PIše: Angelina ALBIJANIĆ.DURAKOVIĆ
- Pravosuđe je najčestitiji dio društva u BiH, tvrdi, uprkos svemu, predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) BiH Milan Tegeltija... Međutim, malo je onih koji bi se sa ovom tvrdnjom složili, jer se upravo za rad bh. pravosudnih organa danas vežu najteži prigovori.
Nesaglediva i duboko ukorijenjena korupcija, sukob interesa, neprofesionalizam u donošenju presuda, preopterećenost sudova, nedovoljno jaka odgovornost, nedostatak disciplinskih mjera za nosice pravosudnih funkcija... Ukratko, sve su to činjenice koje opterećuju današnji pravosudni sistem u BiH, zbog kojih Evropska unija zahtijeva njegovu hitnu reformu.
Stoga je reforma cjelokupnog sudskog sistema u BiH i jedna od obaveza iz Reformske agende koja mora biti sprovedena do kraja 2018. godine. No, situacija na terenu ne uliva nadu da će tako biti, mada su neki pomaci ipak primjetni.
MILAN TEGELTIJA: Nije tačno da postoji pravosudna mafija. Međutim, tačno je da u pravosudnom sistemu u kome ima 77 sudova, 20 tužiteljstava i 1300 nositelja pravosudnih funkcija ima korumpiranih pojedinaca i ljudi koji prave greške i koji treba da budu kažnjeni |
USVAJANJE STRATEGIJE: Na prijedlog Ministarstva pravde BiH, Vijeće ministara je usvojilo Strategiju za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini za period od 2014. do 2018. godine. Ovom strategijom propisuje se efikasan, efektivan i koordiniran sistem pravde u BiH, koji je odgovoran prema svim građanima i potpuno usklađen sa standardima EU i najboljom praksom, garantirajući vladavinu prava.
U izradi Strategije zajedničkim snagama učestvovala su sva ministarstva pravde BiH, entiteta i kantona, Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH (VSTV), Pravosudna komisija Brčko Distrikta te predstavnici udruženja sudija, tužilaca, advokata, notara, medijatora i drugih nevladinih organizacija.
Ovim dokumentom identificirano je pet najvažnijih reformskih oblasti, a to su: pravosuđe, pristup pravdi, podrška ekonomskom razvoju, izvršenje krivičnih sankcija i pitanja u vezi s koordinacijom, rukovođenjem i odgovornošću sektora pravde u BiH.
KAKO OBEZBIJEDITI NEPRISTRASNOST: Međutim, usvajanje Strategije je tek jedan od (prvih) koraka u zavođenju reda u pravosudnom sistemu države, a na tom putu jedno od najvažnijih pitanja jeste: Kako obezbijediti nepristrasnost, odnosno nezavisnost pravosuđa u BiH?
Ministar pravde BiH Josip Grubeša smatra da je ta nepristrasnost već zajamčena propisima koji postoje u BiH te pojašnjava:
- Bosna i Hercegovina je već dugo u procesu reforme pravosuđa, i to je svima poznato ali nepoznanica je zašto se o nezavisnosti pravosuđa govori kao nečemu što treba dostići u budućnosti, a ne o nečemu što je već zajamčeno našim propisima. Istina je da je to naša obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ali je to kao takvo u normativnom smislu u našem pravnom sistemu davno ispoštovano s obzirom da „nezavisnost“ nalaže da sudije ne smiju biti u podređenom položaju u odnosu na javnu vlast, što je zakonski u potpunosti pokriveno, dok „nepristranost“ suda implicira da sudije ne smiju imati predrasude o predmetu u kojem treba da donesu odluku, kao niti da postupaju na način da promovišu interese jedne od stranaka u postupku.
I nedavni izbor novog predsjednika Suda BiH potegao je pitanje nezavisnosti pravosuđa i podijelio javne političke stavove na one koji smatraju da je izbor sudije Ranka Debevca na tu funkciju rezultat neprincipijelnog dogovora Srba i Hrvata koji će za rezultat polučiti ugroženost Bošnjaka, i druge koji tvrde da je to bio najbolji mogući izbor i da je dokaz nezavisnosti Suda BiH.
Rezultati interne ankete DEPO Portala pokazuju da je čitalačka publika također podijeljena u svojim stavovima po ovom pitanju, mada ih najviše smatra (31,2%) da je izbor Ranka Debevca iz reda Ostalih najbolji mogući izbor Suda BiH.
