U seriji će se pojavljivati Franjo Tuđman i Slobodan Milošević. Producenti ne žele da se znaju imena glumaca koji će ih igrati.  “Zbilja ne znam kako se zovu, prevelika je to ekipa da bih ih sve upamtio”, kaže bošnjački redatelj Ahmed Imamović- piše Jutarnji.hr.

Ahmed Imamović iznimno je zadovoljan. Bosanski redatelj zapaženo je 2002. debitirao kratkim filmom “Deset minuta” koji se odigrava u okupiranom Sarajevu u realnom vremenu (za njega je dobio Europsku filmsku nagradu), uzburkao je domaću javnost dugim igranim prvijencem “Go West” (2005.), gay ljubavnom pričom Srbina (Tarik Filipović) i Bošnjaka (Mario Drmać) u ratnom kovitlacu (u završnici se pojavi i Jeanne Moreau) te je obasut pohvalama za svoj drugi film “Belvedere” (2010.), o poraću žena čiji su bližnji stradali u Srebrenici: premijera mu je bila u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti da bi poslije bio prikazan i na poznatom festivalu u Karlovym Varyma. Uključio se potom u radionicu Film Factory velikog mađarskog redatelja Bele Tarra pri Sarajevskoj filmskoj akademiji, tamo je intenzivno predavao pet godina i usput pripremao poneki vlastiti projekt: znao je, međutim, da taj nema šanse za realizaciju, jer na velikim europskim fondovima zahtijeva se da zemlja predlagača osigura bar 18-20 posto sredstava. U BiH koja za kinematografiju godišnje izdvoji 700 do 900 tisuća km iluzorno je pronaći toliki novac: “U maloj bari previše je krokodila”, ironično komentira on.

Ponuda koja se ne odbija

Početkom godine dobio je, međutim, ponudu koja se ne odbija. Turska produkcijska kompanija Sancak Medya angažirala ga je kao redatelja za svoj najambiciozniji projekt, igranu seriju “Alija” u šest epizoda, koju je dogovorila s državnom televizijom TRT, a čije je snimanje pozdravio i sam turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan. Njezina je tema život Alije Izetbegovića, jednog od najvažnijih političara u bosanskoj povijesti, scenarij je napisao bivši Erdoğanov savjetnik Ahmet Teczan, po vokaciji novinar, koji se nakon petogodišnjeg boravka u političkim vodama opredijelio za ovakvu vrstu karijere, a zbog priprema za “Aliju” proveo je punih šest mjeseci u Sarajevu, koristeći tamošnje arhive i knjižnice.

Zašto bi se turska televizija uopće bavila prvim predsjednikom samostalne BiH?

Zato što je u Turskoj Izetbegović puno više od političara, njegovu knjigu “Islam između Istoka i Zapada” iz 1980. mnogi znaju napamet, poznaju njegov književni i filozofski rad, uopće, smatraju ga jednim od najvažnijih islamskih mislilaca 20. stoljeća. U velikim turskim gradovima posvećeni su mu ulice i trgovi, nazivaju ga “Kraljem mudraca”, dok se na znanstvenom seminaru “Sultani mudrosti” u Eskişehiru na tamošnjem sveučilištu vijorila i zastava s Izetbegovićevim likom. Pomoglo je i to što je njegova baka Sidika Hanim bila Turkinja, djed koji se također zvao Alija upoznao ju je dok je služio vojni rok u Űsküdaru, nakon ženidbe su napustili Beograd u kojem je njegova obitelj dotad živjela čitavo stoljeće i preselili se u Bosanski Šamac, gdje je Alija stariji postao gradonačelnik i bio navodno zaslužan za spašavanje 40 Srba koje je austrougarska vojska htjela strijeljati nakon Sarajevskog atentata 1914. Njegovom unuku to je pomoglo 1944. kad su ga zarobili četnici, nisu ga likvidirali samo zbog djedove reputacije. U Turskoj bi, uzgred, bili zgranuti da su doznali da je Alijin nadgrobni spomenik u Sarajevu 2007. oštećen u eksploziji, međutim, lokalna politička scena je jedno, a svjetska islamska zajednica nešto posve drugo.

Ostatak čitajte OVDJE

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)