Piše: Dina GANIBEGOVIĆ

Zbog velikog zagađenja zraka u Sarajevu građanima, posebno djeci, starijim osobama, trudnicama i hroničnim bolesnicima, ne preporučuje se da duže borave napolju, a poboljšanje situacije može donijeti samo promjena vremena - jačanje vjetra, kiša ili snijeg.

S ovim problemom Sarajevo muku muči već decenijama, a rješenja, izgleda, nema. 

Odakle zagađenje?

Kako ističu stručnjaci, tri su sektora iz kojih se emituju čvrste čestice, a to je javni sektor i privreda, stambeni sektor i saobraćaj. Pored emisija, na kvalitet zraka u zimskom periodu u Kantonu Sarajevo djeluju i drugi faktori kao što su orografske karakteristike područja, meteorološke pojave, kao što je temperaturna inverzija i formiranje toplih otoka, slabo strujanje zraka, prisustvo magle koja zadržava čestice, i sl.

DEPO Portal pokušao je saznati šta se konkretno i u najkraćem periodu, takoreći sad odmah, može uraditi da se smanji zagađenje zraka u Sarajevu, ali ništa od ohrabrujućih odgovora.

- Sada se može uraditi jako malo, obzirom da se Vlada Kantona mora služiti legalnim sredstvima. Mjere za suzbijanje prekomjernog zagađenja su definisane usvojenim dokumentom Plan interventnih mjera u slučajevima prekomjerne zagađenosti zraka u Kantonu Sarajevo. Neke druge mjere koje ovdje nisu predviđene se trebaju preduzimati kontinuirano, tokom cijele godine kako ne bismo o njima morali razmišljati sada. U prvom redu to se odnosi na zabranu korištenja krutih goriva ugostiteljskim radnjama  i zanatskim radnjama (ćevabdžinice, pekare, restorani sl.) u Kantonu Sarajevo, ističe Enis Omerčić, viši stručni saradnik za fizičko-hemijske odlike zraka iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Međutim, šta je zaista glavni uzrok problema zagađenja zraka u Sarajevu i šta se u ovom gradu mora hitno mijenjati? 

1. Zbog neadekvatne i divlje gradnje nema strujanja zraka!

Kao jedan od uzroka dugotrajnih magli i smoga često se navodi neadekvatna gradnja koja u kotlini u kojoj je smješteno Sarajevo onemogućava prirodno strujanje zraka. 

Prostorno planiranje i izgradnja grada mora inkorporirati elemente okoliša, a samim tim i kvalitet zraka prilikom planiranja izgradnje objekata. Međutim, u Sarajevu se to već odavno ne primjenjuje.

- Još 60-ih i 70-ih godina prošlog vijeka su građeni dijelovi grada koji stopiraju prirodnu cirkulaciju zraka kroz dolinu Miljacke. Takav trend je nastavljen i u modern doba, za što je dobar primjer i najnoviji neboder na Marijin Dvoru, te visokogradnje na ulazu u Vogošću, ali i mnogi drugi primjeri gradnje – navodi Omerčić i dodaje da je ipak u situacijama poput trenutne mali efekat gradnje jer je opće kretanje zraka svakako svedeneo na minimum, no efekti urbanog planiranja imaju veliki značaj na cjelogodišnjem nivou kada je u pitanju kvalitet zraka. 

2. I loženje čvrstih goriva truje Sarajevo!

Loženje čvrstih goriva je osnovni izvor zagađujućih materija (sumpordiokisda, čađi i prašine) u zrak, kako u industrijskim postrojenjima tako i u svrhu zagrijavanja domaćinstava, ističu stručnjaci. 

Omerčić podsjeća da je Sarajevo tokom 60-ih, 70-ih i 80-ih godina imalo mnogo veći stepen zagađenja nego danas upravo zbog toga što su čvrsta goriva bila osnovni energent. Uvođenjem prirodnog plina obim zagađenja zraka u Sarajevu u velikoj se mjeri smanjio. 

- Međutim, ono što danas zabrinjava jeste trend ponovnog porasta potrošnje čvrstih goriva u domaćinstvima. U zapadnim zemljama su ova goriva već stvar prošlosti i smatram da je besmisleno da u gradu koji ima ovakav položaj imamo na stotine malih objekata (ćevabdžinica, pekara, restorana) koji koriste ugalj – naglašava Omerčić i napominje da je svijest građana da oni direktno svojim postupcima zagađuju okolinu na jako niskom nivou, u šta se možemo uvjeriti ako pogledamo čistoću ulica i rijeka.

Dakle, brza zakonska regulativa na novou kantona mogla bi ovaj problem makar svesti na minimum, što bi bar donekle smanjilo toksične čestice u zraku.

3. Koliko nas truju automobili?

Svjedoci smo da je na ulicama Sarajeva svakim danom sve više automobila koji bez sumnje zagađuju zrak, a o broju tehnički neispravnih automobila bez filtera za izduvne gasove samo se nagađa.

- Kako bi se upotreba automobile svela na minimum potrebno je građanima napraviti adekvatnu zamjenu, odnosno kvalitetniji i dostupniji gradski prevoz. Osim toga, građani mogu više surađivati prilikom odlaska na posao i vraćanja kako bi se smanjile gužve, tj. zajednički se prevoziti, jer je sadašnji prosjek popunjenosti vozila tek 1,25 putnika po vozilu – ističe Omerčić.

On također naglašava da je prosječna starost automobila u BiH oko 17 godina, a samim tim su i emisije iz saobraćaja velike. 

