U posljednje tri godine svjetska cijena kave upravo je drastično pala. Ali u Brazilu vlada suša tako da je i cijena naglo počela rasti. Stručnjaci upozoravaju: doba jeftine kave ionako je za nama.
Od vrhunca doba špekulacija i prije gospodarske krize, cijena zrnja ovog omiljenog napitka na svjetskom tržištu slijedila je samo jedan smjer: prema dolje. U usporedbi s cijenom iz travnja 2011., krajem listopada prošle godine cijena je iznosila samo trećinu onoga što se plaćalo prije dvije godine.
Ali od onda se dosta toga promijenilo: cijena kave počela je naglo rasti. U Brazilu, jednoj od najvažnijih zemalja u proizvodnji kave i osobito kvalitetne sorte arabica, zavladala je suša tako da je postalo očito kako će i urod biti slabiji.
Pogođena je osobito pokrajina koja i nama, baš zbog kave, zvuči poznato – Minas Gerais, baš kao i sjeveroistok Sao Paula. Svjetska udruga proizvođača kave ICO za sljedeći urod, 2014./15. računa s oko dva milijuna vreća kave (standardna vreća teži 60 kg) manje na svjetskom tržištu – što znači smanjenje ponude prvi put nakon pet godina.
Zakon ponude i potražnje – uz trogodišnje "zakašnjenje"
Nakan Herzkowicz, predsjednik udruge brazilskih proizvođača kave objašnjava kako je cijena već skočila s oko stotinu eura ove zime, na otprilike 160 eura po vreći. A osim suše, i veletrgovci su shvatili kako kava više nikad neće biti tako jeftina kao krajem prošle godine i kako je vrijeme da je kupuju. I to je pomoglo ovom naglom skoku cijene.
Paulo Henrique Cotta Pacheco, profesor ekonomije sveučilišta Ibmec u Minas Geraisu, dodaje i kako je dugotrajna niska i sve niža cijena kave obeshrabrila proizvođače. "Plantažeri su izdavali sve manje novca za kemijska sredstva za zaštitu, za gnojivo i za sustave navodnjavanja. Svaki put kad cijena padne, sljedeće godine bude manji urod, a i kvaliteta postaje lošija." Kada profesor spominje kemiju, ona je u ovom slučaju osobito važna. Baš kod kvalitetne sorte arabica opet se pojavio nametnik, kukac Hypothenemus hampei koji napada baš zrnje kave.
Tako će i prema službenim statistikama Brazil tržištu ponuditi još "samo" 32 milijuna vreća kave sorte arabica – prošle godine bilo je 38 milijuna vreća. Jedino će nešto porasti ponuda manje kvalitetne i jeftinije sorte robusta koja će ove godine biti 12,3 milijuna vreća.
I drugdje loša berba
Jânio Zeferino da Silva iz brazilskog ministarstva poljoprivrede upozorava da ni druge zemlje neće uspjeti popuniti tu prazninu. "Indonezija je već najavila kako će i tamo urod biti slabiji, a i u Vijetnamu, kao i u Brazilu, mnoga su područja na kojima se uzgaja kava pogođena sušom.
Kolumbija i druge zemlje središnje Amerike ne mogu kratkoročno ponuditi veće količine. Tim više što se i to područje mora boriti protiv jednog nametnika: gljivica koje uništavaju čitave plantaže. A da bi nova stabljika dala plod, treba proći i po tri godine.
S druge strane, iako je očito da cijena sirovina raste, tek malo koji proizvođač konačnog proizvoda, pržene kave u Europi, zasada najavljuje ozbiljnije poskupljenje. Mnogi veletrgovci nakupili su zaliha, a i u samom Brazilu skladišta su još uvijek razmjerno puna iz vremena kad proizvođači nisu ni htjeli prodavati svoju kavu tako jeftino.
U Njemačkoj je poskupljenje najavio samo Tschibo, ali izgleda da će drugi promijeniti ceduljicu s cijenom tek kada im stanje postane neizdrživo. Jer i poznati talijanski proizvođač Lavazza objašnjava kako i njegove mušterije imaju sve manje novca, tako da strahuje kako će se okrenuti konkurenciji koja možda nudi manje kvalitetnu kavu – ali koja je jeftinija i svejedno crna.
Ipak, stručnjak brazilskog ministarstva poljoprivrede upozorava tamošnje plantažere da ne "nasjednu" ovom trenutačnom poskupljenju. Naravno, svaki put kad cijena raste, zasade se nove biljke koje će onda nakon dvije-tri godine doći na tržište. Ali da Silva upozorava poljoprivrednike neka radije porade na kvaliteti, a da količinu ostave na istoj razini. Jer ni njima se ne isplati uzgajati kavu i onda je prodavati u bescjenje.
(večernji.hr/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook