Prve privremene neslužbene podatke o rezultatima izbora Državno izborno povjerenstvo objaviće u nedjelju u ponoć.

Građani Hrvatske u nedjelju će drugi put u deset mjeseci na izvanrednim izborima birati novi saziv Hrvatskog sabora. U Hrvatskoj će birališta biti otvorena od 7 do 19 sati. Prve privremene neslužbene podatke o rezultatima izbora Državno izborno povjerenstvo objaviće u nedjelju u ponoć.

Nakon višemjesečne političke krize koja je potresala zemlju, pada Vlade prvi put u političkoj povijesti Hrvatske te samoraspuštanja Sabora hrvatski građani smatraju da je ovog puta možda više nego ikada prije važno da na izborima pobijede najbolji. Za zastupnike u 9. sazivu Sabora može glasovati oko 3,8 milijuna birača u Hrvatskoj i inozemstvu koliko ih je upisano u Registar birača.

Manjine

Glasuje se na oko 7.000 biračkih mjesta. Taj broj je gotovo isti kao i na prošlim parlamentarnim izborima u studenome. Od toga u Republici Hrvatskoj otvoreno je 6.574, a u inozemstvu 115 biračkih mjesta u 49 zemalja. U inozemstvu je jedno više biračko mjesto nego prije, sada se može glasovati i u Iranu u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Teheranu. Ukupno se bira 151 zastupnik u parlamentu države. Od toga u Hrvatskoj u 10 izbornih jedinica bira se 140 saborskih zastupnika. U XI izbornoj jedinici za tzv. dijasporu u kojoj glasuju hrvatski državljani koji žive u inozemstvu biraju se tri zastupnika, a u XII izbornoj jedinici za nacionalne manjine 8 zastupnika.

U inozemstvu za glasovanje u XI izbornoj jedinici aktivno se registriralo 60.000 birača, od čega više od polovice u BiH. U susjednoj BiH otvoreno je najviše biračkih mjesta u inozemstvu njih 34, slijedi Njemačka sa 17 lokacija na kojima se može glasovati. U BiH aktivno se registriralo oko 35.000 birača, najviše 21.000 na području koje pokriva Generalni konzulat RH u Mostaru. U Mostaru je otvoreno 20 biračkih mjesta, ostala birališta su u Sarajevu (8), Tuzli (4) i Banjoj Luci (2) u diplomatsko-konzularnim predstavništvima RH. Birališta u inozemstvu zbog vremenske razlike otvorena su još u petak navečer (Australija), a hrvatski državljani koji imaju prebivalište van Hrvatske glasuju sve do ponedjeljka ujutro (Los Angeles).

Hrvatski državni mediji u subotu u prvi plan stavljaju glasovanje u BiH uz informaciju da je među prvima na biralište u Sarajevu izašao nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić. Iz Državnog izbornog povjerenstva u Zagrebu potvrđeno je da je u BiH do subote u podne izdano još 500 potvrda o registraciji za izlazak na izbore uz potvrdu o prebivalištu. U BiH za izlazak na izbore registriralo se još 1.000 hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj koji na dan izbora borave u BiH, no oni glasuju u izbornoj jedinici u kojoj imaju prebivalište. Službena izborna kampanja trajala je 25 dana, a ona neslužbena tri puta dulje, startala je odmah nakon samoraspuštanja Sabora 15. srpnja. Radi se o po duljini trećoj kampanji do sada.

Izborna šutnja počela je u prvim minutama subote, a trajaće sve do zatvaranja birališta u nedjelju u 19 sati. U DIP-u kažu da su se telefoni u subotu prije podne usijali od poziva građana. Ljudi se najviše žale na SMS poruke pojedinih kandidata koje im stižu na mobilne telefone.

U DIP-u otvoreno priznaju da je na objave na mreži svih mreža nemoguće utjecati. Kazne za kršenje izborne šutnje ne postoje pa iz DIP-a ponovno apeliraju na sve da poštuju fair-play i izborna pravila i procedure. Na jedno od pravila se snažno upozoravaju i iz DIP-a i putem medija. Radi se o mogućnosti preferencijalnog glasovanja koje se sada drugi put prakticira. Birači mogu zaokružiti uz broj liste i ime i prezime jednog od kandidata sa iste liste kojeg preferiraju. Ako se zaokruži samo ime kandidata, listić je važeći, a glas ide listi. Ako se zaokruži lista i ime kandidata na drugoj listi, glas opet ide listi. Da bi se prihvatili preferencijalni glasovi, kandidat mora dobiti najmanje 10 posto glasova koje je osvojila njegova lista.

Kriza

Na prošlim izborima, zahvaljujući preferencijalnim glasovima u Sabor je ušlo više od jedne trećine zastupnika. Za zastupničke fotelje vlada poprilična gužva. U igri je 177 kandidacijskih lista plus još 29 kandidata nacionalnih manjina. Najveća gužva je u prvoj izbornoj jedinici (Zagreb centar) gdje se nadmeću kandidati na čak 19 lista. Dok su pogledi jednih uprti u izbore s nadom u bolje dane i kvalitetniji standard života, drugi su zbog dugotrajne ekonomske i društvene krize izgubili svaku vjeru u politiku i političare. Skeptični su oko svega, iscrpljeni. Trend onih koji apstiniraju od izbora u Hrvatskoj je u stalnom porastu. Kako se procjenjuje, tih tzv. neodlučnih ili rezigniranih je najmanje 40 posto od ukupnog broja upisanih u biračke popise.

Na njihove glasove pikiraju baš svi. Ali, hoće li oni u nedjelju odlučiti prošetati do birališta pitaju se i političari. Mogućnost da će se ponoviti situacija od prije 10 mjeseci kada se mjesecima mučno pregovaralo oko sastava nove Vlade nadvila se nad Hrvatskom poput oblaka. Na biračkim mjestima u nedjelju se odlučuje ne samo o novom sazivu Sabora već i o saborskoj većini, a time i o tome tko će dobiti priliku za sastavljanje nove hrvatske Vlade koja će voditi državu u iduće četiri godine.
Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović izjavio je u subotu u Mostaru nakon što je ubacio listić u glasačku kutiju kako vjeruje da će čelnik HDZ-a Republike Hrvatske Andrej Plenković sastaviti novu Vladu u susjednoj nam državi.

- Nadam se i da ćemo u Saboru dobiti tri mandata kako bismo pomogli da se sastavi Vlada s ne tako dugim čekanjem koja uveliko može pomoći BiH, a tako i Hrvatima u BiH. Vlada HDZ-a predvođena Andrejem Plenkovićem daje nam prigodu da ubrzamo europski put, te ojačamo unutarnju stabilnost i osiguramo jednakost hrvatskog naroda u BiH, rekao je Čović, izrazivši žaljenje što birači u BiH moraju putovati i po 200 kilometara kako bi glasali, tvrdeći da će se i to vrlo brzo promijeniti.

Nosilac liste HDZ-a za 11. izbornu jedinicu i predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Božo Ljubić naveo je da od nove vlasti očekuje da nakon izbora pokaže veći interes za položaj Hrvata u BiH i omogući jače uključivanje hrvatske dijaspore u politički i ekonomski život u Hrvatskoj.

- Očekujem da su ovi posljednji izbori na kojima Hrvati glasuju na ponižavajući način, što znači putujući stotine i tisuće kilometara. Očekujem i da se hrvatska nova vlada nakon ovih izbora aktivnije uključi u potporu Hrvatima u ostvarenju ustavne jednakopravnosti u BiH i ekonomske održivosti te ostanka naših ljudi na svojim ognjištima. I treće, naravno, očekujem da Hrvatska nastavi potporu BiH ka europskom putu, poručio je Ljubić. Osim u Mostaru, bez problema se glasalo u Sarajevu, Tuzli i Banjoj Luci.

(Oslobodjenje, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)