bez usvajanja

Drljača: Dom naroda PFBiH nije pokazao senzibilitet za novi zakon o PIO

Front01.06.17, 15:55h

Drljača: Dom naroda PFBiH nije pokazao senzibilitet za novi zakon o PIO
Za razliku od navedenog zakonskog rješenja, delegati su usvojili predložene izmjene i dopune Zakona o radu u okviru kojih je prihvaćen amandman šefa Kluba Bošnjaka Osmana Ćatića, kojim se predlaže da poslodavac prijavi radnika odmah po zasnivanju radnog odnosa, a ne po sadašnjoj praksi nakon 15 dana

 

Važeći zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju ugrožava stabilnost penzijskog fonda, izjavio je dopremijer i federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača nakon što novi zakon o PIO, koji je predložila Vlada FBiH, nije usvojio Dom naroda Parlamenta FBiH na današnjem zajedanju.

 

Dodaje da je „to sve što može reći u ovom trenutku“ kada „ delegati nisu pokazali dovoljan senzibilitet u vezi s predloženim zakonom o PIO“.

 

Za razliku od navedenog zakonskog rješenja, delegati su usvojili predložene izmjene i dopune Zakona o radu u okviru kojih je prihvaćen amandman šefa Kluba Bošnjaka Osmana Ćatića, kojim se predlaže da poslodavac prijavi radnika odmah po zasnivanju radnog odnosa, a ne po sadašnjoj praksi nakon 15 dana.

 

- To znači da će Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu ići na usuglašavanje u Predstavnički dom, koji je ranije podržao ovaj prijedlog. Prihvatili smo amandman da se izmijeni rok u kojem je poslodavac dužan dostaviti radnu fotokopiju prijave na obavezno osiguranje umjesto trenutnih 15 dana na vrijeme zasnivanja radnog odnosa - kazao je Drljača.

 

Izmjene i dopune Zakona o radu podrazumijevaju 13 tačaka koje tehnički poboljšavaju Zakon i čine ga praktičnijim. Jedan od prijedloga je da se zapošljavanje u državnim preduzećima treba vršiti putem javnog oglasa, a ne na osnovu preporuke ili nekog drugog načina.

 

Također, uređen je član Zakona o radu koji govori o povoljnijem pravu na način da se primjenjuje uvijek povoljnije pravo ukoliko je u skladu sa zakonom. Dakle, ako je neko pravo bolje uređeno pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom predviđa se da se primjenjuje to pravo samo ukoliko je u skladu sa zakonom.

 

Predlaže se da  godišnji odmor prema prirodi posla i vrsti radnih mjesta može trajati i duže od 30 dana, zatim izmjene predviđaju da se Vladi omogući da bude pregovarač Općeg kolektivnog ugovora i da tamo gdje ima više od 50 posto učešća državnog kapitala pregovara granske kolektivne ugovore.

 

Precizirane su odredbe koje se odnose na plaću, radni učinak, te pojašnjene odredbe koje se tiču nadležnosti Federalne inspekcije. Kod kazenenih odredbi uređene su pojedine odredbe u smislu da su primjenjivije za inspekcije rada.

 

(FENA/mr)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook