Gost večerašnjeg Dnevnika TV1 bio je federalni premijer Fadil Novalić. Govorio je, između ostalog, o aktuelnim političkim pitanjima, odnosima u Vladi FBiH, ali i reformama.

Razgovor prenosimo u cjelini:

Kakvi su međustranački odnosi u Vladi FBiH?

NOVALIĆ: Svi ciljaju na to pitanje, a meni izaziva čuđenje. Oni savršeno funkcioniraju. Problem se ispoljava na višoj razini, kada dođe do parlamenata, gdje se rađaju neki animoziteti kojima su uzrok, prije svega, reformske mjere koje provodimo. 

Koliko problem predstavlja to što se Parlament FBiH gotovo i nezasjeda?

NOVALIĆ: Kada sam došao da radim ovaj posao, rekli su mi da intenzivno koristim godine kada nema izbora, jer u godini izbora sve ide jako teško. Ove godine sam spoznao da od polovine godine sva pitanja postaju fokusiranija u društvu, postaju problematičnija iz vidika veze među partnerima, te pozicije i opozicije. Postoji, ne prekid rada, ali apstinencija koja će se završiti ovih dana. 

Parlament će zasjedati?

NOVALIĆ: Već sljedeći utorak. 

Mnogo se polemike stvorilo oko oporezivanja toplog obroka i regresa, oštro reaguju i opozicija i poslodavci. Šta je konkretno namjera Vlade i kako komentarišete sva gledišta?

NOVALIĆ: Pravilnik je usaglašavanje zakonskih rješenja unutar radno - pravnog zakonodavstva, Zakona o radu i Općeg kolektivnog ugovora. U Općem kolektivnom ugovoru stoji član koji definira topli obrok, na novi način. I Ministarstvo finansija, koje je nadležno za Pravilnik, je harmoniziralo tu mjeru. Onda smo primjetili da to izaziva određeni poremećaj, jer se radi o novom oporezivanju i ja sam insistirao kod ministrice da se ta mjera pomakne za dređeni period, do 2. oktobra, Planirali smo do tada napraviti zakon o porezima i doprinosima, koji sada intenzivno radimo i mislim da će sljedeće sedmice doći na Vladu. Taj zakon će maknuti pravilnik, koji će na snazi biti negdje do nove godine. Od 1. januara mora početi funkcionirati zakon o porezima i doprinosima, koji će sve dovesti u pravu mjeru. 

Hoće li se pomiriti stavovi i opozicije i pozicije i poslodavaca i radnika?

NOVALIĆ: Poslodavaca, vlasti i sindikata svakako. Opozicija je tu da kritikuje, mi smo tu da vidimo šta je od kritika osnovano i da u skladu s tim djelujemo. Sasvim sigurno to ključni zakon naše reforme, koji uproštava način obračuna plaće i plaćanja poreza, a kako bismo mogli pristupiti smanjenju obaveza. 

Šta ćemo dobiti, a šta izgubiti novim novim zaduženjem kod MMF-a?

NOVALIĆ: Izgubili smo što smo zaduženiji. Treba shvatiti da mi ovo zaduženje od 700 miliona maraka vraćamo deset godina. Znatno brže smanjujemo dug nego što se zadužujemo. Ove godine smo se u MMF-u zadužili sto, a vratili smo 218 miliona. Tako i sljedeće godine. Mi smanjujemo državni dug, ali realno smo se zadužili. Osim što dobijamo novac koji nam pomaže da lakše držimo likvidnost budžeta, dobili smo i mogućnost i pristup potpori za izradu svih ovih reformskih zakona koji se pokazuju, ne samo socijalno teškim, već i tehnički teškim. Zakon o PIO-u, da nije bilo potpore Svjetske banke i MMF-a, mi ne bismo donijeli tako kvalitetan prijedlog zakona. 

Hoće li nam se to veliko zaduženje obiti o glavu, kako kažu?

NOVALIĆ: Ne. Na početku ove godine smo bili zaduženi 6 milijardi i 200 miliona, a sada 6 milijardni i 80 miliona. Naše zaduženje pada. Polovina je za autoceste, to je aktivno i to ne vraća Vlada nego Autoceste iz akciza. Ostatak je dug MMF-u i za trezorske zapise. To je relativno mala zaduženost, među najmanjim u Evropi. 33 posto od BDP-a u FBiH, što je povoljnije nego u RS i moram priznati da mi nemamo ni kriterij koji kaže da je preporučljivo 60 posto od BDP-a. Ne vidm to kao šansu da se i dalje zadužujemo za budžet, nego za autoceste i energetske objekte i da to pomogne razvoj BiH. Ako ćemo se zaduživati, zaduživat ćemo se za aktivne projekte koji znače radna mjesta za mnogo ljudi. 

Stalno se govori o pismu namjere. Većem dijelu javnosti nije baš jasno šta nam sve predstoji. Šta nas čeka? Ima li razloga za strah od reformskih zakona koji trebaju biti usvojeni?

