U sinoć emitovanom izdanju emisije INTERVIEW20 u programu BHT1 u kojoj je gost bio Semir Efendić,načelnik Općine Novi Grad Sarajevo.

U razgovoru sa urednicom Sanelom Prašović Gadžo na samom početku emisije načelnik Općine Novi Grad Sarajevo, Semir Efendić govorio je o najmnogoljudnijoj općini u Kantonu Sarajevo, općini Novi Grad Sarajevo:

„Općina Novi grad je jedna od najvećih u Bosni iHercegovini, zapravo po broju stanovnika najveća osim Banja Luke, koja je u isto vrijeme i grad. Nastala je 70-tih godina prošlog stoljeća kada su građena naselja na periferiji grada, kao što su Alipašino Polje, zatim pred Olimpijadu Dobrinja, Olimpijsko selo koje je služilo za stanovanje sportista '84-te za vrijeme Olimpijade, zatim Vojničko polje danas Saraj polje i već 80-tih je bio neki val doseljavanja kada su u pitanju padinski dijelovi općine, pa sve do 90-tih i u zadnjem desetljeću izgradnja stambenih objekata od Mojmila, Švrakina, Buča Potoka, pa sve do Dobroševića, Briješća, Sokolja, naših velikih naselja tako da je to sve stvorilo jednu šarenu sliku. Ono što je interesantno jeste da skoro nema kraja BiH odakle nema ljudi u Novom Gradu.“

Od svih brojnih projekata realizovanih na području općine Novi Grad,Semir Efendić kazao je koji mu je najdraži:

„Puno je projekata, mogu reći da je Centar„Safet Zajko“ meni najdraži projekat, zato što predstavlja jednu novinu, nešto sasvim novo što smo dobili u Novom Gradu, pa i u Sarajevu i otvaranje tog centra puno nam je značilo. Kad smo došli u taj razrušeni kompleks i uspjeli od njega napraviti možda i najljepši dio općine Novi Grad, to je za mene velika stvar. Međutim, moram reći da je otvaranje sarajevske zaobilaznice, ako se uzima u nekom strogom smislu važnost objekta, to je sigurno najvažniji objekat koji je otvoren za Sarajevo, a meni posebno dragi projekti bili su vodosnadbjevanje nekih naselja, gdje nije bilo vode i gdje sada te vode ima, teško je te stvari porediti. Konkretno je bio slučaj sa Dobroševićima i Bojnikom, to su naselja gdje su vječito bile redukcije, gdje su cisterne vozile vodu, a za posljednji ramazan su mi govorili da su u cijelom gradu bile redukcije, a da u tom naselju nije bilo.“

Načelnik općine Novi Grad Semir Efendić detaljno analizira šta bi za općine u Federaciji značilo usvajanje zakona koji tretira problematiku upisa nekretnina i katastra, šta znači zatvaranje zemljišno-knjižnih ureda u sudovima, zašto se insistira na stvaranju novih kantonalnih geodetskih zavoda:

„Mi u BiH imamo dosta dobar sistem evidencije vlasništva. Tu mislim na nekretnine u obliku zemljišta i u obliku objekata izgradnje tako što se ta evidencija vodi na dva mjesta. Vodi se u sudu koji vodi osnovnu evidenciju vlasništva, dok se u općinskom katastru vodi vezano za površine i oblike parcela. To je najbolje pokazao rat koji smo mi imali, da skoro niko u BiH nije ostao bez svog vlasništva, mogao je dokazati posjedujući nešto od dokumenata, jer to što je vođeno u dvije institucije sprečavalo je drugu intituciju da napravi neku promjenu, sistem je tako uvezan da je nemoguće mijenjati bilo šta i u općini i zemljišno-knjižnom uredu suda,a da to jedno drugo ne prati. Nažalost, u BiH se često donose zakoni koji su gori od onih koje sada imamo. Nama je glavni resurs gradsko građevinsko zemljište i onog momenta kada bi se napravilo onako kako je predvidio Nacrt zakona koji je već sada na dnevnom redu sjednice Parlamenta BiH, ako taj zakon prođe to bi bila potpuna devastacija pravnog sistema.

To znači definitivno da se ukida zemljišno-knjižni ured koji u BiH traje više od 100 godina. Evidencija vlasništva u sudu je vrlo važna za državu poput naše u kojoj je pravna sigurnost koju garantuju institucije na niovu na kojem jeste, međutim sigurno je kada to radi sud da će raditi bolje nego neka politička institucija, odnosno izvršna institucija koja bi se trebala tek formirati, to bi trebali biti neki kantonalni geodetski zavodi koji po vertikali u potpunosti odgovaraju Federalnoj geodetskoj upravi. To nije dobro iz više razloga, kod nas je na Federaciji uvijek stvar nekih političkih trgovina, problema koji mogu nastati, ovako to rješavamo svako na svom nivou u relaciji sa sudovima, koji nisu političke institucije, u nekoj su vrsti zaleđene politike, puno je potrebno da bi se neka politička promjena na vlasti osjetila u nekoj sudskoj instituciji.“

Na pitanje urednice Sanele Prašović Gadžo šta to u praksi znači, načelnik Semir Efendić je kazao:

„Definitivno da bi izdavanje svake građevinske dozvole počelo da se vodi na dva nivoa. Sada to radi općinski nivo vlasti, ako bi se to desilo mogla bi da se desi promjena vlasništva, pola općine Novi Grad bi mogao neko da promijeni, da vlasništvo preuzme od nekoga, a da mi to ne znamo, da budemo naknadno upoznati i da na to ne možemo uticati. Sada kada dođe neki investitor u općinu Novi Grad, u BiH ne bi više mogao razgovarati sa općinom niti bi mogao dobiti informacije koje mu trebaju, morao bi ići još negdje, u ovom slučaju bi to bila Kantonalna uprava, koja tek treba da se formira ili Federalna geodetska uprava i to bi naravno predstavljalo problem.“

O tome kako je dosta novih zgrada izgrađeno na području Otoke i da li imaju plan za nove vrtiće i škole na tom području:

„Mi smo jedna od rijetkih općina u kojima raste broj djece upisanih u prvi razred škole i to je dobra vijest, to je dobro i za ekonomiju i ukupan ambijent života. Tamo gdje se rađa više djece bolje je živjeti, nego tamo gdje ih je sve manje. Mi i dalje imamo interes ljudi za doseljavanje u općinu Novi Grad. Postoji jedan pojas desno od rijeke Miljacke kroz općinu Novi Grad, koji je prije rata bio industrijska zona, prije nekih desetak godina Skupština kantona Sarajevo je promijenila prostorni plan i taj prostor je sada pretvoren u poslovno-stambenu zonu. Taj prostor se urbanizira, po mom mišljenju urbanizacija je dobra stvar, treba tu naravno imati mjeru. Svu tu stambenu infrastruktuu treba da prati i sve ostalo. Mi smo imali situaciju sa neplanskom gradnjom u našim padinskim dijelovima općine pa i dan danas rješavamo probleme sa kanalizacijom, vodom, putevima, rasvjetom itd. To se ne bi smjelo dešavati u djelovima gdje mi planski razvijamo taj prostor, s tim da u tome imamo jednim dijelom ulogu općine, za općine u gradu Sarajevu regulacione planove donosi Gradsko vijeće.

Mi kao općina učestvujemo, stručnu pomoć radi Zavod za planiranje kada Gradsko vijeće donese odluku o izradi nekog regulacionog plana, prvo se radi osnovni koncept gdje arhitekte koji sjede i crtaju u Zavodu za planiranje daju svoju viziju na osnovu informacija o tom prostoru nakon što provedu geoistražne radnje i daju osnovni koncept, nakon toga općina daje svoje primjedbe, ali i svi drugi koji žele učestvovati. Usvaja se Nacrt plana i konačno regulacioni plan. Nedavno je na Gradskom vijeću usvojena izmjena i dopuna regulacionog plana Alipašin Most VII, to je prostor oko Doma zdravlja Kumrovec gdje je u toku izgradnja nekoliko stambenih objekata i primjedba općine je bila da se planira izgradnja škole i dobili smo da imamo u tekstu odluke regulacionog planu da se škola može graditi, ali da je u grafičkom dijelu nemamo. Hitno sam tražio sastanak sa gradonačelnikom i direktorom Zavoda za planiranje i njima rekao da ta škola tamo mora biti i rekli su da krenemo u proceduru korekcije plana, s obzirom da imamo nedorečenost između tekstualnog i grafičkog dijela plana.“

U emisiji Interview20 Semir Efendić je najavio izgradnju prvog kongresnog centra u BiH, koji će se graditi na području ove sarajevske općine Novi Grad:

„Ja nisam znao da Sarajevu fali kongresni centar dok nisam živio u Kuala Lumpuru i vidio da je to mjesto u kojem se dešava većina događaja važnih za tu državu ili grad. Zaključio sam da je tako nešto potrebno i Sarajevu i odatle ideja da u programu „Pokrenimo Novi Grad Sarajevo“ stavimo izgradnju kongresnog centra. Imali smo adekvatnu lokaciju u blizini zgrade Radio-televizije BiH centralni dio općine i odmah po stupanju na dužnost krenuli smoraditi. Usvojen je urbanistički projekat, planski je definisan prostor nakon što je proveden međunarodni javni konkurs za arhitektonsko rješenje, koje je za nas jako povoljno, zatim je izrađen idejni projekat, a to je već visok nivo planiranja. Idejni projekt je skoro pa priprema za gradnju, nakon toga, na osnovu njega se radi glavni projekat i počinje izgradnja, izdata je urbanistička saglasnost za izgradnju.

