Kako smo informirani, na dvadesetu godišnjicu genocida u Srebrenici, gospodin Milorad, živopisni predsjednik manjeg entiteta u jedinstvenoj državi na svijetu koja ima više od 100% površine (RS 49% + FBiH 51% + distrikt Brčko), insistira na osnivanju Međunarodne komisije za istragu o istini o Srebrenici!?

Naravno, sve će biti po zakonu, jer će članove komisije predložiti vladajuća stranka. Zadatak komisije će biti utvrđivanje broja žrtava genocida u Srebrenici.

Kao ubijeđeni legalista, duboko poštujući odredbe Dejtonskog mirovnog ugovora i rada OHR-a, koji je tumač tih odredbi, istovremeno svjestan skoro dvogodišnjih "nadljudskih napora" da nadležne državne službe obrade i objave rezultate posljednjeg općeg popisa stanovništva Bosne i Hercegovine iz 2013. godine(!?), moja malenkost je slobodna da ipak predloži znatno proširenje buduće istrage o Srebrenici.

Prvo: Iz kojih razloga nadležno Ministarstvo za saobraćaj RS iz Banjaluke neće da odobri postavljanje znaka ograničenja brzine na regionalnom putu koji presijeca Memorijalni centar u Srebrenici, koji često posjećuju grupe odraslih i učenika, i zašto nema pješačkog prelaza preko ceste?

Zbunjujuće je da iz pravca Srebrenice postoji znak ograničenja brzine (na 50 km), radi škole, ali je nekoliko stotina metara prije Memorijalnog centra postavljen znak - prestanak ograničenja brzine.

Moja malenkost je slobodna da ipak predloži znatno proširenje buduće istrage o Srebrenici

Drugo: Iz kojih razloga je cesta koja se uspinje iz centra Srebrenice (400 m/nv) na skoro 1000 m/nv, na jug prema izletištima na Drini, skoro pa neprohodna u dužini od cca 11 km?

Prije par godina mašinama su uredno u asfaltu duboko urezani pravougaonici uzduž i poprijeko ceste koji potom nisu do danas zakrpani. Taj pravac je veoma značajan za građane Srebrenice jer je to put u očuvani dio prirode i vodozaštitnu zonu grada i pravac prema Perućačkom jezeru i Skelanima.

Treće: Ko je podigao ogradu duž puta za selo Sase, koja sakriva ogromna mrtva jezera (separaciju) rudnika olova i cinka na kojoj su znakovi zabrane zaustavljanja i fotografisanja(!?) i šta je sa koncesionim naknadama lokalnoj zajednici?

Četvrto: Utvrditi na čijoj zemlji su izgrađeni dijelovi novog manastira sv. Trojice u selu Sase i od kakve građevine potiču ostaci u neposrednoj blizini?

Priča se da je dio zemljišta uzurpiran, a da ostaci potiču od srušene džamije.

Peto: Koliko godina je potrebno da Fabrika duhana iz Sarajeva završi hotel u centru Srebrenice? Otvaranje hotela sa 4* u centru Srebrenice je najavljivano još prije dvije godine!

Šesto: Zašto je zapušten i smješten u jednu prostoriju na spratu Doma kulture u centru grada, Muzej Srebrenice koji prezentira dvomilenijsku historiju grada?

Sjedište antičke Argentarije gdje su identifikovane grobnice sedam rudarskih prokuratora ogromnog područja (procurator mattalorum Pannoniorum et Delmatiorum), potom glavno rudarsko središte u srednjem vijeku, mjesto po kojem je franjevačka vikarija dobila naziv „Bosna srebrena – lat. Bosna Argentina“, mjesto moćne Dubrovačke trgovinske kolonije, postojbina rudarskog duha patuljka Perkmana, oblast stećaka, hamama i karavansaraja, rodno mjesto najvećeg renesansnog prosvjetitelja Đure Dragišića, rodno mjesto i grob, gdje je po vlastitoj želji (1987.) sahranjen diplomac, a potom profesor Bauhausa, najprestižnije i najznačajnije umjetničke škole evropske avangarde, Selman Selmanagić... – nema adekvatan muzej.

