Šta će SDA tražiti od HDZ-a i SNSD-a za pregovaračkim stolom, koje pozicije namjerava preuzeti, ima li mjesta za SDP u budućim koalicijama? Zašto je "valjano postavljena osovina SDA / HDZ" rješenje za većinu problema Federacije i Bosne i Hercegovine, nastoje li Dragan Čović i Milorad Dodik zadržati Trojku u vlasti?

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović u intervjuu za Faktor govorio je o ovim i drugim pitanjima u okviru procesa formiranja vlasti nakon Općih izbora. 

Izetbegović je najavio da će SDA tražiti ključne pozicije u ekonomskom i finansijskom sektoru, uključujući Upravu za indirektno oporezivanje, da je zainteresirana za Autoceste FBiH... 

Odgovorio je i da li se predsjedniku SBiH-a Semiru Efendiću nudi pozicija na čelu Vijeća ministara, vidi li sebe na nekoj izvršnoj funkciji, da li se "stranci" ovog puta upliću u pitanja u vezi s formiranjem vlasti. 

Proces formiranja vlasti i formalno može početi nakon potvrđivanja rezultata Općih izbora. Vi ste sa gotovo svim liderima ključnih stranaka za koje se očekuje da će biti dio vlasti ili bar učestvovati u razgovorima o formiranju vlasti već imali sastanke, formirali pregovarački tim u SDA. Prognoze su da novu vlast po vertikali i u potpunosti nećemo imati do proljeća. Kakve su Vaša očekivanja i od čega zavisi koliko će se odužiti taj proces? 

- Da procesi ovise samo o volji SDA vlast bismo formirali na svim nivoima u ovoj godini, hitno usvojili budžete, i pripremili se za pritisak recesije koja dobiva zamah diljem Evrope i ide prema nama. Štrajkovi i pobune koje se dešavaju u evropskim prijestolnicama nisu hir razmažene omladine, one imaju duboke korijene i destabilizirat će uređene države i jake ekonomije, mnogo uređenije i jače od nas.

Nadam se da ovakva svijest postoji i kod bitnih koalicionih partnera, prije svega kod onih koji predstavljaju hrvatsku i srpsku komponentu.

Kao što rekoste, ja sam obavio niz sastanaka sa liderima bitnih stranaka a pregovarački tim sa predstavnicima SBiH i DF usaglašava programske prioritete, a zatim će dogovarati i izbor kadrova.

Država je u blokadi, reformski procesi u zastoju, a Federacija nikad nije imala više teških problema. Potrebni su nam najstručniji i najsposobniji kadrovi u vladama, i potrebna nam je zrelost lidera i spremnost na kompormise kako bismo spremni dočekali recesiju, stabilizirali prilike i pokrenuli zemlju u pravom smjeru. 

Već u samom početku, reklo bi se očekivano, Dragan Čović odnosno HDZ, i Milorad Dodik odnosno SNSD, izašli su sa preduvjetima za formiranje vlasti. Tradicionalno, HDZ traži izmjene Izbornog zakona, Dodik je pobrojao Centralnu banku, CIK, Ustavni sud BiH... Da li će ova pitanja biti prva na stolu, kako uvjetno rečeno bošnjačka strana predvođena SDA odgovara na to i da li vi, SDA i stranke okupljene oko nje, donosite neke uvjete za pregovarački sto i ako da, koje?

- Nema sušinski ništa novo u tim zahtjevima SNSD-a i HDZ-a. To su stare teme i stare želje. O nekima se ne može ni razgovarati, kao što je naprimjer slabljenje pozicije Ustavog suda BiH.

Postoje teme o kojima se treba razgovarati, ali bez bilo čijeg uvjetovanja, već s ciljem da se pronađu kompromisi kako bi se stabilizovale političke prilike i zemlja konačano pokrenula u pravom smjeru. Ti kompromisi ne mogu biti na štetu države ili na štetu bilo kojeg naroda.

Ono za šta je zainteresirana SDA jeste stabilizacija političkih prilika, reforme na evropskom putu, investicije, pokretanje ekonomije, položaj Bošnjaka u entitetu RS. Jačanje ekonomije je neophodno svima, naročito ljudima u entitetu RS.

Uz to, imamo teški disbalans na štetu Bošnjaka na ključnim pozicijama u državnim institucijama, koji će se morati ispravljati i u kratkom roku približiti ispunjavanju ustavnog načela o proporcionalnoj zastupljenosti.

SDA je godinama kritikovala Trojkine političke ustupke HDZ-u i SNSD-u. Gdje je za vas, SDA, granica između nužnog političkog kompromisa i ustupaka koji slabi državu? Evo, možemo o tome govoriti i kroz kadrovska rješenja, tj. imenovanja čelnih ljudi u institucijama. Je li vrijeme npr. da Bošnjak konačno rukovodi SIPA-om, UIO-om i nekim drugim važnim državnim institucijama i sektorima. Šta će biti nekakvi uvjeti s te takozvane probosanske strane? 

- Sa teritorija na kojima pretežno žive Bošnjaci se unosi više od 60 posto prihoda od PDV-a, samo Sarajevo doprinosi kao cijeli entitet RS. A zatim taj entitet povuče nesrazmjerno velik procenat u podjeli prihoda na račun Federacije. Krajnje je vrijeme da Bošnjak stane na čelo Uprave za indirektno oporezivanje i da bošnjački kadrovi dobiju pripadajući udio u finansijskom sektoru općenito.

Već ste govorili da je opredjeljenje SDA da vlast, što se tiče tzv. probosanskog / bošnjačkog bloka, formira sa strankama koje nisu bile dio Trojke, SBiH-om i DF-om. Od Milorada Dodika dolaze poruke da SBiH nije prihvatljiv, ranije je to rekao i za DF. Šta stoji iza toga i da li je Dodik u poziciji da takvo što uvjetuje? 

- Vjerovatno je iza svega Dodikova namjera da što duže prolongira formiranje novog Vijeća ministara i uspostvaljanje nove većine. Situacija u kojoj je on na vlasti sa rasutom i dezorjentiranom Trojkom, koja je poražena na izborima, trenutno mu odgovara. U tom konktekstu, može odugovlačiti. Pri tome, osjećao se jakim zbog izborne pobjede u entitetu RS. 

Do prije nekoliko dana mu je i situacija u regiji i u svijetu išla na ruku. A onda se sve stubokom okrenulo nakon izbora u Srbiji, Izraelu i SAD, a prije toga u Mađarskoj. Izgubio je bitna uporišta za svoju politiku i planove. Kako vrijeme bude odmicalo, vjerovatno će postajati sve svjesniji toga i postupno omekšavati stavove i bivati kooperativniji.

Istinska stabilizacija prilika, potrebna je RS-u jednako kao i Federaciji. Može biti napravljena samo sa SDA, uvjeren sam da su toga svjesni i Dodik i Čović. Oni mogu zadržati SDP i Trojku, odugovlačiti, ali bolje je za sve da se to što prije okonča.

Opširno ste ranije izložili zašto SDP nije prihvatljiv SDA-u kao koalicioni partner u mandatu koji je pred nama. Da li se to odnosi na sve nivoe vlasti? Ostavljate li prostor za SDP na nivou države kada govorite o širem probosanskom bloku? 

- SDA ima najveći broj zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, SDP ima člana Predsjedništva BiH koji je zajedno sa članovima Predsjedništva iz SNSD-a i HDZ-a predlagač mandatara za sastav Vijeća ministara. Logično bi bilo napraviti kompromis koji bi uključio širi probosanski blok na državnom nivou.

Vjerovatno najzanimljiviji dio formiranja vlasti, barem kada je u pitanju Federacija, je pitanja nove federalne vlade. Ako je prerano govoriti o imenima, konkretno za premijera, možete li barem govoriti o ciljevima SDA i resorima? Jeste li spremni prihvatiti da HDZ zadrži kontrolu nad resorima i institucijama kojima je upravljao prethodnih godina ili ćete insistirati na drugačijoj raspodjeli? Pretpostavka je da SDA želi resore prometa, zdravstva, unutrašnjih poslova...? Ili trenutno nemate "listu želja"? 

- SDA želi resore i pozicije koje su najbitnije za ekonomsku stabilizaciju. Dakle privreda, energetika, izgradnja. Prioritet je i briga za Bošnjake u entiteu RS, odnosno Ministarstvo za raseljena lica i izbjeglice. Pozicije poput Autocesta BiH, koje je Trojka predala, trebaju biti vraćene bloku koji predvodi SDA.

Može li se federalna vlast formirati bez SDP-a, barem kada je u pitanju matematika u klubovima naroda Federalnog parlamenta? 

- Uz saradnju sa HDZ-om se može formirati i federalna vlast i Vijeće ministara. Valjano postavljena osovina SDA / HDZ je rješenje za većinu problema Federacije i Bosne i Hercegovine. To potvrđuju sva iskustva iz prethodne tri decenije.

Da li su Vama iznesena očekivanja da SDP ipak bude dijelom federalne vlasti? Konkretno iz HDZ-a? Čini se da je gospodin Čović zainteresiran za ostanak te stranke na nivou FBiH u nekom kapacitetu? 

- Pretpostavljam da je zainteresiran, ali to meni nije rekao. Obratno, kazao je da nema namjeru ulaziti u izbor partnera koje će SDA odabrati. 

Postoje već odavno priče kako je SDA spremna poziciju predsjedavajućeg Vijeća ministara ustupiti konkretno Semiru Efendiću. Da li je o tome bilo govora između Vas i gospodina Efendića, i da li je to opcija koja se razmatra?

- Nije bilo takvih razgovora. SDA je dobila podršku birača koja znači obavezu liderstva, odnosno preuzimanja svih vodećih pozicija.

Također, spekuliralo se i o tome da biste Vi mogli biti naredni predsjedavajući Vijeća ministara? Da li je to opcija o kojoj razmišljate, jeste li zainteresirani?

- Nisam zainteresiran za bilo koju poziciju u izvršnoj vlasti.

Tradicionalno kod svakog novog formiranja vlasti postavlja se pitanja upliva stranaca. Tu se prvenstveno misli na američke diplomate pa u nekoj mjeri i evropske. Dešava li se to ovog puta i da li su Vama iznesene neke konkretne opaske? 

- Nije bilo nikakvih sugestija. Dapače, američki predstavnik je naglasio da s njihove strane toga neće biti, da je to naša stvar. Nema pritiska, ali većina ambasadora cijeni da ne bi bilo loše uključiti i SDP i time ubrzati formiranje vlasti u Federaciji.

Međutim, ovakav SDP je sam sebe diskvalifikovao. Predali su bitne pozicije, degradirali Bošnjake, država je u blokadi i zastoju, Federacija je u nikad ozbiljnijim problemima, gurnuli su je u proces teško zaustavljivog prezaduživanja, njihovi rukovodioci imaju ozbiljne probleme za tužilastvima itd. SDP treba da se pogleda u ogledalo i sam riješi svoje probleme.

Kako vidite budući rad Predsjedništva BiH? Šta očekivati od trojca koji su građani izabrali? 

- Zavisit će to od Cvijanović i Filipović, a one će provoditi politike svojih stranaka i sarađivati onoliko koliko njihove stranke budu sarađivale. Uz to, kontrolirat će dvije trećine diplomatske mreže.

S druge strane, od 14 stranaka koje su podržavale Bećirovića samo je SDP ostvario dobar izborni rezultat. Najveći dio tih stranaka praktično je izbrisan s političke scene.
Struktura koja je stojala iza njegove kandidature više ne postoji i u tom smislu je njegova pozicija jako oslabljena.

Bećirović praktično neće imati utjecaj na bitne političke procese. Po svemu sudeći, on će nastaviti da stvara privid da radi neke pozitivne stvari za državu, vjerovatno će nastaviti s populističkim inicijativama, "važnim sastancima" i svime čemu smo svjedočili u prethodne četiri godine.    

Možemo li u ovom mandatu očekivati rješavanje nekih dugogodišnjih pitanja, kao što je naprimjer pitanje državne imovine? 

-Ukoliko bude više razuma, odgovornosti i svijesti o situaciji u kojoj se nalazimo moglo bi biti riješeno mnogo toga što je svima u interesu.

Glavni problem su bili tvrdi, destruktivni stavovi i potezi srpske strane koju je predvodio Dodik. Vrijeme je da se to promijeni, jer teret loše ekonomske situacije, zaduživanja, starenja, odlaska mladih je sve teži, a sve je to izraženije u entitetu RS.

(Faktor.ba/DEPO PORTAL/au)