Izvor: Oslobodjenje

 
Gušenje proizvodnje

Međutim, ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju prestao je važiti povlašteni carinski tretman za obje strane, ali ono što Hrvatska sve vrijeme pokušava jeste da se izbori da se tradicionalna trgovina i dalje nastavi. Šta bi to značilo za BiH? Proizvodi koje je BiH zaštitila carinama i koji nisu obuhvaćeni Sporazumom za rast i zapošljavanje mogli bi se uvoziti u BiH s nultom carinskom stopom iz svih zemalja EU!

Prema analizi Vanjskotrgovinske komore BiH, uvoz u BiH u 2014. godini je smanjen, ali i pored toga primjetno su veća potraživanja države usljed obračuna carine. 

- Ukoliko gledamo samo razliku uvoza u 2012. i 2014. i obračunatih državnih dadžbina, u 2014. potražujemo 42.949.567 KM više u odnosu na 2012, iz čega zaključujemo da, ukoliko se vrati na tradicionalnu trgovinu sa Hrvatskom, BiH će imati smanjen prihod za oko 45 miliona KM po osnovu carine i PDV-a samo iz Hrvatske. Treba pretpostaviti da će (izgubljeni) iznos potraživanja BiH po osnovu carine i PDV-a biti i veći od proračuna od oko 45 miliona KM godišnje zbog pretpostavke da će vraćanje na tradicionalni način trgovine sa Hrvatskom dovesti do povećanja uvoza ovih proizvoda iz EU, stoji u analizi VTK-a.

Pored pretpostavke da će BiH gubiti oko 45 miliona godišnje poreznih prihoda u trgovini sa Hrvatskom, postoji još niz dodatnih problema ukoliko se BiH vrati na  tradicionalan način trgovanja. Jedan od njih je svakako gušenje domaće proizvodnje usljed povećanog uvoza iz inostranstva, smanjenje zaposlenosti u ovom sektoru, povećanje vanjskotrgovinskog deficita...

Neki  od  proizvoda porijeklom  iz  BiH  koji  bi  mogli  biti  pogođeni  ovom  promjenom  su paradajz, krastavci, stono grožđe, jabuke, kruške, marelice, nektarine, višnje i šljive. To bi bila pobjeda uvoznog lobija koji bi imao najviše koristi, s tim da treba naglasiti da svi koji su preselili licencne proizvodnje iz susjednih zemalja u BiH, prvenstveno iz Hrvatske prije njenog ulaska u EU, ne zahtijevaju primjenu ovog principa.  

Metodologija tradicionalne trgovine koju zagovara Evropska komisija za BiH nije obavezujuća, jer kao takva nije sadržana u odredbama Privremenog sporazuma. Ukoliko se bude prihvatio uslov Evropske komisije, neophodno je da BiH zaštiti privredu uvođenjem kvota koje su postojale i prije ulaska Hrvatske u EU bez dodatnih kvota koje imamo i sa EU. 

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u dogovoru sa entitetskim komorama i Privrednom komorom Brčko distrikta, relevantnim institucijama vlasti u BiH i entitetskim vladama dostavila je dokument u kojem iznosi svoje mišljenje o tradicionalnoj trgovini, a u kojem ističe kako proces tehničkog prilagođavanja na način i u obimu koji zagovara EU nije sadržan u odredbama SSP-a.

- Naime, pregovarajući SSP, BiH je argumentovala i dokazala da 15-ak grupa proizvoda od izrazitog interesa za bh. privredu, nespremnih za konkurentski pritisak iz EU, ne treba biti obuhvaćeno Sporazumom kojim je izvršena liberalizacija tržišta i stvorena zona slobodne trgovine. 
Drugi važan segment jeste to da bi dalja liberalizacija trgovine proizvodima za koje je BiH  dokazala posebnu osjetljivost za bh. privredu bitno uticala na ostvarivanje ciljeva Sporazuma koji predviđa političku i ekonomsku stabilizaciju države koja pretenduje članstvu u EU. Dalja liberalizacija trgovine ovim osjetljivim proizvodima bila bi upravo faktor destabilizovanja ekonomskih prilika u BiH, posebno imajući u vidu visoku koncentrovanost bh. privrede, to jeste fokus na nekoliko sektora proizvodnje koji upošljavaju radnu snagu. Riječ je o proizvodima od vitalnog značaja za privredu BiH (među ostalim mlijeko i mliječni proizvodi, konzumna jaja, meso i mesne prerađevine,  određene vrste voća i povrća, kao i njihove prerađevine, cigarete, određene vrste destilovanih alkoholnih pića), od čije proizvodnje i prerade hiljade domaćinstava u BiH osigurava egzistenciju, stoji u ovom dokumentu.

Lančani efekti

Mogućnost plasmana proizvoda iz EU na tržište BiH po povlaštenom carinskom tretmanu bi, prema analizama u BiH, mogla imati negativne efekte od kojih neke iz objektivnih okolnosti nije moguće u potpunosti sagledati zbog očekivanih lančanih efekata koji bi se prelijevali ne samo iz sektora u sektor proizvodnje nego bi se odrazili i na više sfera života (budžetska opterećenja, dalje povećanje nezaposlenosti, dodatno opterećenje programa socijalnih politika, zdravstvena zaštita itd).

Hamdo Tinjak, glavni pregovarač za prilagodbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kazao je za Oslobođenje kako je u petak održan prvi sastanak pregovaračkog tima, kako je dogovoreno da utvrde osnove do 28. decembra, te će ih poslati Vijeću ministara i Predsjedništvu BiH na potvrđivanje. 

- Kada oni potvrde osnove, onda možemo početi pregovore. Očekujem da bismo poslije praznika, od 10. januara pa nadalje, mogli održati prvi sastanak, ukoliko se do tada te osnove utvrde. Onda ćemo tražiti neke kompenzatorne mjere koje će biti u korist BiH. Sve ostalo je na pregovaračkom timu da izbori najbolju moguću poziciju, kazao je Tinjak, a na pitanje hoće li se praviti ustupci Hrvatskoj, rekao je kako "Hrvatska nema više ništa s nama što se tiče pregovora. Pregovaraju Evropska komisija i BiH o onome što je BiH imala kao tradicionalnu trgovinu sa Hrvatskom tri godine prije ulaska Hrvatske u EU". 

Poslovna zajednica BiH dala je punu podršku pronalaženju obostrano prihvatljivog rješenja, ali ne na štetu njene privrede. 

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)