Legendarni komičar John Cleese, ovogodišnji dobitnik Srca Sarajeva za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti, bio je gost današnjeg programa "Kafa sa…" 23. Sarajevo Film Festivala gdje su ga na festivalskom trgu dočekali brojni fanovi i studenti u želji da od ovog britanskog velikana čuju nešto više o filmskom stvaralaštvu i njegovim viđenjima brojnih segmenata te oblasti umjetnosti.
Jednosatni razgovor protekao je u iznimno duhovitoj atmosferi, kada je Cleese na brojna ozbiljna pitanja odgovarao uz mnoštvo šala, potvrdivši time status jednog od neprevaziđenih komičara današnjice iza kojeg je pet decenija rada na filmu.
Snimanje filma, suština komedije, rad na kultnoj seriji "Leteći cirkus Monty Pythona", ideje i njihova originalnost samo su neke od tema kojih se Cleese dotakao.
Prvenstveno je naglasio da se ne smatra zvijezdom velikog ekrana, zbog čega mu je pomalo i neprijatno ponijeti čast dobitnika "Srca Sarajeva" uz velikane poput Roberta de Nira i Martina Scorsesea, iza kojih je 20-ak snimljenih filmova u koje je uloženo mnogo energije i truda te i dalji aktivan rad. Podvlači da njegova karijera broji svega četiri filma.
Govoreći o filmskim setovima, smatra da je to zapravo jako dosadan posao. Kaže da u početku i postoji nešto zabave - dok se izaberu lokacije, odrede glumci, izvježba tekst i ostali detalji potrebni za snimanje.
- U jednom danu snimanja ostatak faktički sve ponavljaš. Ozbiljni glumci su već spremni za takvu dosadu, ali ja nisam - kazao je.
Mišljenja je da se snimanje komedije, zbog njene komplikovanosti, znatno razlikuje od drame. Malo je, smatra on, reditelja koji je znaju uraditi te je samim tim malo i istinski dobrih komedija. To puno zavisi od reditelja, ali i producenata jer neki od njih nemaju iskristalisane ideje kako snimiti datu sceni, već je žele snimiti iz svih uglova. Pravi problem je u tome, dodaje Cleese, što oni nisu svjesni da ne znaju šta rade.
U karijeri je često gledao velikane komedije poput Charlieja Chaplina, od kojih je vremenom upijao ideje, naglašavajući da je njihov humor potpuno čist.
- Humor morate pojednostaviti jer se publika ne može smijati ako je zbunjena i ako scena nije dovoljno jasna. Također smatram da se komedija ne može raditi ako odmah ne znate kakav će kraj biti. To je jako važno, jer tada ostatak teksta usklađujete s tim krajem. Također, nije lako napisati jako dobre šale - istaknuo je.
Za Cleesea u filmu je najvažnija dobro napisana priča, a također je stava da je komedija u svojoj suštini zapravo bazirana na kritici ljudskog ponašanja. Naravno, kazao je, određena scena može postati smiješna samo kada neko ponašanje nije primjereno datoj situaciji ili kada određena scena u ljudima probudi neugodnost, zbog čega se u prirodnoj reakciji počinju smijati.
Prisjetio se i rada na planetarno popularnoj seriji "Leteći cirkus Monty Pythona", istaknuvši da su članovi ekipe pravili super šale i imali odlične ideje, te da su zajedno odlično funkcionisali iako su suštinski između sebe potpuno različite osobe. Svaki od njih je, kazao je, onog drugog smatrao smiješnim. Smatra da to govori puno o kreativnosti.
- Neko je jednom rekao - naprosto ne mogu gledati vijesti nakon "Monty Pythona" jer ih tada više ne mogu shvatiti ozbiljno - prisjetio se, uz smijeh, John Cleese.
Komentirajući kako je moguće da je uvijek pozitivan, Cleese ocjenjuje da život predstavlja hljadu tuga i hiljadu radosti, a kada smo depresivni nećemo biti ni sretni ni korisni. Zato je, kaže, uvijek pozitivan uprkos svim životnim i društvenim okolnostima.
John Cleese je najpoznatiji po doprinosu i ulogama u humorističkim serijama "Leteći cirkus Montya Pythona" i "Fawlty towers", te dugometražnim ostvarenjima "Monty Python i sveti gral", "Brianov život po Monty Pythonu" te "Riba zvana Wanda".
Pored rada na komedijama, sa sir Antonyem Jayem osnovao je kompaniju za poslovnu obuku Video Arts koja je u periodu od 20 godina proizvela više od 120 trening videa i postala najveća kompanija te vrste u SAD-u.
Osim toga, ovaj glumac je sa istaknutim psihijatrom Robinom Skynnerom napisao dvije knjige "Kako preživjeti svoju porodicu" i "Kako preživjeti život" koje su postale bestseleri, a u njima se dotiču psihologije, psihijatrije i njihove primjene u životu.
Gostujući je profesor na Univerzitetu Cornell.
(FENA/Foto: Anadolija/md)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook