Iako ste možda dosad vjerovali u mnoge blagodeti alkohola, vrijeme je da saznate da on ne može da poboljša vašu krvnu sliku, ne popravlja apetit, ne može da pospješi fizičku i psihičku snagu, prosto rečeno – nema nikakvih pozitivnih dejstava na organizam.

- Crveno vino ne stvara crvena krvna zrnca, kao što se vjeruje. To su zablude koje su duboko ukorijenjene u društvu i predstavljaju običaje i vjerovanja koja se prenose sa generacije na generaciju – ističe dr. Aleksandar Vujošević, direktor Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti, u želji da se razjasne neke od najčešćih zabluda kada se radi o problemu pijenja koji veoma često preraste iz umerenog u rizično, a zatim i nekontrolisano opijanje.

Alkohol je samo loša navika

Alkohol nije posljedica neke mane ili lošeg karaktera, kako se obično misli, već predstavlja ozbiljno oboljenje koje se na vrijeme treba prepoznati i liječiti – to je bolest centralnog nervnog sistema koja prouzrokuje teške fizičke, mentalne, društvene i ekonomske posljedice na pojedinca, ali i društvo u cjelini. Sam alkohol je otrovan za organizan i povećava rizik od razvijanja više od 60 različitih bolesti – rak, srčane bolesti, hipertenziju, depresiju, cirozu jetre i druge. Na nivou Evrope, procjenjuje se da alkohol svake godine uzrokuje oko 50.000 smrti od kancera. Procentualno gledano, oko 6,5% svih smrti posljedica je alkohola, koje je drugi po redu uzročnik lošeg zdravlja ljudi (posle cigareta) i povezan je sa kratkotrajnim i dugotrajnim rizicima mortaliteta.

Saobraćajne nesrećje, kriminal, silovanja, nasilje u porodici, slabljenje produktivnosti – samo su neke od posljedica opijanja.

Alkohol je dobar za cirkulaciju

Tokom hladnih dana, ljudi često konzumiraju alkohol kako bi se ugrijali. Opravdanje za to nalaze u činjenici da se organizam odmah zagrijeva nakon prvog pića. Osjeća se prijatna toplina, lice se zarumeni, ali je efekat toga samo trenutni. Istina je da alkohol uzrokuje širenje krvnih sudova čime se povećava gubitak tjelesne temperature. Prirodna reakcija na hladnoću je sužavanje krvnih sudova i žila kako bi se smanjio “dodir” unutrašnjosti organizma sa spoljašnjom površinom (kožom). Zato razmislite dva puta prije neko što sljedeći put spas od hladnoće potražite u kuvanom vinu ili rakiji.

Alkohol popravlja raspoloženje

Često osobe koje imaju neki problem, ili su pod stresom, utjehu traze u piću, a time nesvjesno otvaraju samo dodatni problem. Alkohol je okidač za depresiju – oko 200.000 epizoda depresije godišnje, na nivou Evrope, uzrokovano je alkoholom, dok se procjenjuje da je svako šesto samoubistvo posljedica prekomjernog opijanja. Alkohol direktno utiče na povećanje biološkog stresa u tijelu. Tokom pijenja u organizmu se povećava nivo adrenalina, što prividno može da izazove osjećaj opuštenosti, dok organizam zapravo samo dolazi pod dodatni stres i napetost.

Pijenje je samo moj problem

Procjenjuje se da opijanje jedne osobe prosječno utiče na pet drugih osoba u okruženju. Osoba koja ima problem sa opijanjem zanemaruje svoje svakodnevne obaveze, gubi produktivnost na poslu, ne ispunjava ili zanemaruje svoje bračne i porodične dužnosti.

Mogu da prestanem kad poželim

Veliki broj ljudi može prestati kada to odluči, ali prestanak traje u prosjeku do šest meseci. Nakon toga opijanje opet postaje obrazac ponašanja. To nema veze sa slabim karakterom jer zavisnost od alkohola preuzima kontrolu nad pijenjem i samim čovjekom, pa tako zavisnik nema svijest kada je prešao granicu. Pogrešna je osuda porodice i društva kada zavisnici ne istraju u namjeri da prestanu da piju – to je složen i dug proces, koji je neophodno da bude praćen stručnim nadzorom.

Alkoholičar – skitnica, propalica, nezaposlen, bez igde ikoga

Alkoholizam ne bira ljude po polu, uzrastu, obrazovanju. „Alkoholičar“ može da bude i ugledna osoba koja normalno ide na posao, cijenjen radnik, ali nakon posla ili vikendom poklekne pred željom za pićem. Takođe, pogrešna je predrasuda da zavisnici piju svaki dan – oni mogu da ne piju nedjeljama, mjesecima, ali zato samo jedna čaša može biti okidač za novo opijanje. Sa druge strane, postoji i kategorija zavisnika koji svakog dana piju određenu količinu alkohola, tako da nisu nikada ni potpuno pijani, ali ni trijezni.

Mogu da vozim, prošlo je više od sat-dva vremena kako sam popio

Nakon sat vremena od pijenja nivo alkohola u krvi je najveći. Ukoliko ste, na primjer, popili četiri čaše vina, nivo alkohola u krvi biće oko jednog promila zbog čega je vožnja potpuno neprihvatljiva. Nikakva kamuflaža poput bombona, žvaka ili osveživača daha ne mogu pomoći na alko testu. Za potpunu apsorbciju alkohola u krvi potrebno je 24 sata, tako da se ni ujutro, nakon burne noći, ne preporučuje sjedanje za volan. Jetra alkohol veoma sporo razgrađuje, pa se tako za sat vremena razgradi prosječno oko 0,15 promila alkohola.

Treba se dobro najesti ukoliko ne želiš da se napiješ

Hrana može da utiče jedino na odlaganje osjećaja pijanstva. Samo ce odložiti apsorpciju alkohola u krvotok, ali je nikako neće zaustaviti. Što znači, koliko pijete toliko ćete se na kraju i napiti, bez obzira na prethodni obrok. Takođe, često ljudi vjeruju da će ih kafa otrezniti i ukloniti mamurluk – kafa je diuretik i djelimično može da razbudi osobu, ali će zato negativno uticati na dehidrataciju organizma. Najveci krivac za glavobolju “jutro poslije” je dehidratacija organizma koju izaziva alkohol, a kafa dodatno pospješuje. Stara izreka kaže “Dajte pijanom čovjeku šoljicu kafe i sve što ćete imati je jedan sasvim budan pijanac”.

Kada se neko napije treba ga ostaviti da odspava, da se otrezni

Najgore što se može uraditi u takvoj situaciji je da se ostavi osoba sama, u autu ili nekoj sobi. Alkohol usporava rad srca, disanje, kao i snižava krvni pritisak što u nekim slučajevima može dovesti do kome i smrti, a još jedna od opasnosti je da se pijana osoba može ugušiti tokom povraćanja. Pijanu osobu treba staviti da lezi na boku, pod stalnim nadzorom, a ukoliko se primjeti da disanje i puls slabe, obavezno treba pozvati Hitnu pomoć.

Mogu sam da se izborim sa alkoholom, ne treba mi liječenje

Veoma je ustaljeno mišljenje da ljudi mogu sami da se izbore sa alkoholizmom. Zbog društvenih stigmi, osobe koji imaju problem sa prekomjernim opijanjem nerijetko kriju zavisnost čak i od najbližih. Alkoholizam nije bolest koja se liječi i izliječi, kao ni bilo koja druga bolest zavisnosti. Bitno je da se zavisnik na vrijeme javi na liječenje. Ovo je bolest sa visokim stepenom recidiva, zato je pridržavanje savjeta ljekara, kao i odgovorno ponašanje pacijenta tokom liječenja od neprocjenjive važnosti.

(telegraf.rs/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)