NOVALIĆ: Pismo namjere najviše reguliše finansijsku sferu. Namjera je održati budžetsku stabilnost koja je bitna za održavanje socijalne ravnoteže. MMF-ov aranžman vodi računa o tome. Tamo su popisane stvari koje ne dovode u pitanje budžetsku ravnotežu i disciplinu. Oni nadziru ono što smo sami napisali - moratorij na zapošljavanje, držanje pod kontrolom socijalnih davanja... Nema ničega kompromitirajućeg. 

Mostarski Aluminij će ovih dana usvojiti plan rada. Nova uprava je optimistična u pogledu oporavka kompanije. Je li to realno i koliko je važan za privredu?

NOVALIĆ: Aluminiji ima vlasništvo unutar FBiH 44 posto. Stavili smo ga u program privatizacije. Međutim, postoje preduzeća koja ne možete prodati i kada ne biste tražili ništa. Među njima je i Aluminij, zato što je u minusu 290 miliona, od toga 175 za električnu energiju. Onda smo shvatili da ta preduzeća moramo restrukturirati. Uprava koju sm o doveli je dobra. Tekuće poslovanje nije negativno. Zbog toga smo se odlučili da to poslovanje pomognemo sigurnom dobavom struje iz Elektroprivrede, jer omogućava plaćanje tekućih obaveza. Za dugovanja ćemo vidjeti. Tražili smo i partnere, jedan je bio Glenkor iz Amerike. Nije zainteresiran za vlasništvo, ali će za trećinu povećati tražnju aluminija. To je velika pomoć. Nastavili smo tražiti partnera za dokapitalizaciju od 40 miliona eura i našli smo ga u poljskom partneru i pregovori teku. Mogu obećati da će Aluminij imati bolju budućnost. 

Koliko je štete nanijela činjenica da novi zakon o akcizama nije usvojen u državnom Parlamentu?

NOVALIĆ: To je velika šteta. Ja kažem da je neko ugasio svijetlo nad BiH. Akcize od 150 miliona maraka koje smo trebali zahvatiti na godinu, nismo htjeli zahvatiti od naroda, nego od vozača i dati vozačima kroz bolje ceste. Mi imamo najlošije ceste u Evropi i veliki broj smrtnosti. 2,5 puta više postanu invalidi. FBiH za civilne invalide plaća 135 miliona maraka godišnje. Ta će se cifra, ako se nastavimo voziti ovim putevima, udvostručiti za nekoliko godina. Akcize su bile nužne i žao mi je što jedini na Balkanu nismo raspravljali tu mogućnost. 

Ima li nekog drugog načina osim akciza?

NOVALIĆ: Moramo vidjeti šta su bili uzroci neusvajanja. Plavi dizel je jedan od razloga. Razmatramo da ga ubacimo unutra, a da smanjimo za ceste. Mjera je razumna i opravdana samo nije bila na tapetu prije dvije godine, jer je zahtjev za akcize uputila prošla Vlada. To smo podržali jer puteve ne grade stranke, nego pare. Pare možemo dobiti samo iz akciza. 

Šta je sa plasmanom proizvoda iz FBiH na tržište RS? 

NOVALIĆ: Vrlo velik problem. Razgovarao sam s premijerkom Cvijanović i rekao da se radi o velikoj distorziji tržišta. To je protekcionizam i da mi moramo odgovoriti sličnim mjerama. Rekla je da će pogledati taj problem. Vezali su ga za plin. Moram priznati da taj problem ne postoji. Zakon o plinu mora donijeti država do aprila, kako je dogovoreno. Poštovat ćemo kakav god bude. Pomenuto je da mi navodno opstruiramo dobavu u Istočno Sarajevo. Mogu javno reći da ćemo besplatno dostavljati plin u Istočno Sarajevo. Ne osnovnu vrijednost, nego transport. 

Pratite li monitoringe CCI-a?

NOVALIĆ: Da. Natjerali su me. 

U jednom od monitoringa navodi se da nije tačan podatak da je zaposleno 25 hiljada osoba o kojima ste vi govorili. 

NOVALIĆ: Reforme očito daju rezultate. Mi rezultate vučemo iz Porezne uprave i ne mogu biti drugačiji nego što jesu. Svako može otići i uvjeriti se. Imamo 25 hiljada radnih mjesta otkako smo došli. To je tako zabrinulo neke faktore. Ne znam u čemu je problem. Čak su kritikovali i EU, koja nezavisno od nas, preko EUROSTAT-a prati rezultate. I rekli su nam da imamo izvanredne rezultate i da će nas podržavati u reformama, te da nastavimo. Možemo ko god hoće otvoriti vrata Porezne uprave, pa neka pročita imena, preduzeća... Defekt je što potičemo iz sistema koji je imao velika preduzeća. Sad očekujemo da je došao neki Simens i da će zaposliti pet hiljada u Sarajevu, tri u Tuzli... To se ne događa. Imamo 51 hiljadu malih firmi, imamo 22 hiljade privrednih društava. Zamislite samo da po jedno uposle. To je 75 hiljada. Zapošljavanje se odvija na mikro planu.

(Vijesti.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)