'Tragika Crne Gore je u tome što je, uz sva stradanja, na kraju ostala i bez države', rekao je Đukanović na večerašnjoj svečanoj državnoj akademiji, posvećenoj početku Prvog svjetskog rata. Obilježavanje stote godišnjice Prvog svjetskog rata, kako je Đukanović ocijenio, ima za Crnu Goru smisao da naknadno, objektivno sagleda sve izazove kroz koje prošla tokom jednog vijeka.

"Skupo nas je koštala lekcija da u takvim historijskim kovitlacima najveću cijenu plaćaju male zemlje i narodi", rekao je Đukanović.

Crna Gora je u Prvi svjetski rat, po njegovim riječima, ušla kao već postradala i osiromašena zemlja, nakon Balkanskih ratova, ne trgujući sa onim u šta je vjerovala, dosljedna prema svojim saveznicima, vođena principima slobode i nezavisnosti, iako su joj nuđene razne povoljnosti ako ne bi ušla u taj rat.

"Prvi svjetski rat, kao i svi dotadašnji, pokazao je tradicionalnu postojanost, hrabrost i moral crnogorskog vojnika", kazao je Đukanović i podsjetio na nekoliko pobjeda crnogorske vojske, od kojih je najveća bila na Mojkovcu 1916. Godine.

Đukanović je citirao Milovana Đilasa da je Mojkovačka bitka bila "posjlednja i najdivnija u historiji ove male države, ali i besciljno poklanjanje za domovinu".

Sa Mojkovačkom bitkom, "ugasila se i crnogorska država, u krvavom i nezaboravnom zadnjem bljesku junaštva, slave i legende", podsetio je Đukanović na riječi Đilasa.

Đukanović je, takođe, podsjetio na oslobodilački komitski pokret nakon austrougarske okupacije poslije 1916. godine, kao i na tešku političku i diplomatsku bitku kralja Nikole u egzilu za pravo Crnogoraca da sami odluče o svojoj budućnosti poslije Prvog svetskog rata.

Uprkos tome, Crna Gora je u jugoslovensku državu ušla "na sraman način, bez uvažavanja njenog nacionalnog i državnog imena, bez njenog velikog istorijskog dijela i naslijeđa".

Crnoj Gori učinjena nepravda

Đukanović je citirao riječi iz jednog proglasa kralja Nikole koji je ulazak srpske vojske u Crnu Goru 1918. godine nazvao okupacijom i zločinom, a odluke takozvane Podgoričke skupštine "falsifikovanjem narodne volje".

"Ostaće upamćena u evropskoj i svjetskoj historiji po paradoksu da je Crna Gora kao država pobjednica nestala sa geografske karte. Neki su to nazvali zločinom Mirovne konferencije, kao Amerikanac Vitni Voren.

Sve je tada bilo uzalud, pa i naklonost predsjednika SAD Vudroa Vilsona", rekao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, od nestanka Crne Gore do danas napisane su hiljade stranica o nepravdi koja joj je učinjena i hiljade dokaza postoji na našoj strani, iako je sve urađeno da se više nikad ne čuje za bilo kakvu crnogorsku posebnost.

"Baš to je bio podsticaj pokretu za obnovu crnogorskog nacionalnog i državnog identiteta", rekao je Đukanović i podsjetio na ulogu Komunističke partije u obnovi državnosti Crne Gore između dva svjetska rata i tokom Drugog svjetskog rata.

Crna Gora, iako mala država, još jednom je postala nova, obnovom državnosti na referendumu, u maju 2006. godine, podsjetio je Đukanović.

Crna Gora je, po njegovoj ocjeni, državnost obnovila bez ugrožavanja stabilnosti društva, bez raspirivanja sukoba sa susjedima, promovišući najviše evropske demokratske standarde.

Crna Gora je danas, kako je naveo, prepoznata kao stožer balkanske stabilnosti i uspješna evropska koordinata u ovom turbulentnom regionu.

"Pred takvom Crnom Gorom je izvjesna i sigurna budućnost u ujedinjenoj Evropi", rekao je Đukanović.

(blic.rs/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)