Voda Crni Guber je jedinstvena voda u Evropi sa arsenom i željezom i jedina je mineralna voda u bivšoj državi Jugoslaviji koja je svojevremeno zakonom registrovana kao ljekovita

Sedmo: Zašto se i pored izričite naredbe Komisije/Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika na ostatcima utvrđenja iznad grada, iz osmanskog doba, zaštićenog kao Donji grad, nalazi betoniran veliki metalni krst?

Neposredno iznad grada Srebrenice na najvišoj terasi se nalaze ostaci srednjovjekovnog grada poznatog kao Srebrenik u Srebrenici. Na nešto nižem platou, iste kose, nalaze se ostatci iz osmanskog perioda koje mještani zovu Stari grad na kojem je neetički i protuzakonito, nakon rata, izgrađen veliki krst provokacije.

Na posljednjim obroncima kose, 200 m ispod tvrđave, nalazi se Bijela (Hadži-Skenderova) džamija koja sa utvrđenjem na neki način čini urbanu cjelinu – izvod iz Odluke Komisije.

Osmo i posljednje za prvu prijavu: Zašto za dvije decenije nije obnovljena Banja „Guber“?

Slavu Srebrenice po svijetu je pronijela ljekovita voda Crni Guber. Evropski i domaći stručnjaci bivše države Jugoslavije su potvrdili ljekovitost ove vode u liječenju malokrvnosti, reumatskih, nervnih i dr. oboljenja. Voda Crni Guber je jedinstvena voda u Evropi sa arsenom i željezom i jedina je mineralna voda u bivšoj državi Jugoslaviji koja je svojevremeno zakonom registrovana kao ljekovita.

Izvorište Crnog Gubera je povezano atraktivnim (nekada osvjetljenim) šetalištem sa granitnim kockama (oko 2,5 km od centra Srebrenice) koje vodi kroz gustu šumu-park sa 46 vrsta drveća.

Zbog stalne popunjenosti smještajnih kapaciteta Banje Guber u ponudi je bilo mnoštvo kreveta u luksuznim vilama i apartmanima za iznajmljivanje.

Srebrenicom se priča da je Banja Guber data jednom poduzetniku, a da je koncesija za vodu data drugom poduzetniku. I tako su ta dva poduzetnika u beskrajnom sudskom sporu. Bilo kako bilo, banja nije u funkciji dvije decenije.

Depresija i siromaštvo su izliječivi. Fašizam je takođe izliječiv ali na drugi način

Šta bi dobili građani Srebrenice redovnim uplatama koncesionih nadoknada i rješenjem šeste i osme prijave?

Adaptacijom cijelog Doma kulture u reprezentativni historijski Muzej Srebrenice uz umivanje grada i pokretanje rada Banje Guber, Srebrenica se ponovo postavlja kao banjsko lječilište iznimne vrijednosti, na mapu Bosne i Hercegovine, regiona i Evrope. Gosti bi se liječili tokom cijele godine, a opremljeni raznim bedekerima upoznavali bi se sa sjajnom historijom grada.

Depresija i siromaštvo su izliječivi. Fašizam je takođe izliječiv ali na drugi način.

Pa može li Srebrenica u kratkom vremenskom roku postati slikovito banjsko-turističko mjesto, kao što je od davnina i bilo? Naravno da može.

Šta kažu na sve to političari-biznismeni iz Sarajeva i Beograda i birokrate iz EU na upravo završenom Sarajevo Business Forumu 2015?

Ništa. Žmire i guraju dalje!

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove DEPO Portala.

Molimo čitaoce da se u svojim komentarima suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. DEPO Portal zadržava pravo da takve i slične komentare ukloni bez najave i objašnjenja.

Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook