Muhamed Pilav je direktor kompanije MS&WOOD, bosanskoherceovačkog proizvođača namještaja koji u stopostotnom obimu izvozi svoje proizvode na zahtjevna svjetska tržišta, a u svojoj najnovijoj kolumni u Oslobođenju analizira zašto su šume naš najvažniji resurs i kako je moguće u kratkom roku zaposliti 25.000 novih radnika u industriji namještaja...

Najveći izvoznik u FBiH je sektor prerade drveta. U 2013. godini izvoz je bio milijardu i stotinu pedeset miliona KM, sa izrazito pozitivnim odnosom izvoza u odnosu na uvoz.

Trenutno u šumarijama radi 5.000 radnika a prosječna neto plaća je 828,00 KM.

U preradi drveta radi (osim proizvodnje namještaja) 6.417 radnika, a prosječna plaća je 440,00 KM. Sektor proizvodnje namještaja upošljava 3.929 radnika, dok je prosječna plaća 501,00 KM.

Trenutno stanje u šumama nije na zadaovoljavajućem nivou i mora se hitno unaprijediti. Pod šumama je 58% površine FBiH. Od toga većina su izdanačke šume (niska i sitna). Površina pod izdanačkim šumama se konstantno povećava (nije u skladu sa zakonom), dok se površina pod visokim šumama (kvalitetnim) smanjuje.

Zbog svega toga, potrebno je da se hitno pokrene pošumljavanje zapuštenih i devastiranih površina sa sjemenom ili sadnicama bukve, hrasta, jasena, američkog oraha, itd. Uz sadašnjih nešto više od 10.000 radnika, unaprijeđenjem stanja u oba ova  sektora možemo u narednih 5 godina zaposliti 25.000 novih radnika.

S tim  vezi, proizvodnju finalnih proizvoda od drveta treba hitno proglasiti strateškom industrijom iz više razloga a navest ću samo neke:

    
1. Povećanje broja novih radnika (trenutno evidentirano 391.000 nezaposlenih)
    
 

2. Smanjenje jaza izvozno uvozne bilance
    
 

3. Veliko učešće domaćih sirovina
    
 

4. Znatno otvaranje radnih mjesta u pratećim industrijama
    
 

5. Razvoj nerazvijenih općina i sela
    
 

6. Smanjenje ovisnosti u uvozu plina i nafte
    
 

7. Povećanje turističkih potencijala
    
 

8. Niži troškovi otvaranja radnog mjesta nego u drugim sektorima
    
 

9. Doprinosi smanjenju globalnog zagrijavanja i zagađenja zraka
    
 

10. Povećanje učešće obnovljenih izvora energije, što znači da nećemo morati plaćati penale za ispuštanje štetnih plinova u atmosferu prema stnadardima EU kada postanemo članica, nego ćemo moći prodavati pozitivne efekte na proizvodnju kiseonika i smanjenje CO2.

Sa šumama moramo odgovornije upravljati jer su one veoma bitne za budućnost naše djece. Važno je poštovati ekološke principe u korist cijelog društva (a ne pojedinaca).

Upravljanje šumama mora biti ekonomski održivo ali ne na štetu proizvodnje namještaja. U firmama i ustanovama koje upravljaju šumama mora se znatno popraviti efikasnost. Ako se to ne desi u kratkom periodu, upravljanje šumama treba dati pod koncesiju a država da kontroliše kako koncesionar upravlja šumama.

Ako firma proizvodi samo dasku, te pri tom preradi 1.000 m3 mjesečno, ona otvara samo 5 radnih mjesta. Kada proizvodimo stolice na 1.000 m3 oblovine otvoramo 200 novih radnih mjesta

Zato je potrebno uvesti porez na neobrađeno i nezasađeno zemljište.

Zatim, možemo privatne vlasnike zemljišta stimulisati (besplatnom podjelom sjemena ili sadnica) da na svom zemljištu zasade npr. slavonski hrast ili američki orah.

