salman usudio na tu ofanzivu zato što iza njega stoji američki predsjednik Donald Trump, koji mu daje bezrezervnu podršku, Sons je rekao da Saudijci to kategorično odbacuju, ali da je on mišljenja da to jeste razlog.
"Donald Trump je svojom prvom posjetom Rijadu jasno pokazao da stoji iza Saudijske Arabije. On njima daje znak da mogu raditi šta hoće", rekao je on.
"On tolerira i prihvata činjenicu da to nekada nije u interesu SAD-a, kao, naprimjer, kada je došlo do blokade Katara. Ali, sve što se sada događa, događa se uz podršku Donalda Trumpa", zaključio je njemački ekspert.
(Al jazeera Balkans/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook