Izvor: ins.ba
Hrvatski advokat Anto Nobilo, branitelj generala HVO-a, Tihomira Blaškića, za vrijeme suđenja u Hagu, rekao je u razgovoru za INS kako će drugostepena presuda bivšem vojnom i političkom vrhu tzv. Herceg-Bosne na čelu s Jadrankom Prlićem, koja će biti objavljena u novemrbu ove godine, vjerovatno potvrditi sudjelovanje Hrvatske u međunarodnom oružanom sukobu u Bosni i Hercegovini devedesetih godina prošlog stoljeća.
Nobilo je za INS otvoreno govorio o tzv. Herceg-Bosni i pokušajima da se ona reafirmira.
"Herceg-Bosne je idejno trebala biti organizacijska mreža hrvatskog naroda u BiH usmjerena na odbranu od agresije. Nedvojbeno je da se tada BiH raspala po nacionalnim šavovima i da kao država nije mogla osigurati jedinstvenu zajedničku obranu. U toj situaciji došlo je do organiziranja naroda. Kasnije, kad su apetiti hrvatskih političara, prije svega onih iz Hrvatske, porasli, onda su oni Herceg-Bosni, dakle, organizacijskoj strukturi hrvatskog naroda u BiH, dodali teritorijalni princip i na taj način oni stvaraju paradržavu. U jednom trenutku su rekli da gdje god su Hrvati relativna ili apsolutna većina, ta općina ulazi u Herceg-Bosnu. Ako vlasti dodate teritorij, onda imate državu. I dalje su se oni ponašali prema Herceg-Bosni kao da se radi o državi, a problem je bio u tome što se u osnivačkim aktima HZ HB nedvojbeno govori da je to organizacija ekskluzivno hrvatskog naroda", tvrdi Nobilo.
Iz te činjenice, dodaje, proizlazi da je onda i Herceg-Bosna bila paradržava jednog, hrvatskog, naroda.
Rezervna opcija Franje Tuđmana
"Herceg-Bosna je bila rezervna opcija Franje Tuđmana za podjelu BiH, ako se steknu uvjeti. No imala je ona i pozitivnu ulogu jer je dala doprinos preko HVO-a u odbrani od srpskog agresora, ali, nažalost, došlo je do nepotrebnog rata između Armije RBiH i HVO-a od 1992. do 1994. godine, Washingtonskog sporazuma. Slojevita je ta Herceg-Bosna. Od početne namjere, koja je bila izraz nužde, prerasla je u potencijalni žeton za podjelu BiH", smatra Nobilo.
Govoreći o reaktiviranju ideje Herceg-Bosne, kaže da primjećuje inicijativu Miroslava Tuđmana, sina prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, koji je napisao knjigu te hrvatski mediji donose njegove intervjue i izvode iz knjige.
On, s jedne strane, navodi Nobilo, pokušava odbraniti hrvatsku politiku u BiH i tzv. Herceg-Bosnu i potencirati opasnost od navodnih radikalnih islamskih elemenata u BiH, uz opaske da je Herceg-Bosna prva doživjela "udar džihadista i stranih ratnika". Nadalje, Nobilo primjećuje da se na svim stranama dižu tenzije, što ne upućuje na dobro.
"Kao da se bude stare aveti, kao da se (sve) uzburkava i kao da se smatra da bi moglo doći do događaja koji bi mogli drugačije odrediti sudbinu BiH. Hrvatski narod se smatra nezadovoljnim jer su Bošnjaci i Srbi dobili države u državi. Postoji frustracija Hrvata. Međutim, ja bih rekao da su Hrvati sami kriv za tu situaciju kroz Herceg-Bosnu i da je moguće da je potrebnije voditi samostalniju politiku u odnosu na Hrvatsku. Vidite cijeli Balkan, šta se događa u Makedoniji, Kosovu, kao da se nanovo dijele svjetske karte i kao da se nanovo otvaraju neke šanse, za možda neke propale politike. Tako da sve ovo možda i nije slučajno", ističe Nobilo.
Nobilo ima veoma precizna očekivanja po pitanju drugostepene presude u studenome u slučaju "Prlić i ostali".
Tuđman u udruženom zločinačkom poduhvatu
"Ja očekujem, ponavljam to, da će biti označeno da je do zločina (na prostorima Hercegovine te srednje Bosne) došlo u okvirima međunarodnog oružanog sukoba, gdje je strana sila, dakle, van BiH, praktički Hrvatska. Haški tribunal je utvrdio da se u okviru hrvatsko-bošnjačkog rata radilo o međunarodnom oružanom sukobu jer je HVO tretirao kao agenta Republike Hrvatske, kao nekog ko u ime i za račun strane države djeluje, a Hrvatska ima sve poluge zapovjedne odgovornosti nad HVO, što je objektivno i sasvim tačno. U to sam apsolutno siguran jer to je nedvojbena praksa Haškog tribunala", objašnjava Nobilo.
Hrvatska je, dodaje, u toj konstelaciji ratovala na tuđem terenu.
"Možemo je zvati agresorom ili kako god hoćemo. Druge dvije stvari su problematične. Jedna je udruženi zločinački poduhvat (UZP). Ja osobno kao branitelj ne vodim UZP jer kada nemate dokaza o konkretnoj odgovornosti svih koje ste obuhvatili optužnicom, pokušavate dokazati taj udruženi zločinački poduhvat. To je pravna konstrukcija koja je vrlo suspektna. Treća, i za javnost najvažnija stvar, jeste da li će u UDZ-om biti obuhvaćen i predsjednik Franjo Tuđman. To su otvorena pitanja koja i Hrvatsku, bez obzira na individualne sudbine okrivljenika može interesirati. Što se tiče međunarodnog oružanog sukoba, mislim da će to biti apsolutno potvrđeno", zaključio je Nobilo za INS.
(Ins.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook