Izvor: Dnevni-list.ba

Dvadeset sedam slučajeva trgovine ljudima zabilježeno je u proteklih šest mjeseci na području Bosne i Hercegovine. Od toga su čak 22 maloljetnika koja su eksploatirana u seksualne svrhe, upozorila je glasnogovornica i aktivistica udruge ”Novi put” Edisa Demić.

Najčešći oblici trgovine ljudima su seksualna i radna eksploatacija te prisilno prosjačenje, najčešće romske djece. Radna eksploatacija završavala je prodajom muškaraca u zemlje poput Azerbejdžana, Slovenije ili Španije u svrhu prisilnog rada.

”Veliki problem čine sumnjivi oglasi koje možete pronaći i na glavnim prometnicama, novinama ili internetu. Mladim ljudima, djevojkama i momcima, nudi se posao bez opisa i bez e-mail adrese tvrtke, pa ljudi u potrazi za bilo kakvim poslom lako nasjednu”, kaže Demić. Razlog tome je, kako ona objašnjava, loša socioekonomska situacija Bosne i Hercegovine u kojoj ljudi trbuhom za kruhom nasjedaju i pristaju na razne oblike trgovine ljudima koju je teško dokazati.

”Samo jedan posto ukupne trgovine ljudima uspije biti otkriven, ovo je globalni problem”, navodi Demić.

Izvještaj State Departmenta

Prije dvije godine u  izvještaju State Departmenta Bosna i Hercegovina nazvana je polaznom, odredišnom i tranzitnom zemljom za muškarce, žene i djecu koji su predmet seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada u Azerbajdžanu, Sloveniji, Hrvatskoj i Španiji.

Žene iz BiH i mlade djevojke, kao i žene i djevojke iz Ukrajine, Albanije, Srbije, s Kosova i iz Njemačke, predmet su trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja unutar Bosne i Hercegovine. Lokalne djevojke, posebno romskog podrijetla, i djevojke iz drugih zemalja u regiji bile su predmet trgovine ljudima u svrhu prisilnog braka ili kućnog ropstva.

”Prema zadnjem istraživanju u borbi protiv trgovine ljudima u regiji, stopa ove vrste kriminala se snizila”, kaže Demić. Ovo istraživanje provela je organizacija IOM u suradnji s vladom Italije te su naveli kako je u relativno kratkom vremenu BiH uspjela smanjiti stopu kriminala i poraditi na poboljšanju zakonodavstva u ovoj problematici.

Trgovina ljudima u Mostaru

Trgovina ljudima prisutna je i u Mostaru. Od rata naovamo taj trend je u porastu. ”Mostar je turistički grad i veliki broj ljudi iz raznih zemalja svijeta pristiže u njega tijekom cijele godine. Uspjeti otkriti trgovinu ljudima koja je većinom na skrivenim lokacijama i potpuno neprepoznatljiva – teško je”, kaže Demić i navodi kako je potrebno raditi na podizanju svijesti o ovom problemu.

”Vrlo često sudjelujemo kao gosti predavači unutar osnovnih i srednjih škola. Jedina smo udruga u Hercegovini koja se bavi ovom problematikom na području Hercegovine, i s ljudima smo uspjeli stvoriti dobre kontakte”, navodi Demić.

S obzirom da je trgovinu ljudima jako teško upratiti i stati joj ukraj, udruga ”Novi put” svoje informacije često dobiva upravo od ljudi na terenu i pozivima na SOS brojeve. ”Ljudi nam vjeruju i mi im pokušavamo dati do znanja da im možemo pomoći”. Ova udruga je u suradnji s MUP-om, SIPA-om, Ministarstvom sigurnosti i brojnim institucijama čija bi zadaća trebala biti, prevencija i borba protiv svih oblika trgovine ljudima.

”Na području Mostara najveći je broj prisilnog prosjačenja malih Roma iza kojih stoji organizirani kriminal širih razmjera. Teško je tome stati ukraj, ali nadam se da ćemo i manifestacijom Europskog dana borbe protiv trgovine ljudima doprijeti do ljudi i ukazati im na ovu problematiku”, rekla je Demić.

Europski dan borbe protiv trgovine ljudima održat će se na Španjolskom trgu 17. 10. 2014. godine. Organizatori ovog događaja su članovi edukacijsko-prevencijskog udruženja ”Novi put”,  čija je osnovna zadaća zaštita ljudskih prava, borba protiv svih vrsta nasilja i trgovine ljudima. U sklopu ove manifestacije radit će na podizanju svijesti građana o ovoj problematici.

”Trgovina ljudima problem je svjetskih razmjera i prisutna je i u Hercegovačko-neretvanskoj županiji u vidu seksualne eksploatacije djevojaka, najčešće Romkinja, radne eksploatacije i prosjačenja čija je pozadina organizirani kriminal”, riječi su Edise Demić, glasnogovornice i aktivistice udruge ”Novi put”.