U to je siguran i Milan Tegeltija koji je nakon izbora novog predsjednika kratko i jasno pojasnio u intervjuu za Dnevni list:
- Siguran sam da će se mnoge stvari promijeniti u Sudu BiH dolaskom novog predsjednika. Koncepcija rada Suda BiH koju je on izložio je prilično drugačija od one koju smo imali priliku vidjeti do sada. Siguran sam da će to biti jedan drugačiji, novi pristup radu i da ćemo u budućnosti imati uspješan Sud BiH koji će imati povjerenje javnost.
Tuzla kvarc - žrtva pogubnih veza pravosuđa i politike |
Posljednji primjer koji je zorno potvrdio pogubne razmjere gotovo kriminalnih veza dijela pravosuđa i politike jeste slučaj tuzlanske kompanije 'Tuzla kvarc'i pokušaj njenog uništavanja putem ucjena, iznude, korupcije i, na koncu, montiranog sudskog procesa.
|
DA LI JE PRAVOSUĐE NAJČESTITIJI DIO BH. DRUŠTVA: Vrijeme će pokazati, a javnost će svjedočiti da li su tvrdnje predsjednika VSTV-a bile tačne i da li će se mnoge stvari u Sudu BiH mijenjati nabolje, jer je povjerenje javnosti u bh. pravosuđe duboko poljuljano. S razlogom, jer brojne činjenice konstantno potvrđuju nedopustive rupe u sudskim organima iz kojih „cure“ povjerljive informacije, propuste u sudskim procesima, korumpiranost, uplitanje političkih i privatnih interesa, sumnje u montirane procese... Toliko da je čak i ministar sigurnostI BiH Dragan Mektić javno ustvrdio da u BiH „postoji i djeluje pravosudna mafija“.
No, u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću se s tim tvrdnjama ne slažu, a predsjednik VSTV-a čak smatra da je „pravosuđe najčestitiji dio bh. društva“.
- Stanje u pravosuđu daleko je od savršenog, ali je i daleko od toga da je najgori dio društva. Bez obzira na svoje nedostatke i greške i bez obzira na sve kritike koje možemo čuti, pravosuđe je najčestitiji dio društva. Postoji puno prostora za poboljšanje i unaprjeđenje rada u mnogim segmentima, a posebno u oblasti kaznenog gonjenja kaznenih djela korupcije i organiziranog kriminala i ubrzanja u oblasti ratnih zločina... Nije tačno da postoji pravosudna mafija. Međutim, tačno je da u pravosudnom sistemu u kome ima 77 sudova, 20 tužiteljstava i 1300 nositelja pravosudnih funkcija ima korumpiranih pojedinaca i ljudi koji prave greške i koji treba da budu kažnjeni, smatra Tegeltija.
On dodaje i da je „pravosudni sistem sve samo nije korumpiran“, tvrdeći da „95 posto sudaca čine čestiti, pošteni i vrijedni ljudi koji čestito rade svoj posao“.
No, da korupcije i te kako ima u bh. pravosuđu potvrđuju i sljedeći podaci: Tokom 2015. i 2016. godine unutar sudskih organa pokrenuto je čak 55 disciplinskih postupaka, od toga je šest pravosudnih funkcija razriješeno dužnosti, a izrečeno je ukupno 11 suspenzija. To se smatra prilično velikim brojem postupaka, suspenzija i razrješenja, ali, po mišljenju Milana Tegeltije, potvrđuje i da sistem za borbu protiv korupcije unutar pravosudnih organa ipak djeluje.
KOJE ZAKONE ZAHTIJEVA REFORMA SUDSKOG SISTEMA: Međutim, borba protiv korupcije i njeno suzbijanje samo je jedan segment reforme bh. pravosuđa, jer ona podrazumjeva donošenja čitavog niza zakona koji moraju biti međusobno usaglašeni.
Dakle, osim donošenja novih zakona kojima se uređuje rad Suda BiH i Tužilaštva BiH, neophodno je donijeti i novi Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću prema kojem će odlučujuću ulogu u izboru sudija imati sudije i u izboru tužilaca tužioci. Ovim zakonom treba biti uređen sistem odgovornosti nosioca pravosudnih funkcija, kao i samih članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.
Važno je naglasiti i da ovakav Zakon treba pratiti jasne preporuke Strukturalnog dijaloga između Evropske unije i BiH o pravosuđu, na kojima se bazira i ispunjavanje obveza iz SPP-a.
Sve to ukazuje na potrebu daljeg jačanja VSTV-a i njegove nezavisnosti, ali i na dug put koji čeka BiH u sprovođnju reforme cjelokupnog pravosuđa.
Prethodne EU reportaže možete čitati OVDJE.
(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook