VIDEO/ Gradonačelnik Sarajeva o velikim projektima

Skaka: Pročistit ćemo Miljacku do Marijin dvora, a Sarajlije će se jako brzo provozati i Trebevićkom žičarom

Front11.03.17, 09:54h

Skaka: Pročistit ćemo Miljacku do Marijin dvora, a Sarajlije će se jako brzo provozati i Trebevićkom žičarom
Naša ideja je da budemo medijator između lokalnih zajednica i kantona, da se stalno ne krijemo iza toga da nismo nadležni, nego da pokušam otvoriti komunkaciju, kaže Skaka

 

U sinoćnjoj emisiji INTERVIEW20 u programu BHT1 gost je bio gradonačelnik Sarajeva, Abdulah Skaka.

 

U otvorenom i opuštenom razgovoru sa urednicom Sanelom Prašović Gadžo na samom početku emisije gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka, govorio je o tome što je za njega najljepše u Sarajevu:


„Jedan grad čine zgrade, zapravo sačinjen je od zgrada, kuća, betona, cigli, a zapravo duh samog grada čine ljudi. Mislim da u gradu Sarajevu žive posebni ljudi. Imate u svijetu gradova po nekoliko desetina miliona stanovnika, ali nisu tako prepoznatljivi kao grad Sarajevo. Ja sam siguran da u gradu Sarajevu živi taj posebni duh, da imamo razne vrste posebnih ljudi, posebnih jedinki, koje čine Sarajevo posebnim. Mislim da ga svi trebamo posmatrati na taj način i kroz te ljude mislim da se može reflektovati i ta pozitivna energija. Jedan grad čine ljudi, to je osnovna teorija koju ja zastupam.“

 

Na upit Prašović Gadžo što je prioritet da grad Sarajevo mora sačuvati, gradonačelnik Skaka je kazao:


„To je ta multikulturalnost. Kroz Evropsku uniju često se sada prožima taj izraz multikulturalnost. Mi zapravo to živimo i gajimo stotinama godina unazad. U posjeti nam je bio predsjednik Crne Gore, gospodin Vujanović i mi smo prošetali ponovo Sarajevom, iako je bio martovski kišni dan, iako  je bilo sve sivo i tmurno, zapravo u svoj toj šetnji, ono što je mene posebno dojmilo je ta bliskost i prisnost ljudi. Mi smo posjetili četiri objekta: Pravoslavnu staru crkvu, Begovu džamiju, Katedralu i Stari Jevrejski hram. Tamo smo vidjeli izvorne Sarajlije i svi su slali dvije poruke, a to je poruka mira i poruka suživota, kojeg mi živimo ovdje. Sarajevo je davno istestiralo taj modalitet o kojem sada Evropska unija priča. Modalitet suživota, tolerancije, multietičnosti. Mislim da mi to nenametljivo u samom gradu Sarajevu živimo već decenijama.“


Gradonačelnik Skaka govorio je i o planovima za naredni period:


„Naša ideja je da budemo medijator između lokalnih zajednica i kantona, da se stalno ne krijemo iza toga da nismo nadležni, nego da pokušam otvoriti komunkaciju. Mislim da uloga gradonačelnika treba biti ta. Ja sam određeni sanjar, sanjam da se gradu Sarajevu vrati taj stari šarm. Moram biti iskren, ja ga nisam zapamtio. Ali iz priča koje sam čuo od svojih roditelja iz nekih 80-tih godina, mislim da imamo kapacitet i taj kapacitet leži u divnim ljudima koji žive u ovom gradu.


Radićemo na tome da u Radićevoj ulici u Sarajevu ne bude dozvoljen saobraćaju. Od te ulice bih napravio jedan park, zatvorio bih saobraćaj, jer mislim da to toliko nije ni bitno. Konsultovao sam se sa ljudim iz struke, sa saobraćajcima, mislim da možemo naći neke alternativne pravce, odnosno ulicu Šenoina otvoriti da bude u oba smjera i na taj način tako lijepu ulicu staviti u funkciju, jer imamo jak puno ugostiteljskih objekata tamo.“

 

O projektu revitalizacije prostora korita rijeke Miljacke po ugledu na slovensku rijeku Ljubljanicu:


„Ja sam jutros imao sastanak sa ambasadorom Slovenije u BiH, a tema je bila Ljubljanica i taj projekat, koji mi već šest mjeseci aktivno razvijamo u Gradskoj upravi Grada Sarajeva, a to je da čitavu rijeku Miljacku, koju imamo i koja protiče kroz čitavo Sarajevo, prbližimo građanima grada Sarajeva. Mi živimo u gradu u kojem protiče rijeka, ali nemamo baš osjećaj da živimo u gradu sa rijekom. Zamisao je da na samom gornjem dijelu Bentbaše napravimo taj prvi kolektor prečišćivač, da sve otpadne vode spakujemo sa lijeve i sa desne strane kroz čitavo korito Miljacke. Razgovarao sam sa gospodinom Jankovićem i zaljubljen sam u Ljubljanu, to je prelijep grad. Proglašen je zelenim gradom Evrope. Naša zamisao je, a za to već radimo studije i analize i postoje određeni novci koje možemo povući iz evropskih fondova, zato što je to ekološki prihvatljiv projekat, da očistimo rijeku Miljacku, da otpadne vode pokupimo sve, u prvoj fazi bi to bilo do Marijin dvora, a onda dalje kakve budu procjene, napravimo jednu branu, koja bi podigla nivo čitave Miljacke dodatno i da je učinimo pristupačnijom građanima  Sarajeva.“


Na direktno pitanje Prašović Gadžo da li će Sarajevo dobiti žičaru i kada, Abudlah Skaka je odgovorio:


„Poziciju zamjenika gradonačelnika Sarajeva sam prihvatio prvenstveno iz tog razloga, odnosno pitanje Trebevićke žičare. Rođen sam u ulici Bakarevića i iz moje ulice kreće ta žičara. Ja sam '83. godište i sjećam se svih tih detalja i uvijek mi je bila misteriozna ta priča oko Trebevićke žičare, zašto to može ili zašto ne može. Mislim da mi imamo jako puno kreativnih ljudi i iza svakog uspjeha stoji grupa ljudi, tako sam radio i u ulozi zamjenika gradonačelnika i sada sam nastavio tu praksu kao gradonačelnik. Tražili smo da vidimo u čemu je misterija 25 godina čekanja da se obnovi jedan projekat. Zajedničkim naporima došao sam do gospodina Ofermana i koristim uvijek priliku da mu se zahvalim, jer je to čovjek koji je nakon samo jednog sastanka sa nama uplatio sedam miliona maraka, što je za mene jako veliki iznos bio, za nekih 65% vrijednosti Trebevićke žičare. Njegova priča je zaista dirljiva, njegova supruga je iz Sarajeva, upoznali su se tu, zaradili su neki novac i onda je upitao suprugu što želi da joj kupi, a ona je rekla da obnovi Trebevićku žičaru. Ali smo imali jedan aparat u gradskoj upravi, koji nije baš brzo rješavao te administrativne probleme, pa se gospodin Oferman povukao iz projekta. Mi smo tu čitavu priču vratili na početak, presložili svu dokumentaciju koju smo imali, raspisali međunarodni tender, uplatili 70% dio novca za čitavu izgradnju Trebevićke žičare. Srušili smo postojeće objekte, uradili glavni projekat kao najteži dio te prve faze. U ovom trenutku čekamo građevinsku dozvolu od lokalne zajednice, općine Stari Grad i čim to bude mi krećemo sa izgradnjom dva stanična objekta. To je polazna stanica na Hrvatinu i završne stanice na Trebeviću na Vidikovcu. Siguran sam da će građani Sarajeva se jako brzo provozati Trebevićkom žičarom i da ćemo taj simbol grada Sarajeva vratiti građanima Sarajeva na korištenje, te da ćemo probuditi taj pozitivni duh u svima nama.“

 

Na samom kraju emisije Interview20 gradonačelnik Sarajeva kazao je zašto je ušao u politiku:


„To je jako zanimljivo pitanje. Nikada se u mladalačkim snovima nisam vidio tu. Kao mladom čovjeku, koji je registrovao kompaniju u Sarajevu i koji je prošao niz turbulencija, vidio sam zapravo da jako puno pričamo, a jako malo radimo. Dobio sam priliku da budem gradonačelnik Sarajeva četiri godine i želim da pokušam uraditi sve da učinim građanima grada Sarajeva što bolji život, da iskreiramo tu pozitivnu klimu i pozitivnu energiju i to je zaista moja želja. Ja sam rođen i odrastao u ovom gradu i ne mislim nigdje ići iz ovog grada. Bilo bi mi drago kada bismo svi zajednički počeli pričati jednu novu pozitivnu priču o gradu Sarajevu. Moja istinska je želja da sve u Sarajevu zablista na pravi način.“

 

Ove i mnoge druge teme iz zanimljivog razgovora Sanele Prašović Gadžo i gradonačenika Sarajeva, Abdulaha Skake u emisiji Interview20, možete pogledati u videu ispod:

 

 

(DEPO PORTAL/md)

 

 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook