Razvoj turske ekonomije i dalje je veći od onog kojeg bilježe brojne države EU, a u velikoj mjeri se taj ekonomski procvat zasniva na građevinskom bumu. No, ta priča ima i tamnu stranu.

"Ono što žele ljudi u Istanbulu i Turskoj ne poklapa se sa željama građevinske branše. Ovdje se gradi niz luksuznih nekretnina, ali rijetko ko si to još može priuštiti", rekao je za Deutsche Welle Yasar Adanali, aktivist organizacije "Nada", koji svakodnevno savjetima pomaže ljudima koji žive u siromašnim i trošnim četvrtima predviđenima za rušenje, većinom Romima i Kurdima.

Novoizabrani turski predsjednik ima veliku ambiciju - planira da Turska do 2023. godine postane jedno od 10 vodećih gospodarstava svijeta.

"Neosporno je kako se BDP Turske, od kako je Erdogan postao premijerom 2003. gotovo učetverostručio. Njegova vlada je masovno ulagala u infrastrukturu, u mostove i prometnice, luke i željezničke linije... To je popraćeno i golemim ulaganjima privatnih investitora u nebodere, trgovačke centre i luksuzne hotele. Stara je politička istina da svako bira onako kako mu govori njegov novčanik - i tu su Turci doista imali razloga birati Erdogana. No, problem jest što je mnogo toga izgrađeno na kredit, a zamah ekonomskog uzleta se gubi. Od 2008. je BDP porastao još samo za trećinu, ali u istom razdoblju su pozajmice privatnog sektora narasle za više od četiri puta. Zato i kolumnist lista Forbes, Jesse Colombo smatra kako je Turska svoj rast platila golemim mjehurom pozajmica - i da će taj mjehur pući svakog trenutka", piše Deutsche Welle.

(Index.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)