Mi imamo snažnu zainteresiranost investitora iz Kuvajta, očekujemo da ove godine bude raspisan javni konkurs za kupovinu zemljišta. Mi smo definitivno taj prostor planirali, pripremili za sve ozbiljne investitore, uradili idejni projekat. Ono što smo mi kao općina izdefinisali jeste to da će tu biti veliki trg, spuštanje glavnog saobraćaja na -1, što će biti presedan u Sarajevu i sve druge sadržaje kongresnog centra kakvi trebaju Sarajevu.“

Urednica emisije Interview20 i načelnik Općine Novi Grad izašli su na teren gdje se govorilo o projektima koji se realiziraju na području ove općine, a jedan od njih je i projekt energijske efikasnosti za stanove na Alipašinom Polju:

„Mi smo ove godine u stanju da završimo prvi pilot projekat utopljavanja jedne od lamela od pet zgrada u kojoj ima više od 370 stanova, a koja je dobila potpuno novu stolariju, termofasadu, to su najveći stambeni objekti u općini Novi Grad i na neki način probili smo zvučni zid i u glavama ljudi da se stvari ne mogu pomjerati. Mislim da je jako bitno uraditi ovaj primjer da pokažemo da je moguće da ako napravimo jedan dobar projekat za budućnost sa ovim pilot projektom koji ćemo iskoristiti u budućnosti. Mi već sad imamo pojačan inetres ljudi iz okolnih zgrada koji su zainetresovani da seto radi i kod njih. Bilo je važno da pokažemo kako lijepo izgleda. Finansirala je općina Novi Grad kroz svoj budžet i budžet Kantona Sarajevo, Minsitarstvo prostornog uređenja. Naša ideja je da u narednom periodu uključimo i upravitelje, po ovom modelu ćemo imati tačnu cijenu adaptacije ili utopljavanja jednog kvadratnog metra, znat ćemo za buduće koliko to košta i koje prednosti donosi.“

Još jedna od lokacija gdje se snimao dio emisije Interview20 bila je brdo Žuč. Na pitanje urednice Sanele Prašović Gadžo otkud želja da upravo on bude zvaničnik koji će ovom mjestu dati jedan poseban značaj nakon rata, načelnik Efendić je kazao:

„Ja sam načelnik općine Novi Grad na čijoj teritoriji se to nalazi. Znam za priču o brdu Žuč, jer sam blizu u Briješću živio i znam šta je sve bilo u ratu na tom brdu. Znam odavno za priču o Memorijalnom kompleksu Žuč, ali se ništa nije desilo već 15,20 godina i kada sam se informisao o tome, čuo sam da se nije pomjerilo sa mrtve tačke. Nekad davno je Skupština kantona donijela odluku o zaštićenom području Žuč i stratešku odluku da će se ići u izgradnju kompleksa, međutim niti je bilo definisano gdje će se on graditi, niti je bila kupljena zemlja. Kada smo obišli lokalitet sa ljudima koji su učesnici bitaka oni su rekli da je najbolja lokacija Golo Brdo. Mi smo kasnije sa Fondom memorijala kantona Sarajevo i Ministarstvom za boračka pitanja ušli u proceduru izrade idejnog rješenja, ono je već odabrano. Sad je u nekoj fazi projektovanja i mislimda  bi taj projekat u narednim godinama mogao ugledati svjetlo dana. Arhitekti su uradili rješenje i tom kompleksu su dali naziv „Krila slobode“. Nalazi se jedan veliki monument koji podsjeća na krila bijele boje koji će biti na ovom mjestu, zatim se nalazi prostor ispred na kojem može da stane mnogo ljudi i jedan dio objekata u kojima je planirano da se smjeste muzejski i ostali sadržaji i prostor koji bi se popunio zelenilom i vodenim sadržajima. Ovo su mjesta na kojima je puno ljudi ostavil osvoje živote, njihovi rodirtelji, potomci su živi i najmanje što se može uraditi za te ljude je da se na neki način obilježi to mjesto.“

Zadnja lokacija bila je Centar za rekreaciju „Safet Zajko“, gdje je Semir Efendić govorio o tome koliko mu znači kada vidi da je uspjela namjena onoga što su imali na umu gradnjom ovog kompleksa:

„Pa to je i najvažnije, ne bi imalo smisla sve to ako ljudi ne bi prepoznali i koristili. Pokazalo se da je nešto tako trebalo našoj općini. Mi nismo imali takav parkovski sadržaj, tih gabarita kakav je Centar„Safet Zajko“, sa oviim sportskim sadržajima koji to prate, sadržaja za djecu i porodicu uz način na koji je sve organizovano, da nema pristup vozilima, da je zagrađeno, da ima svoje radno vrijeme, da nema pasa lutalica. Ljudi se osjećaju ugodno. Mi planiramo prostor proširiti u ovoj godini, pravit ćemo dva vještačka jezera sa fontanama, šetnice i dva teniska terena. Dosta i novih sadnica smo zasadili.“

 Cijeli intervju pogledajte u priloženom videu;

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/em)