Piše: Maja RUČEVIĆ

Enormno dugačke liste čekanja na dijagnoze i preglede... Nedostatak adekvatne ljekarske usluge... Nezadovoljstvo pacijenata... Očaj ljekara koji masovno napuštaju BiH... Nedefinisan odnos privatne prakse i društvenog zdravstvenog sektora... "Diskriminacija" pacijenata od kantona do kantona... Užasavajuća finansijska situacija u zdravstvenim ustanovama... Nedostatak koordinacije među istima... Kolaps na gotovo svim nivoima zdravstvene zaštite!

Ovo je ukratko beznadežna dijagnoza današnjeg stanja u zdravstvenom sistemu BiH koji, ukoliko se ne sprovede njegova reforma, nema šansu da preživi. Zato je to jedna od obavezujućih stavki u reformskoj agendi. Međutim, odakle započeti reformu u haotičnom sistemu gdje je zdravstvo svedeno na nivo entiteta i kantona?

Hoće li na kraju sve rezultirati potpunim odljevom medicinskog kadra iz BiH nauštrb njenih građana? Ko će nas uopće liječiti?!

DEPO Portal istraživao je kojim bi putem trebalo krenuti u restrukturiranje kompleksnog zdravstvenog sektora u BiH.

OTKUD POČETI: Budući da građani nemaju u svakom dijelu BiH ista prava, veoma je važno naglasiti da treba koncentrirati sve djelatnosti i uskladiti ih u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Koje zakonske regulative tu važe? Otkud početi? Šta je u čijoj nadležnosti?

Reformskom agendom predviđeno je reformiranje cjelokupnog zdravstvenog sistema u zemlji. No šta to u praksi znači? Kakvo je stanje po kantonima? Entitetima? Odgovore na ova pitanja DEPO portal je potražio je kod nadležnih ministarstava zdravstva FBiH i RS. Situacija je, slažu se sagovornici DEPO Portala iz oba resorna entitetska ministarstva, jasna - saradnja postoji, ali u jasno podijeljenim okvirima nadležnosti tj. po principu dva odvojena sistema zdravstva. Ali tu su i stalni, nerješivi problemi.

- Najveći izazov sa kojima se danas susreće sistem zdravstva u Republici Srpskoj je disparitet između prihoda i rashoda... Na prihode dodatno utiče neredovno plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje. Primjera radi, doprinosi nisu uplaćivani za 37.400 radnika ni za jedan mjesec prošle godine, te za 6.760 poljoprivrednika i sl. Samo po ovom osnovu Fond zdravstvenog osiguranja RS je ostao uskraćen za oko 79 miliona KM, objašnjava za DEPO Portal Jelena Vujić iz Službe za odnose s javnošću pri Ministartsvu zdravlja i socijalne zaštite RS. 

Ona dodaje i da su u prošloj godini bili predviđeni dodatni izvori finansiranja zdravstvenog sistema u BiH od akciza na duhan i alkohol, koji nisu realizovani. I razvijeniji zdravstveni sistemi odavno su posegli za tom mjerom preusmjeravanja poreza od akciza u zdravstvene fondove, vođeni logikom da onaj ko svjesno ugrožava svoje zdravlje treba više da izdvoji za potencijalno liječenje. Za usvajanje ove incijative nadležne su zajedničke institucije na nivou BiH.

Drugim riječima, jedan od načina prevazilaženja trenutnog beznađa u zdravstvenom sistemu jeste pronalaženja novih izvora njegovog finansiranja.

Koji su najveći problemi finansiranja zdravstva u FBiH?

