Prvim danom 2015. godine Litvanija je postala dijelom eurozone. Oko tri miliona građana ove baltičke zemlje su time uspješno završili svoj proces euroatlanskih integracija. Od 11. marta 1990. godine, kada je Litvanija proglasila nezavisnost od Sovjetskog Saveza, zemlja je prošla kroz značajnu društvenu transformaciju, postavši članica Vijeća Evrope, NATO saveza, Evropske unije, Šengena i naposljetku eurozone.

I političari i građani Litvanije, u odnosu na BiH i region zapadnog Balkana, na vrijeme su uvidjeli prednosti euroatlantskih integracija. Dok je u BiH još trajao rat, krajem 1994. godine, Litvanija je otvorila pregovore o (tadašnjoj verziji) Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Od tada do danas, Litvanija je provela teške ekonomske reforme, prošla kroz političku i društvenu stabilizaciju, suočila se sa komunističkom prošlošću, prihvatila pravnu stečevinu Evropske unije, ispunila kopenhaške kriterije. I bila nagrađena.

Tokom procesa euroatlantskih integracija, bruto društveni proizvod Litvanije narastao je osam puta, sa 1.900 dolara u 1994. godini na 15.500 dolara po glavi stanovnika, u 2013. godini. Usporedbe radi, BDP po glavi stanovnika u BiH je prema podacima Svjetske banke za 2013. godinu iznosio oko 4.600 dolara. Dakle, bio je skoro tri i po puta manji od onog u Litvaniji.

Na današnjoj generaciji bosanskohercegovačkih političara nije da se sukobljava oko odgovora na pitanje zašto BiH, i region zapadnog Balkana, nisu prošli transformaciju u isto vrijeme i na način kako je to uradila Litvanija. Na ovoj generaciji političara je da ponudimo plan, koji će naše društvo motivirati da u narednih 10 godina od naše zemlje izgradimo ravnopravnog člana euroatlantske porodice razvijenih zemalja. I da hitno krenemo sa implementacijom tog plana.

Na ovoj generaciji političara je da ponudimo plan, koji će naše društvo motivirati da u narednih 10 godina od naše zemlje izgradimo ravnopravnog člana euroatlantske porodice razvijenih zemalja

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, usaglašavanjem teksta Zajedničke izjave o članstvu BiH u EU, uradilo je prvi i vrlo važan korak. Nakon prošlog mandata stalnih kriza i sukoba i nakon oktobarskih izbora, potreban nam je drugačiji unutrašnji pristup i odgovorniji rad i oni to zasad pokazuju. Sadržaj teksta Izjave čini dobru osnovu na kojoj ćemo, uz iskrenu predanost i odgovornost svih aktera u BiH, političara i administracije, privrede i civilnog sektora, doći do onoga u čemu danas građani Litvanije, i drugih zemalja EU, uživaju.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Litvanije i EU (tadašnja verzija) stupio je na snagu 1998. godine. Naša zemlja ima priliku da SSP između BiH i EU stupi na snagu ove godine. Litvaniji je, nakon stupanja na snagu SSP-a,  trebalo šest godina predanog rada na reformama, kako bi postala punopravna članica EU. Iako je očekivati da će BiH za proces pridruživanja, zbog većeg obima pravne stečevine EU i naše specifičnosti, trebati više od 6 godina, moramo težiti tome da to postignemo u narednih deset godina.

Ali, kako bismo mogli biti na cilju za 10 godina, moramo krenuti danas, okupljeni oko izjave koju je Predsjedništvo BiH pripremilo i afirmirajući naše  najbolje ljude, one koji razumiju integracije i EU da se uključe i preuzmu odgovornost za stanje i budućnost naše zemlje.

Prema podacima Evropske komisije, Litvanija je u 2012. godini u budžet EU uplatila oko 290 miliona eura. Iste godine je iz budžeta EU dobila oko 1.8 milijardi eura. Dakle, preko šest puta više. Od 2011. godine rast BDP-a Litvanije bio je 4.3%, a ova zemlja jedna je od najmanje zaduženih zemalja EU i eurozone. Sve su to razlozi koji govore u korist vizije punopravnog članstva naše zemlje u EU. Predsjedništvo naše zemlje je ponudilo osnovu za plan ostvarivanja ove vizije. EU nam je spremna u tome pomoći. Regionalne okolnosti i globalna situacija nam trenutno idu u prilog, na nama je da to mudro iskoristimo i sve vlade koje ćemo formirati nakon izbora, posebno Vijeće ministara BiH snažno okrenemo prema Briselu i evropskim fondovima za naš razvoj, zapošljavanje, nauku, poljoprivredu, turizam, istraživanje, kulturu...

Kako bismo mogli biti na cilju za 10 godina, moramo krenuti danas, okupljeni oko izjave koju je Predsjedništvo BiH pripremilo

Sve zemlje Baltika danas su članice EU, Šengena, eurozone i NATO saveza. Siguran sam, ako budemo odgovorno i predano radili na reformama za dobrobit svih naših građana, da ćemo isto, za 10 do 15 godina, moći kazati i za zemlje zapadnog Balkana.

Uz najbolje želje svim građankama i građanima naše zemlje u 2015. godini, pozivam političare i javnost u BiH da uradimo sve kako bi SSP između BiH i EU čim prije stupio na snagu. Znam da među našim političarima ima onih koji se ne snalaze i nemaju znanja o evropskim pitanjima, ima i onih koji se boje približavanju EU, jer to znači više reda i pravne države, boje se slučaja bosanskih Sanadera..., ali najveći broj naših građana hoće BiH u EU i znam da postoje zdrave snage i politike koje su spremne da pokažu kako imamo znanja i kapaciteta za provedbu SSP-a, da krenemo sa ekonomskim reformama, ponudimo šansu mladima koji mogu odgovoriti izazovima integracije i otvorenog tržišta i pripremimo BiH za predaju kredibilne aplikacije za članstvo u EU. I vjerujem da ćemo na ovome putu uspjeti. Sve drugo značilo bi dalje propadanje naše zemlje.

(Senad Šepić je potpredsjednik SDA i direktor Političke akademije)

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, a ne stavove DEPO Portala.

Molimo čitaoce da se u svojim komentarima suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. DEPO Portal zadržava pravo da takve i slične komentare ukloni bez najave i objašnjenja.

Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook