Radi se o dolasku bakterijske apokalipse - trenutku kada više niti jedan antibiotik kojim čovječanstvo raspolaže neće moći zaustaviti štetne bakterije. Većina ljudi vjerovatno vjeruje kako su bakterije ‘pokorena vrsta’, kako ih je moderna medicina naučila zaustaviti i kako se radi o ‘gotovoj priči’, a čak i ako neka bakterija razvije otpornost na postojeće antibiotike, jednostavno ćemo izmisliti nove, zar ne? Nažalost, ne.

Bakterije često razmjenjuju genetske informacije, u procesu koji se zove horizontalni transfer gena. Kada neka bakterija mutira i razvije otpornost na neku vrstu antibiotika, određeni postotak bakterija podijelit će tu otpornost i s drugim bakterijama. Radi se o promilima promila - strahovito malim brojkama, no s obzirom na brojnost bakterija, do prijenosa otpornosti doći će gotovo sigurno.

Iako su bakterije koje će biti otporne možda malobrojne, kada se cijela populacija bakterija suoči s antibiotikom odumrijet će sve bakterije osim onih otpornih, koje će se potom početi razmnožavati do tačke gdje će sve bakterije u organizmu biti otporne na antibiotik.

U studiji objavljenoj u Lancetu otkrivene su bakterije otporne na colistin - antibiotik koji se koristi kao posljednja linija odbrane u liječenju bakterijskih infekcija. Radi se o antibiotiku štetnom po bubrege koji se i danas koristi u medicini samo zato jer bakterije nisu bile otporne na njega.

Znanstvenici su pronašli soj Escherichie coli otporan na colistin zbog mutacije u MCR-1 genu, a ono što čini cijelu priču još strašnijom jest što su otpornost otkrili na dvije, međusobno vrlo udaljene lokacije - u Danskoj i u Kini. Epidemiolozi vjeruju kako se radi o mutaciji koja je proputovala cijelu Euroaziju, a ne o dvije odvojene mutacije koje su rezultirale istom vrstom otpornosti.

Otpornost na colistin pronađena je u 15% uzoraka sirovog mesa s farmi svinja u Kini, a otkrivena je i kod 16 ljudi. Nakon analize uzoraka bakterijske DNK u Danskoj, identična mutacija pronađena je u pet uzoraka mesa peradi, te kod jedne osobe koja je bolovala od krvne infekcije. Postoje indicije da se otpornost proširila i na Laos i Maleziju.

- Svi su ključni igrači na pozicijama kako bi svijet poslije antibiotika postao stvarnost, rekao je profesor Timothy Walsh sa Sveučilišta u Cardiffu, jedan od autora istraživanja.

- Ako MCR-1 postane globalno prisutan, zapravo kada, ne ‘ako’, i kada se gen poveže s drugim genima za otpornost na antibiotike, što je neizbježno, onda ćemo doći do početka post-antibiotičke ere.

- U tom trenutku, ako je pacijent ozbiljno bolestan, recimo zaražen s E. coli, ne postoji ništa što možemo učiniti, rekao je Walsh za BBC.

- Brzina kojom se prenosi ovaj gen za otpornost je sumanuto velika, ovo ne izgleda dobro, rekao je profesor Mark Wilcox iz NHS Zaklade sveučilišnih bolnica u Leedsu.

Bolnice se, tvrdi Wilcox, sve češće suočavaju sa situacijom u kojima imaju ozbiljnih problema pronaći odgovarajući antibiotik za neku zarazu - takvi se slučajevi sada pojavljuju svaki mjesec, dok ih prije pet godina gotovo uopće nije bilo.

- Bojim li se da ćemo doći do situacije gdje više nećemo imati lijeka za zaraze? U konačnici, da. Hoće li se to dogoditi ove godine, ili iduće, ili one iza nje, teško je reći, rekao je Wilcox.

U međuvremenu, razvoj novih antibiotika nikad nije bio sporiji. Zadnji novi soj antibiotika otkriven je 1980.-ih godina, a zbog visoke cijene razvoja i niske profitabilnosti, farmaceutske tvrtke nemaju veliku potrebu razvijati nove.

Ipak, autori istraživanja nadaju se da će otkriće otpornosti i na jedan od zadnjih dostupnih antibiotika potaknuti svijet na buđenje, kako bi na vrijeme barem pokušali spriječiti najcrnji scenarij, ukoliko će to uopće biti moguće.
 

(Jutarnji.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)