- Prilikom registracije vozači plaćaju i provjeru emisija vozila, međutim ti podaci nisu dostupni, i upitno je na koji se način ovo vrši, napominje sagovornik DEPO Portala.

4. Da li je bušenje velikog tunela kojim bi strujao zrak rješenje za Sarajevo?

Nekada je bilo govora o bušenju tunela u planinama oko Sarajeva, kako bi se poboljšalo strujanje zraka i smanjilo zagađenje tokom zime, ali stručnjaci smatraju da to nije rješenje za otklanjanje smoga.

- Riječ je o besmislici. Kao prvo, količina zraka koju bi trebalo pokrenuti iz sarajevske kotline je ogromna, pa bi time i protok zraka kroz tunele proizvodio vjetrove velike snage. U praksi znamo da se tuneli tako ne ponašaju i da onda ne bi postojala potreba za sisteme za provjetravanje u samim tunelima – pojašnjava Omerčić.

Osim toga, dodaje, ono najvažnije u toj priči je da se prevoj Ivan Sedlo nalazi na iznad 800 metara nadmorske visine, a Sarajevo na 500-530 metara. To znači da bi se ti tuneli nalazili iznad visine inverzionog sloja unutar kojeg se nalazi 99% zagađujućih materija u zraku Sarajeva.  

5. A dugoročno rješenje je...

Ne treba zaboraviti da gradovi koji su smješteni u kotlinskom području poput Sarajeva, Kaknja, Zenice i Tuzle imaju prirodne geografske predispozicije za razvoj zagađenja i s te strane se ne može ništa učiniti. Međutim, ono što se može učiniti zahtjeva dugoročne i skupe infrastrukturne zahvate koji se moraju uraditi, riječ je stručnjaka.

- To podrazumijeva izgradnju brzih cesta kroz grad, izgradnju perifernih centara kako bi se i dnevna fluktuacija stanovništa ravnomjernije rasporedila. Naime, danas u najuži dio grada se svakodnevno kreće najveći broj ljudi. Neophodni su centri na perfieriji koji će imati institucije, bolnicu, srednjoškolske centre i druge sadržaje. Takođe je neophodno učiniti dostupnijim sisteme centralnog grijanja i plinsku infrastrukturu samim građanima – smatra Omerčić i na kraju dodaje da i popravak opće socio-ekonomske situacije može popraviti i  kvalitet zraka, jer ukoliko bi ljudi imali novca za plin i ispravnije automobile, vjerovatno bi ih i kupovali. 

6. I na kraju - šta na sve to kažu nadležne institucije?

Odgovore na pitanja o tome šta se može uraditi kako bi se riješio problem zagađenja zraka u Sarajevu potražili smo i u Ministarstvu prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS.

Iz odgovora koje smo dobili zaključujemo da se i dalje najviše sredstava i energije troši na puko registrovanje količine štetnih materija u gradu, a jako malo na konkretne mjere koje bi u praksi smanjile zagađenje.

Pored brojnih odluka, odredbi i planova, Zijada Krvavac, pomoćnica ministra za zaštitu okoliša KS ističe da je ministarstvo suštinski nadležno za regulativu, osiguravanje monitoringa zraka u imisiji putem Zavoda za javno zdravstvo, praćenje emisije iz kotlovnica u saradnji sa laboratorijama, Zavodom za informatiku i statistiku i dostavljanje podataka o prekoračenju vrijednosti okolinskoj inspekciji na postupanje, izdavanje okolinskih dozvola, osiguravanje sredstava za različite projekte s ciljem prevencije i kontrole zagađenja itd.

Kada je, pak, o konkretnim mjerama riječ, Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS trenutno realizuje projekt energijske efikasnosti s ciljem smanjenja potrošnje toplotne energije, a samim tim i emisija u zrak. 

- Primjera radi u ovoj godini smo izdvojili oko dva miliona maraka za rekonstrukciju kotlovnica, utopljavanje stambenih objekata i energetsku sanaciju javnih objekata. Zatim nabavljamo novu opremu za monitoring zraka, radimo novu studiju za postavljanje automatskih stanica u tu svrhu, radi se analiza čestica i njihov uticaj na zdravlje građana, radimo na proglašenju zaštite Bentbaše, jer zelenilo ima veliki uticaj na koncentraciju zagađenja – napominje Krvavac.

Ona također ističe da se parametar kvaliteta zraka mora uzeti u obzir prilikom izrade prostorno-planske dokumentacije, što do sada nije bio slučaj. 

- Mi smo izvršili kategorizaciju područja prema kvalitetu zraka i nabavili smo Zavodu za planiranje savremenu opremu za matematsko modeliranje i prognoziranje kvaliteta zraka koje će se primjenjivati u izradi planova i kod odobravanja pojedinih novih zahvata u okolišu. Ovo je vrlo važan instrument u prevenciji i uskoro ćemo obaviti promociju ove aktivnosti –zaključuje Krvavac.

I Federalno ministarstvo okoliša i turizma pozabavilo se zaštitom životne sredine pa je izradilo Strategiju zaštite okoliša FBiH 2008 - 2018. Zanimalo nas je šta to znači u praksi pa smo ih, između ostalog, upitali i koliko i šta je urađeno u skladu sa ovom strategijom, pogotovo na području zaštite kvalitete zraka... Međutim, odgovor nismo dobili, uz obrazloženje da nova ministrica Edita Đapo, zbog prezauzetosti, nema vremena da odgovara na pitanja koja zanimaju bh. građane.

Dakle, truj se, rajo, truj, bolje nisi ni zaslužila! Ništa se promijeniti neće!

(DEPO PORTAL)