U razgovoru za Al Jazeeru Balkans i bh. agencije, Bakir Izetbegović je govorio o predstojećem susretu članova Predsjedništva BiH sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, o "sumnjivim" odlukama koje se donose u Banjoj Luci i blokiraju put BiH u NATO i EU, o rezultatima popisa koji će konačno i zvanično biti javno predočeni u četvrtak, 30. juna, o odnosima BiH i Turske, a osvrnuo se i na svoje predizborno obećanje o 100.000 novih radnih mjesta, zbog kojeg se često nalazi na meti javnosti i javne kritike.

Izetbegović smatra da ekonomija u BiH, bez obzira na sve probleme, bilježi sasvim znakovit napredak i kada je u pitanju BDP, industrijska proizvodnja, zapošljavanje.

- Moje obećanje od 100.000 radnih mjesta u deset godina su neki čak i ismijavali, kaže Izetbegović.

On se osvrnuo i na kritike u javnosti da se radi o nerealnim obećanjima.

- Što će me kritikovati kada imamo preko 1.000 radnih mjesta u realnom sektoru mjesečno. Ne da se ispunjava tempom kojim sam obećao, nego brže. Kako onda mogu da me kritikuju. To su provjerljive stvari, ne izvlačim ja to iz čibuka, takve podatke. Mogu da provjere koliko je bilo zaposlenih kada je počelo vlada Denisa Zvizdića i Fadila Novalića, koliko ih ima sada, pa ćete vidjeti da je za 15 mjeseci 18.000 novozaposlenih. To su egzaktne stvari. Međutim, to nije dovoljno. Dok vi imate 300-400 hiljada ljudi koji traže posao, pa zaposlite 15 ili 18 hiljada, ta stvar se još ne vidi. Vidjet će se za koju godinu. Ja sam kazao da u deset godina trebamo 100.000 radnih mjesta da bismo stabilizirali budžet i socioekonomsko stanje u BiH. Rekao sam, za deset godina, nisam rekao godinu. Ja sam uvjeren da ćemo do kraja ovoga mandata postići pola toga, nešto brže od obećanog", poručio je Bakir Izetbegović.    

Upitan hoće li obznanjivanje rezultata popisa stanovništva u BiH, najavljeno za četvrtak, stvoriti daljnje probleme, odnosno dodatno zakočiti evropski put BiH i uzrokovati nove krize, Izetbegović je naveo da je to, prije svega, "ponašanje Milorada Dodika, koji onda uvlači i ostale predstavnike Srba na državnom nivou u jednu takvu politiku".

- Kada je u pitanju popis, ja ne znam šta tu političari mogu uraditi? Dakle, Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH je takav kakav je, popis je podržan od Evropske unije, priznat, pohvaljen, mi tu ne možemo nazad. Eventualno možemo se dogovoriti o tajmingu objavljivanja rezultata. Ono što nam u ovome času treba jeste ukupan broj stanovnika jer je to prvo pitanje u upitniku, ako taj upitnik uopšte preuzmemo. Ovo u vezi nacionalnog sastava, rezidenata, nerezidenata, to nije ni neophodno u ovome času. Na kraju krajeva, i ti rezidenti, ako je nekome osobito interesantno da zna koliko njih zaista u BiH živi, a koliko njih je u ovome času na radu, igraju za neke fudbalske timove u Evropi, studiraju, ili su, pak, izbjeglice i žele da se vrate nazad, a imaju to pravo po kriterijima Eurostata, i to se može razdvojiti da se zna. Međutim, ne mogu se ti ljudi nazvati nerezidentnim. Dakle, recimo naši fudbaleri, naši studenti ili ljudi koji nemaju gdje da se vrate, jer im je neko spalio kuću, a žele, mi njih ne možemo nazvati nerezidentima, zaključuje Izetbegović.

Navodi da se te kategorije mogu razdvojiti ako je nekome interesantno da vidi te brojke.

On i njegove kolege, kaže Izetbegović, "ne bježe od toga da se svaki podatak o svakom građaninu BiH zna".

Izetbegović je odgovorio i na pitanje šta će se promijeniti objavljivanjem popisa stanovništva u BiH.

- Ništa bitno. Navodno je obaveza strukturu vlasti formirati u odnosu na posljednji popis. Po toj obavezi bi trebalo biti trećina ili 40 posto Bošnjaka vlasti u strukturi vlasti u RS-u, a nema ih ni desetina od toga. Prema tome, svjesni su svi da to osobitih efekata negativnih ni za koga neće biti u ovoj zemlji. I kada se ne bi priznalo ovih 200 hiljada ljudi, Bošnjaka bi ponovno bilo 49,5 posto. Da li ih je 50,01 ili 50,05 po meni osobito nije važno niti ja trijumfujem nad tim podatkom, niti smatram da iko treba biti posebno zabrinut s tim. Ti su balansi otprilike onakvi kakvi su i bili prije rata, s tim da više nema grupe Jugoslovena u kojoj je najverovatnije bilo najviše Bošnjaka. Srba ima u procentu onako kao što ih je i bilo, a u RS-u ih je preko 80 posto. Sad neki kapriciozan cilj da ih bude preko 90 posto, da Bošnjaci budu izbrisani, da ono što je počinjeno tenkom i puškom, da se olovkama završi, to je etničko čišćenje. To za nas nije prihvatljivo. I zakon je takav, i kriteriji Eurostata, IMO tima i tu nema nazad, jasan je Izetbegović.

Kompletan tekst pročitajte na portalu Al Jazeere Balkans.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)