Neophodno je kod sadnje odabrati vrstu drveta koja odgovara vrsti zemljišta na kome se sadi. Do sada je tu bilo velikih promašaja. Kod sječe našeg „zlata” (drveta) potrebno je ISKORISTITI sve dijelove. Moderni strojevi za sječu i najmanje grane sakupe, uvežu u snop i slože unakrsno za sušenje. A nakon sušenja se koriste za proizvodnju sječke, peleta ili briketa.

Hitno treba donijeti zakon o šumama na nivou Federacije.

Zakonom treba definisati obavezu izrade strategije upravljanja šumama i strategiju prerade drveta. Hrvatske šume posluju pozitivno a cijene oblovine su niže od naših. Sektori prerade drveta i šumarije moraju biti partneri.

Kod prerade neophodno je prednost u raspodjeli sirovina dati prerađivačima koji stvaraju veću dodanu vrijednost na sirovinu tj. finalistima (to su proizvodi koji se ne mogu dalje prerađivati ili dorađivati). Industriju namještaja treba organizirati na principu klastera.

Bukva koja raste u BiH je veoma rijetka u svijetu i treba je proglasiti zaštićenom vrstom od nacionalnog interesa, koja bi se koristila isključivo za proizvodnju finalnih proizvoda.

Jer, ako firma proizvodi samo dasku, te pri tom preradi 1.000 m3 mjesečno, ona otvara samo 5 radnih mjesta. Kada proizvodimo stolice na 1.000 m3 oblovine otvoramo 200 novih radnih mjesta. Sve firme koje prerađuju drvo treba razvrstati u 8 grupa ovisno o stepenu finalizacije. Prva grupa su oni koji proizvode dasku i slične proizvode a osma grupa su firme koje proizvode finalne proizvode.

Fabrike koje proizvode finalne proizvode moraju imati ugovore o snabdjevanju sa šumarijama na minimalno 10 godina uz obostrano poštivanje dinamike ispunjenja ugovora.

Cijene oblovine za 8. grupu moraju biti 20% niže nego za prvu grupu (primjer Hrvatska). Zbog toga što finalisti zapošljavaju znatno više radnika, imaju znatno bolje iskorištenje drvene mase i ne kradu šumu.

Cijela BiH se može grijati na: sječku, briket ili pelet umjesto uvoznog plina. Pelet proizveden po standardima EU ima manji stepen zagađenja od plina, a još nijedan čovjek nije poginuo od eksplozije peleta

Modernoj Evropi veoma je stalo da ima što više šuma, zato je bitno istaći, da je za akciju pošumljavanja moguće dobiti bespovratna sredstva EU ili veoma povoljne kredite.

Cijela BiH se može grijati na: sječku, briket ili pelet umjesto uvoznog plina. Pelet proizveden po standardima EU ima manji stepen zagađenja od plina, a još nijedan čovjek nije poginuo od eksplozije peleta.

BiH ne treba trošiti oskudne resurse na subvencioniranje proizvodnje iz: mini centrala, solarnih elektrana i vjetroelektrana, jer mi takvu opremu ne proizvodimo a  možemo proizvoditi više nego dovoljno energije iz hidrocentrala i biomase.

Npr. Švedska je 2006. godine donijela odluku da potpuno pređe na biomasu u zadovoljavanju svojih energetskih potreba, i već za 8 godina će ispuniti 50% planiranog.

Drvo je najsigurniji i najbržerastući obnovljivi izvor energije.

EU planira do 2030. godine koristiti iz drveta 45% energije u odnosu na ukupne  obnovljive izvore energije.

Bosna i Hercegovina je oduvijek bila bogata šumama. Dokazali smo i ranije da znamo gazdovati ovim resursom budućnosti. Za početak, vratimo šume zajednici. Neka konačno prevlada javni interes na korist i dobro svih.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, a ne stavove DEPO Portala.

Molimo čitaoce da se u svojim komentarima suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. DEPO Portal zadržava pravo da takve i slične komentare ukloni bez najave i objašnjenja.

Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook