Prema praksi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, osuđenik je podoban za ranije puštanje ako je odslužio više od dvije trećine kazne na koju je osuđen. U odluci Patrika Robinsona se navodi da će Krajišnik, koji je uhapšen u aprilu 2000., dvije trećine kazne odslužiti u augustu 2013. godine.

Krajišnik traži da s Biljanom Plavšić izjednači period koji je proveo u pritvoru. On smatra da se period koji je do sada odslužio mora uzeti u korist njegovog ranijeg puštanja jer je proveo 50 posto više vremena u pritvoru od Biljane Plavšić i jer je osuđen za manje ozbiljne zločine.

"Smatram da se ove dvije stvari ne mogu porediti. Smatram da vrijeme koje je Krajišnik odslužio za svoje zločine ne ide u korist njegovog ranijeg puštanja", navedeno je u odluci Patrika Robinsona.

Momčilo Krajišnik, ratni predsjednik skupštine bosanskih Srba, u martu 2009. pravosnažno je osuđen na 20 godina zatvora za deportacije, prisilna preseljenja i zločine nad Bošnjacima i Hrvatima počinjene od od aprila do decembra 1992. na područjima opština Zvornik, Banja Luka, Sanski Most, Sokolac, Prnjavor, Bratunac, Bijeljina, Bosanska Krupa i Trnovo.

Proglašen je krivim i za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem etničkog čišćenja teritorija koje su tokom rata bile pod kontrolom bosanskih Srba.

Krajišnik je prvobitno bio optužen s Biljanom Plavšić, bivšom predsjednicom Republike srpske, koja je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju priznala krivicu za progon Bošnjaka i Hrvata u 37 opština u BiH i osuđena na 11 godina zatvora. U oktobru 2009. Plavšić je puštena ranije na slobodu, nakon što je odslužila dvije trećine kazne.

U svom zahtjevu za ranije puštanje Krajišnik je naveo da će promovisati pomirenje na prostoru bivše Jugoslavije.

"Moja predanost pomirenju i poboljšanju političke i ekonomske situacije u BiH biće moj dug onima koji su na bilo koji način patili zbog djela za koja sam osuđen", naveo je tada Krajišnik i dodao da se, bude li pušten, namjerava vratiti u svoj dom u Sarajevu, voditi privatni posao i nastaviti s pisanjem koje je počeo u zatvoru u Velikoj Britaniji.

U odluci predsjednika Haškog suda navedeno je da je Krajišnik u prilogu svom zahtjevu dostavio 28 pisama različitih političara, predstavnika nevladinih organizacija, akademika i drugih koji iznose svoje mišljenje o njegovom ranijem puštanju, ali Robinson smatra da nije na adekvatan način pokazano zašto je to relevantno za njegovu odluku.

"Dok je Krajišnik pokazao neke dokaze rehabilitacije, smatram da ostaju veoma značajni faktori koji ne idu u korist ranijeg puštanja. Zločini gospodina Krajišnika su veoma veliki i izazvali su ogromne patnje. Takođe, praksa Tribunala je da je osoba podobna za ranije puštanje nakon što je odslužila dvije trećine kazne i ta činjenica ne ide u korist gospodinu Krajišniku", zaključio je Robinson, a prenio Džastis Riport.

(FENA/tg)