U ukupnoj strukturi osiguranih osoba, nešto više od 40% je uposlenih kod poslodavca, a oni prikupe više od 90% sredstava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Zdravstvo se uglavnom i finansira sredstvima obaveznog zdravstvenog osiguranja; Drugi izvori finansiranja su minimalni i nedovoljni; Nemamo tržišne cijene u zdravstvu; Zdravstvo je od uvođenja PDV-a izdvojilo oko 900 milijuna KM na isti, a nema pravo povrata; Dio sredstava od akciza na duhan i alkohol se ne izdvaja za zdravstvo, kao što je to slučaj u većini drugih zemalja - pojašnjava sagovornik DEPO portala i dodaje: Dug bolničkih zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH iznosi oko 400 milijuna KM što značajno otežava normalno funkcioniranje bolnica. Stoga je i primarna aktivnost ovog ministarstva izrada zakona o finansijskoj konsolidaciji javnih zdravstvenih ustanova.

- U Agendi je, između ostalog, prepoznata potreba uvođenja novih izvora finansiranja zdravstva, uključujući i konkretno preusmjeravanje dijela prihoda od akciza na duhan i alkohol u fondove zdravstvenog osiguranja entiteta, to jest kantona. Federalno ministarstvo zdravstva svakako podržava ovu aktivnost, jer bi novi izvor finansiranja zdravstva bio od ogromnog značaja za njegovu opstojnost i unapređenje, navodi za DEPO Portal Zlatan Peršić, stručni savjetnik pri ovoj ustanovi.

U cilju rješavanja velikih dugovanja javnih zdravstvenih ustanova, posebno bolnica na području Federacije BiH, u ovom ministarstvu ističu da su u toku aktivnosti u cilju donošenja Zakona o finansijskoj konsolidaciji javnih zdravstvenih ustanova u Federaciji.

- Radi o vrlo kompleksnom zakonu, na kojem se radi intenzivno te se nadamo da će ubrzo biti završen stručni prijedlog teksta ovog zakona. Svakako, on je svojevrsna osnova i za daljnje aktivnosti u području saniranja dugova i reformama finansiranja zdravstvenog sistema na području FBiH, a što je u skladu sa definiranim prioritetima u reformskoj agendi, naglašava Peršić.

STANJE U KANTONU SARAJEVO: Iako realne slike, naručito iz perpsektive pacijenata i građana, nisu nimalo idilične, u zdravstvenom sektoru Kantona Sarajevo 'vrca' optimizam. Sudeći bar po izjavama kantonalne ministrice zdravstva koja najavljuje da će reforma donijeti značajne promjene i velike uštede, a da pri tom niko od zdravstvenih radnika neće ostati bez posla.

"Ukinut ćemo liste čekanja i pacijenti više neće čekati na svoje dijagnoze i na preglede. Stomatološka djelatnost će se dati u koncesiju i omogućit će svakome ko je zainteresiran i radi u domu zdravlja da iznajmiti prostor ili stomatološku opremu i pregleda građane koji imaju zdravstveno osiguranje. Također želimo poboljšati rada u timovima porodične medicine i specijalističko-konsultativne zdravstvene zaštite, u više navrata je naglašavala ministrica Zilha Ademaj.

Govoreći o neophodnim promjenama, direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja KS Samir Turković smatra "da će se nastupajućom reformom zdravstvo organizirati na racionalnijim osnovama te da će se pratiti tokovi novca, što do sada nije bilo moguće".

Ministrica Zilha Ademaj: Ukinut ćemo liste čekanja, napraviti velike uštede, a pri tom niko od zdravstvenih radnika neće ostati bez posla!

- Nakon reforme zdravstva moći ćemo pratiti sve tokove novca. Najviše vremena smo izgubili na analizama, tačnije pola godine, a sada slijedi niz dokumenata koje moramo dobiti nakon što usvojimo reformski plan. Planirali smo velike uštede, a ne troškove. Na godišnjem nivou bismo trebali uštedjeti 5 miliona, a reorganizacijom kadra dodatnih 4 miliona KM, pojašnjava Turković.

Slično razmišlja i direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović koja ističe:

- Potreban je jači zdravstveni sistem, jer pacijenti često ne znaju kome se obratiti kada se razbole, a oni su nam svakako prioritet jer moraju dobiti adekvatnu zdravstvenu zaštitu na svakom nivou.

MNOŠTVO PROBLEMA, MALO KONKRETNIH RJEŠENJA: Međutim, sve ove obećavajuće izjave u javnosti su se pojavile samo nekoliko dana nakon što je 26. oktobra održana sjednica Skupštine Kantona Sarajevo na kojoj se našao i Nacrt odluke o usvajanju Plana restruktuiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo.

Ima nade za bolesnike u RS-u

Od ove godine osiguranicima Fonda zdravstvenog osiguranja RS dostupna su 44 nova lijeka na Listi lijekova koji se izdaju na recept. Riječ je o lijekovima za dijabetes tipa 2, transplantaciju, Parkinsonovu bolest, šizofreniju, bolesti ovisnosti, hroničnu opstruktivnu bolest pluća, Kronovu bolest, prevenciju moždanog udara, te hipertenziju. Uprkos teškoj finansijsoj situaciji ukupna ulaganja u kapitalne projekte u zdravstvenom sektoru Republike Srpske u periodu od 2006. do 2014. godine iznosila su 594.156.019,39 KM. U januaru ove godine otvorena je moderna Poliklinika Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, tzv. Južno krilo vrijednosti 56 miliona KM. Izgrađena je i nova bolnica u Bijeljini vrijednosti 70 miliona KM, kao i nova bolnica u Nevesinju vrijednosti 12,5 miliona KM.  Vlada RS odlučila se i za izgradnju nove bolnice u Istočnom Sarajevu, vrijednosti 50 miliona KM.

Taj akt je osnovica za reformu zdravstva u KS. U spomenutom nacrtu jasno su definisani problemi s kojima se susreće zdravstveni sektor, citirajmo samo neke od njih:

"Problemi postojeće organizacije zdravstvene zaštite ogledaju se u neuređenom sistemu finansiranja, neusklađenosti organizacije i djelatnosti zdravstvenih ustanova sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, otežanom i nedefinisanom „putu pacijenta“ kroz zdravstveni sistem, neadekvatna raspodjela kadrovskih potencijala, nezadovoljstvo pacijenata i zaposlenika u zdravstvenim ustanovama, urgentno zbrinjavanje pacijenata nije regulisano na adekvatan način, neracionalna potrošnja lijekova i medicinskih sredstava, duge liste čekanja na dijagnostičke pretrage, medicinska oprema se u većini zdravstvenih ustanova Kantona Sarajevo uglavnom koristi samo u jednoj smjeni, veliki broj invalida rada zaposlenih u zdravstvenim ustanovama, nemogućnost njihovog prerasporeda, veliki broj uposlenih u javnom sektoru istovremeno radi i u privatnom sektoru, što otvara prostor za neracionalno korištenje radnog vremena u javnom sektoru".

Jesu li obećavajući pomaci o kojima govore naši medicinski stručnjaci doista precizno razrađeni s obzirom na svaki od ovih na skupštini KS javno navedenih problema?

Mnoštvo nedoumica ovdje postoji koje uglavnom ne razumije najosjetljiviji sloj društva, krajnji korisnici tj. građani. A toga su svjesni i oni koji o ovom nacrtu odlučuju, pa tako nastavljaju:

"U analizi kojom se definišu kritični faktori koji imaju najveći uticaj na poslovanje zdravstevnog sektora kao prijetnje navode se nerazumijevanje i neprihvatanje reformskih mjera u zdravstvu na području i FBIH i Kantona Sarajevo, najavljeno smanjivanja stope doprinosa za zdravstvo, nedovoljna zdravstvena prosvjećenost stanovnika Kantona Sarajevo,demografske promjene (starenje stanovništva sa posljedičnim povećanjem potreba za zdravstvenom zaštitom, migracije i dr.), pojava novih bolesti kao i riziko faktori iz okoline (zrak, voda, nesreće i dr.).

Sebija Izetbegović: Potreban je jači zdravstveni sistem, jer pacijenti često ne znaju kome se obratiti kada se razbole, a oni su nam svakako prioritet!

Također, kao prijetnja zdravstvenom sistemu u KS navedeni su odlazak zdravstvenih radnika iz Kantona Sarajevo zbog ponuđenih boljih uvjeta rada i plaća u zemljama okruženja i Evrope kao i neproporcionalno visoki i često neopravdani izdaci za lijekove."

Mogućnost kvalitetnog preustroja zdravstvenog sistema u našoj zemlji očigledno je i više nego višeslojna, a toga su manje- više svjesni svi. Kada se sve to pogleda još kroz prizmu političke sfere čiji modus operandi na itekako mnogo razina vrlo često zakaže, situacija je i više nego alarmantna. 

POLITIKA U SVAKOJ PORI DRUŠTVA: Ko će i kako sprovoditi tu reformu, sa kakvim snagama i sa kakvim kredibilitetom? Ko će i kako vršIti racionalizaciju u zdravstvu?

Ova pitanja postavlja i predsjednik Ljekarske komore FBiH Harun Drljević, koji je svojevremeno detaljno pojasnio: 

Harun Drljević: Sve veće zdravstvene ustanove Federacije grcaju u milionskim dugovima... Zdravstveni radnici su na kraju svog strpljenja, jer plate nisu povećavane od 2009. godine, a pacijenti s pravom nisu zadovoljni zdrastvenim sistemom

"Važno je znati i da Vlada Federacije BiH duguje zdravstvenom sistemu Federacije basnoslovnih 760.000.000.KM i da nema nikavu namjeru da ih utisne u zdravstveni sistem, a nema namjeru ni odreći se onog dijela novca od akciza na duhan i alkoholna pića koja zakonski pripadaju zdravstvu. S druge strane, sve veće zdravstvene ustanove Federacije grcaju u milionskim dugovima... Zdravstveni radnici su na kraju svog strpljenja, jer plate nisu povećavane od 2009. godine, a pacijenti s pravom nisu zadovoljni zdrastvenim sistemom. Ono što je najinteresantnije je činjenica, da se ni zdravstveni profesionalci koji su nosioci zdravstvenog sistema, ni građani koji su krajnji korisnici i koji daju novac za zdravstvenu zaštitu, ni na koji način ne pitaju za raspodjelu tog novca, niti im se podnosi bilo kakav račun za to. Ako se ovoj činjenici pridoda i činjenica da se nakon Izbora svake četiri godine pristupa čerupanju izbornog plijena po principu: ova zdavstvena ustanova meni, ova zdravstvena ustanova tebi, onda se najbolje definiše sa kakvim stepenom bezobrazluka su suočeni građani ove zemlje. U takvom zdravstevnom sistemu žive i rade zdrastveni radnici, prvenstveno ljekari koji su kičma svakog zdravstvenog sistema u svijetu, pa tako i kod nas u BiH".

Na kraju dodajmo i podatak, koji također iznosi Drljević, a koji glasi: Rezutat 20-togodišnjeg poratnog rada Federalnog i kantonalnih/županijskih ministarstva zdravlja je taj, da se prema „European Health Consumer Index-u“, BiH nalazi na posljednjem mjestu u Europi po kvalitetu zdravstvene zaštite!

I kada sve sabere, prilično beznadežno čini se budućnost zdravstva u BiH, pogotovo kada se posmatra kroz prizmu svih drugih brojnih problema s kojima se suočava današnje bh. društvo.

No, BiH sada korača prema evropskom putu i povratka nema. Zato nam i reforma zdravstva neminovno slijedi, a nadajmo se da će ona ići u korist svih bh. građana.  

Prethodne EU reportaže čitajte OVDJE

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN)