Zahvaljujući bliskoj saradnji kuratorice Sandre Bradvić, i osoblja Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, na izložbi su publici predstavljena tri Sulzerova videorada, nastala nakon intenzivnog istraživanja.

Stefan Sulzer kaže da je rad bio produkt intenzivnog istraživanja:

- U startu sam istraživanju pristupio otvoreno i dopustio da se moje ideje formiraju situacijom na koju sam naišao. Zbog toga je ovaj rad jedinstven, i neće nikada biti ponovljen u bilo kojem sličnom obliku. U njemu je sadržano mnogo historije i društvene problematike. Nisam želio da napravim rad koji na bilo koji način nešto implicira ili kritzira. Želio sam postići otvorenost te ostaviti publici mogućnost da sama donosi zaključke.

Radovi su nastali kao reakcija na činjenicu da je više od od 80% knjiga NUB-a BiH uništeno tokom opsade Sarajeva te evociraju pitanja o značaju fragmentarno očuvanog kulturološkog sjećanja te trenutnog očuvanja i dostupnosti arhiva.

Tekstove koje su pročitali režiser Pjer Žalica, glumica Jasna Žalica i glumac Aleksandar Seksan, a koje su Sulzer i Bradvićka izabrali, su narodna bajka Zlatnoruni ovan iz čitanke za prvi razred (Sarajevo, 1868.), kratka priča Kavgadžija, iz zbirke kratkih priča iz Bosne (Beograd, 1897.), te kratka proza Severna tica poznatog bh. autora Hamze Hume (Sarajevo, 1928.). U sarajevskom Duplexu moći će se pogledati do kraja augusta.

Za kuratoricu Sandru Bradvić saradnja sa Sulzerom bila je prirodna zbog metode njegovog rada i načina na koji pristupa istraživanju teme te pomjera granice umjetničkog medija u kojem radi.

- Ovaj rad kreira situaciju koja dopušta pokretanje diskusije, ali vas ne pokušava ničemu naučiti ili staviti na određenu stranu.

Upravo radi potrebe za diskusijom, narednog dana, u nedjelju 18. jula, kuratorica i umjetnik u Duplexu su organizirali javnu diskusiju How to Read The Reading Room, na kojoj su pokušali istražiti u kojoj mjeri Sulzerovo djelo daje odgovore na pitanja vezana za značaj ovog kulturološkog blaga.

(DEPO/dg)