Veliki napredak tehnologije ima i svoje loše strane, odnosno problem je u ljudima koji su stekli neke loše navike i postali ovisni o gadgetima i internetu

 U zadnjih dvadesetak godina tehnologija je uvelike promijenila način na koji živimo te su nam danas neke stvari za koje smo prije mislili da pripadaju dalekoj budućnosti postale dio naše svakodnevice. No, osim brojnih pozitivnih stvari koje nam je donijela tehnologija i njen nevjerojatan razvoj, postoje i negativni efekti koji su vezani uz način na koji ljudi koriste tehnologiju, odnosno vezani uz našu preveliku ovisnost o tehnologiji, pametnim telefonima, internetu i slično.

'Filtrirani balon informacija' – godinama se piše o Facebookovom 'filtriranom balonu' u kojem nam algoritam ove društvene mreže određuje sadržaj koji će nam se prikazivati, odnosno priče i tekstove koje ćemo čitati. Iako su ti tekstovi često vezani uz interese korisnika, problem je što se korisnicima više ne prikazuje raznolik sadržaj, već oni 'zapnu' samo u balonu sadržaja koji im nudi Facebook, što utječe na njihove stavove, ali i ljudima koji razmišljaju drugačije. Ovo je naročito veliki problem za korisnike koji većinu vijesti konzumiraju upravo putem Facebooka.

Pretilost – nedavno provedeno istraživanje u 27 zemalja pokazalo je kako se za svakih deset posto koliko se poveća potrošnja na tehnološke uređaje, pretilost povećava za jedan posto. Zagledani u ekrane, sve više vremena provodimo sjedeći i ležeći, a manje se krećemo i bavimo sportom- piše zimo.dnevnik.hr.

Smanjena pozornost i koncentracija – velika količina informacija koja nam je dostupna utječe na smanjenu pozornosti koncentraciju, što je dokazalo istraživanje provedeno prošle godine u Kanadi – dok je na početku 'mobilne ere' prosječna pozornost korisnika iznosila 12 sekundi, prošle godine ona je pala na samo osam sekundi, dakle riječ je o smanjenju od trećine u samo 15 godina.

Ljudi više nemaju strpljenja – danas nam je velika količina sadržaja dostupna na zahtjev tako da pjesme, videozapise, utakmice i slično možemo pogledati kad god poželimo na YouTubeu i drugim video servisima, no zbog te navike da nam je uvijek sve dostupno, korisnici sve više gube strpljenje pa prema jednom istraživanju gase videozapis ako njegovo učitavanje traje više od dvije sekunde. Problem je što se ove navike prenose i u stvaran život te su ljudi sve nestrpljiviji čim moraju nešto čekati duže vremena (npr. dostavu, rezervaciju večere i slično).

GPS utječe na funkcije mozga – GPS je mnogim vozačima 'najbolji prijatelj' u gradovima koje prvi put posjećuju, no znanstvenici s McGill Universityja proveli su tri istraživanja koja su pokazala kako ovisnost o GPS-u loše djeluje na dugoročno pamćenje. Jedan znanstvenik koji je sudjelovao u ovim istraživanjima čak smatra kako oslanjanje na GPS može utjecati na raniju demenciju te ljudima savjetuje da, kada god mogu, izbjegavaju korištenje navigacije.

Smanjeno kreativno razmišljanje – na internetu su nam dostupne brojne stranice sa zanimljivim i kreativnim sadržajem koje ljudima mogu pomoći u kreativnom razmišljanju i idejama, no pokazalo se kako je, upravo zbog dostupnosti tako velikog broja izvora s kreativnim idejama, kreativnost ljudi smanjena. Kada ljudima nisu dostupni ti izvori i kada inspiraciju ne traže na internetu, moraju se osloniti samo na sebe, što pridonosi razvoju njihovog kreativnog razmišljanja.

Pametni telefoni promijenili su navike spavanja – zbog konstantne povezanosti, pametnih telefona i interneta, promijenile su se navike spavanja na čiju kvalitetu utječe i plavo svjetlo koje emitiraju ekrani računala, tableta i telefona. Znanstvenici su ranije dokazali kako ljudi koji prije spavanja čitaju knjige bolje spavaju u odnosu na one koji čitaju s ekrana računala i mobilnih uređaja.

Dopisivanje utječe na komunikaciju u stvarnom životu – tekstualno dopisivanje je za mnoge danas postalo temeljni oblik komunikacije, no ovakav način komunikacije negativno utječe na sposobnost ljudi u prepoznavanju emocija osoba s kojima razgovaraju/dopisuju se. Kako dopisivanjem ne možemo prepoznati neverbalne znakove komunikacije, neki se znanstvenici pribojavaju kako bi to moglo ostaviti negativne posljedice na društveni razvoj mladih.

Zbog Googlea pamtimo manje informacija – zahvaljujući Googleu danas su nam na samo par dodira prsta ili par klikova miša dostupne sve informacije na svijetu, zbog čega je nastao tzv. 'google efekt' – ljudi ovu tražilicu smatraju nekom vrstom 'vanjskog tvrdog diska našeg mozga' na kojem su pohranjene informacije tako da ih ljudi više ne moraju pamtiti.

Dezinformiranost zbog lažnih vijesti – na primjeru nedavnih američkih predsjedničkih izbora vidjeli smo koliki utjecaj na ljude mogu imati lažne vijesti te kako je u moru informacija mnogima danas teško prepoznati istinite istinu od lažnih vijesti i dezinformacija.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/MR)