Izvor: Blic.rs

Žan Klod Junker, predsjednik Evropske komisije juče je iznio pet mogućih scenarija o tome kako bi mogla da izgleda EU. Pomoću ovih scenarija on želi da oblikuje veliku debatu o budućnosti.

- Potrebna nam je iskrena debata. Vrijeme je za vođstvo, jedinstvo i zajednička rješenja - rekao je on.

Upozorivši da se mjesto Evrope u svijetu smanjilo u odnosu na "rastuću Aziju", Junker je rekao da više nije dovoljno za Uniju da bude "blaga snaga" u svijetu kada "snaga preovladava nad pravilima" i pozvao Evropu da odgovori na izazove "kolektivnom težinom svojih pojedinačnih dijelova".

Ovaj dokument ima namjeru i da utiče na deklaraciju 27 preostalih članica na samitu u Rimu gdje će se obilježiti 60 godina postojanja EU.

Junker u dokumentu ukazuje na probleme sa kojima se suočava EU u egzistencijalnoj borbi usljed kriza oko Bregzita, migranata i eurozone.

On ističe i to da nema znakova da ovi problemi jenjavaju.

Osim toga, treba naći balans u Uniji za koju "Mnogi Evropljani kažu da je ili previše daleka, ili da se previše miješa u sve".

Evo šta zapravo predstavljaju njegovih pet scenarija:

Scenario 1: Nastavljamo dalje

U ovom scenariju EU sa 27 članica drži se svog kursa, ali, kako Junker kaže, brzina donošenja odluka u EU "zavisiće od prevazilaženja razlika u stavovima s ciljem da se ostvare kolektivni dugotrajni prioriteti".

Drugim riječima, donošenje odluka bi ostalo manje-više isto kao do sada.

Junker kaže da bi do 2025. godine ova strategija dovela samo do "postepenog napretka" u ekonomiji, zaposlenju i rastu eura, dok bi u odbrani EU saradnja "bila produbljena u smislu istraživanja, industrije i zajedničke nabavke" koja bi omogućila državama članicama da "udruže vojne sposobnosti i da povećaju finansijsku solidarnost za misije EU preko njenih granica".

Za i protiv:

"Jedinstvo 27 država je očuvano" ali zahtjeva "kolektivna rješenja" za ključne stavke. Junker kaže da postoji rizik da u slučaju nepostojanja takvog jedinstva, Evropa neće uspjeti da "zatvori rupu između obećanja na papiru i očekivanja građana".

Scenario 2: Samo jedinstveno tržište

EU odustaje od pokušavanja da riješi probleme kao što su "migracija, bezbjednost ili odbrana" i saradnja na ključnim pitanjima postaje sve bilateralnija.

Radikalno, EU takođe smanjuje regulatorno opterećenje tako što za svaki zakon koji prođe, dva ne prolaze.

Do 2025. godine ovo znači da će funkcionisanje jedinstvenog tržišta biti jedini smisao postojanja EU, olakšaće slobodni protok robe i kapitala, ali će slobodno kretanje ljudi biti otežano.

Za i protiv:

Izmijenjeni prioriteti EU fokusirani samo na probleme jedinstvenog tržišta učiniće donošenje odluka "jednostavnijim" ali će ograničiti sposobnost EU da ispuni očekivanja građana.

"Ovo će možda još proširiti procjep između očekivanja i ispunjenja na svim nivoima".

Scenario 3: Oni koji žele više, rade više

Stvoriti jednu ili više "koalicija voljnih" da pokreću određene oblasti, kao što su odbrana, unutrašnja bezbjednost, oporezivanje ili socijalna politika. Druge članice, izvan ovih koalicija "zadržaće mogućnost" da rade više s vremena na vrijeme.

Do 2025. godine ovaj scenario bi mogao da stvori efikasniju odbrambenu sposobnost EU sa "povećanom vojnom spremnošću za zajedničke misije preko granica", kao i produbljivanje obavještajne saradnje. Države eurozone bi se dalje više integrisale u pogledu oporezivanja i socijalnih pitanja.

Za i protiv:

Junker kaže da ovaj pristup može da održi jedinstvo EU dozvoljavajući nekim državama članicama da ne učestvuju u koalicijama, ali će prava građana EU "početi da variraju u zavisnosti od toga da li žive u zemlji koja je odlučila da 'radi više'". Na taj način će nastati Evropa u više brzina i procjep između očekivanja i ispunjenja će se smanjivati u državama koje su odlučile da se dublje integrišu.

Scenario 4: Raditi manje, ali efikasnije

EU je odlučila da suzi svoju listu prioriteta i da efikasnije radi na njima. Rezultat je taj da je EU sposobnija da "djeluje brže i odlučnije".

Junker daje kao primjer nedavni skandal sa Folksvagenom i standardima emisije gasova i kaže da bi ovakav scenario doveo do toga da EU dobije "moć i alat" sa zaštiti potrošače na "direktnijii vidljiviji način".

Do 2025. godine produbilo bi se jedinstveno tržište i fokusiralo bi se na "digitalnu integraciju" i "dekarbonizaciju", odnosno tehnološke i ekološke projekte. EU bi se tada udaljila od oblasti kao što su zaposlenje, socijalna politika i javno zdravlje.

Za i protiv:

Tamo gdje EU zaista bude djelovala, to će biti konkretno i vidljivo.

S druge strane Evropa možda neće moći da se složi odakle da krene jer, kako kaže Junker, EU ima "velike poteškoće u uspostavljanju dogovora oko toga koja oblast je prioritetna ili gdje treba manje raditi".

Scenario 5: Raditi više zajedno

Ovaj scenario podrazumijeva prihvatanje da "polukuhana" EU nije uspješna i da prelaženje na bilateralniji model neće odgovoriti na globalizovane izazove modernog doba. Stoga je EU "odlučila da podijeli više moći, resursa i moći odlučivanja" među članicama.

U ovom scenariju produbiće se i ubrzati donošenje odluka i njihovo sprovođenje na nivou EU.

Do 2025. godine to će značiti da "Evropa govori i djeluje kao jedno u trgovini i da je predstavljena jednim mjestom u međunarodnom forumu" i da je evropska odbrambena unija stvorena u saradnji sa NATO. Tako će EU postati svjetski lider u pomoći i trgovini, a u eurozoni će postojati bolja saradnja na pitanjima oporezivanja, socijalnim i fiskalnim pitanjima.

Za i protiv:

EU djeluje brzo i moćno i građani dobijaju svoja prava više zahvaljujući EU nego svojim nacionalnim zakonima.

S druge strane Junker priznaje postojanje rizika od "otuđenih dijelova društva koji misle da EU nema legitimitet ili je preuzela previše moći od nacionalnih vlasti".

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)