Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Bakir Izetbegović potvrdio je kako se razmatra mogućnost revizije postupka protiv Srbije za agresiju i genocid, a nakon osuđujuće presude bivšem vođi Srba u BiH Radovanu Karadžiću, koji je pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju proglašen krivim za ratne zločine i osuđen na 40 godina.

Po Izetbegovićevim riječima, presudu trenutačno analiziraju pravni stručnjaci u BiH kako bi utvrdili nudi li ona nove elemente temeljem kojih bi bilo moguće pokrenuti reviziju postupka po tužbi za agresiju i genocid.

Pojasnio je kako presudu Karadžiću izrečenu 24. marta sada analiziraju pravnici koji zastupaju BiH pred Međunarodnim sudom pravde, kojemu je BiH i tužila bivšu SR Jugoslaviju, odnosno današnju Srbiju kao pravnu sljednicu te države.

"Udubit će se u samu presudu (Karadžiću) i njenu sadržinu i vidjet ćemo ima li novih elemenata. Ako ih bude, nećemo bježati od toga. Nećemo pod tepih gurati patnju kroz koju su ovi narodi i ova zemlja prošli i pokrenut ćemo reviziju, no potreban nam je novi dokaz", kazao je Izetbegović novinarima.

Dodao je kako bi ipak bilo najbolje da Srbi i Bošnjaci pozorno pročitaju cijelu presudu te na temelju sudski potvrđenih činjenica pokušaju popraviti uzajamne odnose.

Po njegovim riječima, "srpski narod ima šansu da se otarasi kolektivne krivice [...] jer sada, 20 godina nakon završetka sukoba u BiH, moramo krenuti jednim drugim, boljim putem".

Čović ne vjeruje u reviziju

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović izjavio je kako ne vjeruje da presuda Karadžiću donosi pretpostavke za reviziju presude Međunarodnim sudom pravde po tužbi BiH protiv Srbije.

Ocijenio je kako je loše to što se svaka presuda politizira, a posebice se to odnosi na one koje donosi Haški sud.

Međunarodni sud pravde je u veljači 2007. godine kao neutemeljenu odbacio tužbu BiH protiv SR Jugoslavije, odnosno Srbije za agresiju i genocid.

Tom je presudom ujedno ostavljena mogućnost BiH da u roku od 10 godina pokrene postupak njezine revizije ukoliko u tom razdoblju prikupi i podnese nove dokaze kojima bi poduprla svoju tužbu.

Rok za pokretanje postupka revizije istječe u februaru 2017. godine.

Nema pomaka u Mostaru

Izetbegović je, kao predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), govorio i o rješavanju statusa Mostara, rekavši kako tu "nažalost nema pomaka".

Najavio je kako će se u Mostaru sastati bošnjačka udruženja sa ciljem da provjere stav Bošnjaka - "šta konkretno hoće, a šta neće u Mostaru".

"SDA Mostar pratit će taj stav, a rukovodstvo u Sarajevu pratit će stav SDA Mostara. Ne bi trebao biti problem ako Sarajevo ima četiri općine s punim ovlastima, da u Mostaru ostanu izvjesni relikti - četiri ili šest općina koje će se brinuti o tome da se Mostar jednako i proporcionalno razvija", smatra Izetbegović. 

Ocijenio je da se u ovom trenutku dio gdje žive Bošnjaci ne razvija onoliko ubrzano koliko u dijelu Mostara gdje žive Hrvati.

Na pitanje da li će opstati koalicija na federalnom nivou, odgovorio je da će učiniti sve da koalicija opstane te da je uvjeren da hoće.

"Ne vidim alternativu, sve ostalo je puno lošija stvar za sve nas, za građane, pa i za političare", istaknuo je Izetbegović. Po njegovim riječima, Savez za bolju budućnost (SBB), SDA i Hrvatska demokratska zajednica BiH trebaju biti odgovorni i da će opstati.

 

(Al Jazeera Balkans, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)