Izvor: Nezavisne novine

Autor: Dejan Šajinović

Evropska unija će biti pokrovitelj projekta od 18 miliona evra resocijalizacije ekstremista i povratnika sa stranih ratišta, potvrđeno je 'Nezavisnim'. Podsjećanja radi, više desetina državljana BiH bori se ili se borilo na strani terorističkih organizacija na Bliskom istoku, i u procesu su povratka ili su se već vratili u BiH, u kojoj odslužuju zatvorske kazne zbog priključivanja ekstremističkim oružanim grupama. "Nisu istiniti navodi da BiH ne čini ništa da se problem resocijalizacije naših državljana koji su se vratili sa stranih ratišta riješi.

Mi upravo implementiramo nekoliko projekata, a jedan od njih je projekat sa EU u visini od 18 miliona evra, koji smo potpisali prošlog mjeseca u Sloveniji", rekao je "Nezavisnim" Dragan Mektić, ministar bezbjednosti BiH. Dodao je da će uskoro biti potpisan i jedan projekt sa USAID-om, a prva faza projekta će biti vrijedna šest miliona dolara. "Agencije i institucije u BiH rade svoj posao u saradnji sa našim međunarodnim partnerima. Takođe, saradnja agencija po pitanju borbe protiv terorizma je zadovoljavajuća", rekao je Mektić. Iz Delegacije EU su nam rekli da su institucije BiH, odnosno Nadzorno tijelo za sprovođenje Strategije za borbu protiv terorizma BiH, odredile uspostavljanje programa resocijalizacije kao jedan od prva dva prioriteta za prevenciju i borbu protiv nasilnog ekstremizma. "Borba protiv terorizma je zajednički izazov i za region zapadnog Balkana i EU.

BiH je nedavno pokazala povećan interes za saradnju na pitanjima vezanim za vladavinu prava i bezbjednost, uključujući i borbu protiv terorizma, nasilnog ekstremizma i radikalizma", istakli su iz Delegacije EU. Oni su upozorili da strani teroristički borci i njihove porodice moraju biti podržani u procesu njihove reintegracije u društvo. "EU će nastaviti da prati i podržava napore koje BiH preduzima u ovoj oblasti, uključujući dalju podršku razvoju takvog programa", dodali su oni, te su upozorili i na to da većina kazni zatvora izrečenih protiv stranih terorističkih boraca iznosi između jedne i tri godine.

"Važno je istaći postojanje pravne mogućnosti preinačenja zatvorske kazne do jedne godine u novčanu, te nepostojanje sveobuhvatnih programa pomoći u rehabilitaciji u zatvorima", naglasili su oni. Iz USAID-a su nam istakli da su nedavno bili pozvani od strane ministra Mektića na razgovor o trenutnim i očekivanim projektima te američke organizacije i kako oni mogu pomoći vlastima BiH da razviju strategije borbe protiv radikalizacije. Pojasnili su da ti programi nisu vezani za resocijalizaciju povratnika sa stranih ratišta, nego da su fokusirani na prevenciju radikalizacije.

"Američka vlada je partner brojnim vladama širom svijeta u rješavanju problema radikalizacije, uključujući i BiH. USAID programi podržavaju vlade, zajednice i civilno društvo u naporima suzbijanja ekstremizma i fokusiranje na pomoć ranjivim grupama, posebno među mladima, da postanu otporniji i manje podložni radikalizaciji. Želimo ojačati zajednice kako bi lakše mogli prepoznavati i rješavati na efikasan način uticaj ekstremista", pojasnili su oni. Međunarodni republikanski institut (IRI), američka nevladina organizacija koja resurse crpi iz Republikanske partije u SAD, takođe je uključen u rješavanje problema nasilnog ekstremizma, a Borislav Spasojević, rezidentni direktor IRI-ja za BiH, upozorava da trenutno ne postoje programi resocijalizacije i reintegracija povratnika sa stranih ratišta.

"Naše istraživanje javnog mnenja pokazuje da 39 odsto građana BiH podržava tu vrstu programa, od kojih velika većina smatra da su državne institucije odgovorne da obezbede njihovo sprovođenje", rekao je Spasojević. Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva, ističe da su socijalni problemi jedan od osnovnih i najvažnijih uzroka zbog kojeg ti ljudi odlaze na strana ratišta. "Osnovni izazov je pronaći pravi balans, da ti ljudi odsluže kaznu za ono što su uradili, a da im istovremeno obezbijedimo adekvatnu resocijalizaciju da se integrišu i postanu dio našeg društva", naglasio je on.

Dodao je da se ovakvi projekti resocijalizacije sprovode i na Zapadu, ali upozorava da je poseban problem radikalizacija u zatvoru tokom odsluživanja kazne, kao i to da su mnogi od njih suočeni sa besperspektivnošću i siromaštvom nakon odsluženja kazne. "Drago mi je ako su EU i drugi međunarodni akteri izdvojili sredstva da se implementira naša Strategija za borbu protiv terorizma i prevenciju jer je njeno sprovođenje izuzetno skup i obiman posao", rekao je on i naglasio da se radi o dugoročnim projektima koji će se implementirati u godinama i decenijama koje dolaze.

(Nezavisne novine, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN,aš)