Smatram da Radovan Karadžić može dobiti samo najveću, tj. doživotnu kaznu, kao što je to predložilo Tužiteljstvo. Možda će biti važno i da se evropskoj javnosti na dan presude objasni da je on kriv za genocid, da je njegov arhitekt, ali da nije Karadžić jedini te da se na presudu u slučaju Ratko Mladić još čeka, ocijenio je u izjavi za Fenu njemački historičar Carl Bethke, profesor na Univerzitetu Tübingen.

Po njegovom mišljenju, osim odgovornosti, krivice i sudbine Radovana Karadžića kao osobe, tog dana treba se skrenuti više pozornosti na najvažnji aspekt presude: obitelji žrtava i narod u BiH koji traže i s pravom očekuju priznanje zločina kao genocida, posebno u Srebrenici na kraju rata, ali isto tako i u drugim krajevima u cijeloj BiH, i to od početka rata.

- Vidjeli smo tokom suđenja koliko je optuženi tu odgovornost u cjelini htio opstrurati, a želim istaknuti da ova predsuda nosi u svakom slučaju potencijale da se debatom probudi i ojača sjećanje Evrope i svijeta na različite zločine tijekom rata, kao što su bili opsada Sarajeva ili genocid koji se dogodio već 1992. u okolini Prijedora. Ovi zločini još su prisutni u kolektivnom pamćenju Evrope, ali su u opasnosti da ih se zaboravi. U najboljem slučaju presuda bih mogla utjecati na opću sliku ovog rata u međunarodnoj javnosti, dakle da se genocid u Srebrenici ne shvaća kao rezultat troipogodišnjeg rata, prema teoriji "eskalacije", već da se počinjemo zapitati kako je upotrijebljena masovna sila i počinjeni masovni zločini već na početku rata 1992. godine - rekao je Bethke.

Osim suđenja u Hagu, njegovo je  mišljenje da se treba znanstveno više baviti zločinima u ranom periodu rata u BiH, a to je bilo vrijeme kad je, a to je još jedan važan aspekt, utjecaj beogradskog režima nad bosanskim Srbima bio najveći.

(FENA/em)