Nakon odgađanja sjednice Doma naroda Parlamenta BiH ponovo je otvoreno pitanje – da li je rad najvišeg zakonodavnog tijela doveden u pitanje? Može li ova blokada produbiti već postojeću političku krizu u Bosni i Hercegovini? Podsjetimo: Tri delegata iz Kluba srpskog naroda nisu došla na sjednicu, nisu naveli zvanične razloge, no sudeći prema izjavama koje su dali nekim medijima na sjednicu nisu došli kako bi ispoštovali zaključke Narodne skupštine Republike Srpske, kojim se tražilo blokiranje državnih institucija dok ne budu riješena brojna otvorena pitanja.

Analitičari kažu da permanentna politička kriza u kojoj se Bosna i Hercegovina nalazi već godinama dolazi iz ustavne krize i zakonodavstva podešenog za interes uskog kruga političkih elita.

Sala Doma naroda državnog parlamenta ove godine bila je uglavnom prazna. Održana je tek jedna sjednica, a na drugu, zakazanu u ovoj godini, nisu se pojavila tri delegata iz Kluba srpskog naroda. Sjednica je odgođena jer nije bilo kvoruma, a delegati Nebojša Radmanović i Sredoje Nović, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), i Dragutin Rodić, iz Demokratskog narodnog saveza (DNS), nisu ni obrazložili zvanično svoj nedolazak.

Ovo je samo jedna od blokada rada državnih institucija produkovanih konstantnom političkom krizom u BiH. Iako je evidentno da ni Dom naroda ni Predstavnički dom Parlamenta BiH u ovoj godini ne funkcionišu kako treba, te da je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine konstantno suočen sa nekom vrstom opstrukcije, izabrani zvaničnici u BiH, čije su plate i po nekoliko hiljada eura, sve to ne ocjenjuju kao blokadu državnih institucija.

"Vidjećemo je li to blokada institucija ili ne. Ukoliko bismo u relativno kraćem roku mogli održati sjednicu Doma naroda, naravno da to onda ne bi bila blokada. Međutim, ukoliko bi se nastavilo da poslanici iz reda srpskog naroda ne bi dolazili na sjednicu, onda naravno da bi institucije bile blokirane, da ne bi mogle raditi. Čim ne radi Dom naroda, onda je upitan rad i Zastupničkog doma", kaže predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH Bariša Čolak.

Ukoliko se ispostavi da je riječ o blokadi državnog parlamenta Klub Bošnjaka neće tolerisati ucjene, kaže dopredsjedavajući Doma naroda Safet Softić.

"Činjenica da nijedan od ove trojice, da kažem ozbiljnih, delegata u Domu naroda nije našao za shodno da nazove predsjedavajućeg Doma i da ga makar i usmeno izvijesti o tome da neće biti na sjednici, jasno govori o tome da postoje neki dublji politički razlozi zašto se ovo događa. Ono što znam sigurno – da mi kao Klub Bošnjaka, u narednom periodu nećemo prihvatiti bilo kakavu vrstu ultimatuma", ističe Softić.

Analitičar Adis Arapović tvrdi da je politička kriza u Bosni i Hercegovini uslovljena ustavnom krizom.

"One odgovaraju isključivo vrhovima političkih stranaka koje nemaju nikakav drugi način da se zadrže na vlasti, jer bi u suprotnom morale proizvoditi rezultate, morali bi opravdati povjerenje vlastitim biračima, morali bi ljudima osigurati bolji život. Ako ne mogu da im daju bolji život, ako ne mogu da im daju nadu, ako ne mogu da im daju progres, mogu im dati strah", ocjenjuje Arapović.

Razlog zbog kojeg dolazi do političkih blokada je činjenica da gotovo nikome ne odgovaraju institucije, norme ili procedure, kaže analitičar Adnan Huskić.

"Iz tog razloga je vrlo lako potegnuti pitanje za koje bi se, recimo, u susjednim državama moglo reći da se radi o vrlo ozbiljnoj političkoj krizi, narušavanju integriteta institucija države. Ovdje u Bosni i Hercegovini se to tako olako radi upravo zato što ta vrsta interesa, interesa za državu, interesa za javno, gotovo da ne postoji na političkoj razini. Dakle, ljudi su spremni da pokrenu jednu institucionalnu krizu, da započnu sa procesom delegitimacije institucija, bez ikakvih problema i bez razmišljanja oko toga šta to u konačnici znači za cjelokupan sistem", navodi Huskić.

Na pitanje da li su blokade i izazivanje političkih kriza tek dio predizbornih aktivnosti koje u Bosni i Hercegovini nikada ne prestaju, odgovara Adis Arapović.

"Da se oni posvete svom radu, da se oni posvete onome za što su plaćeni, posebno mislim na ministarstva, posebno mislim na ministre, na parlamentarce, ne bi bilo zaista ni vremena ni razloga za proizvodnju političkih kriza i ne bi bilo razloga za produbljivanje tenzija. U jednoj mirnoj atmosferi, u kojoj se radi, konačno bi došlo do izražaja to da li oni mogu, hoće i znaju da proizvedu društvo blagostanja, da li mogu dati ljudima išta zauzvrat za ono što smo mi njima dali. A dali smo im mandate, dali smo im plate, dali smo im privilegije, dali smo im lagodan život i dali smo im, što je najgore, priliku da kradu i da za to najčešće ne budu kažnjeni", zaključuje Adis Arapović.

(slobodnaevropa.org, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)