 Njemački list Suddeutsche Zeitung je  objavio reportažu iz Konjević-Polja koju naziva "pričom jednog neobičnog  bojkota“.
Njemački list Suddeutsche Zeitung je  objavio reportažu iz Konjević-Polja koju naziva "pričom jednog neobičnog  bojkota“.
 
 Novinar Florian Hassel priču počinje informacijom da su djeca Muhizina  Omerovića školsku 2013/2014. godinu počela sa pet mjeseci zakašnjenja.  Omerović svoju djecu ne šalje u školu u Konjević-Polju nego u islamski  centar u susjednom selu jer će, kako kaže, „bojkotovati školu sve dok se  nastava održava na srpskom, a ne i na bosanskom jeziku i dok se djeci u  školi ne počne govoriti i o našim (bošnjačkim) vrijednostima".
 
 - Više od dvije decenije nakon pada gvozdene zavjese i raspada bivše  Jugoslavije je suživot u BiH pun sukoba, pa čak i kada se radi o  nastavnom planu i programu. Kako će biti položen kamen temeljac  nacionalnog identiteta je pitanje koje je svojevremeno rasplamsalo  diskusiju u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Rumuniji i Bugarskoj.  Međutim, to pitanje nije postalo nigdje tako značajno kao u Bosni i  Hercegovini, faktički podijeljenoj zemlji koja se bori sa ratnim  naslijeđem. U Konjević Polju nema prodavnice niti kafića. Centar sela  čini benzinska pumpa, jedina u selu. Konjević Polje je zbog svoj  položaja bilo važan cilj bosanskih Srba u ratu od 1992. do 1995. godine.  U Konjević Polju je poginuo 661 stanovnik - navodi Suddeutsche  Zeitung.
 
 List piše kako je Muhizin Omerović kao 19-godišnjak pobjegao iz Konjević  Polja i nastavlja da je u Iranu studirao islamsku teologiju, nakon toga  je radio u Švajcarskoj da bi se 2005. godine vratio i obnovio srušenu  kuću. Kada su njegov sin Esad i kćerka Emira krenuli u školu, bio je  razočaran.
 
 - U udžbenicima se samo govorilo o srpskoj kulturi i istoriji. Mi  Bošnjaci praktično ne postojimo. Čal i u udžbenicima iz muzičkog  vaspitanja postoji samo srpska himna i srpska crkvena muzika - kaže  Omerović.
 
 - Vlasti BiH su 2002. godine usvojile zakon o uvođenju pet nacionalnih  predmeta za djecu povratnika, bez obzira da li su Bošnjaci, Srbi ili  Hrvati. Savo Milošević je dugogodišnji direktor škole. Njegova  kancelarija je u susjednom mjestu Kravice u kojem se i nalazi sjedište  škole, dok je područna škola locirana u Konjević Polju. Kravice su  uglavnom naseljene Srbima, dok je Konjević Polje naseljeno Bošnjacima.  Milošević kaže da se nacionalna grupa predmeta uvodi u razred u kojem  ima najmanje 18 učenika koji su predstavnici manjine. U Konjević Polju  to nije slučaj pošto su bošnjačka djeca većina u školi. Ministar za  obrazovanje Republike Srpske je davno moga dozvoliti uvođenje grupe  nacionalnih predmeta, ali nije - piše ovaj list.
 
 Suddeutsche Zeitung napominje kako su roditelji djece iz  Konjević-Polja svoja prava tražili na višemjesečnim demonstracijama u  Sarajevu gdje su dugo diskutovali sa visokim predstavnikom Valentinom  Inzkom koji nije uradio ništa konkretno.
 
 Nedim Ademović, pravni zastupnik roditelja djece iz Konjević-Polja spor oko škole vidi kao sistemsku grešku.
 
 - BiH ne radi ništa na integraciji manjina nego na daljoj podjeli, ne  samo u RS - kaže Ademović. Tako u Federaciji BiH postoje tzv. "dvije  škole pod istim krovom". U borbi za "pravi" nastavni program roditeljima  bi uskoro moglo nestati novca.
 
 - Imamo sredstava do sredine aprila -  kaže Omerović.
 
 Roditelji djece iz Konjević-Polja ne znaju koju školu će njihova djeca pohađati u novoj školskoj godini.
 
 - Jednu lekciju smo ipak naučili - kaže Omerović i dodaje: "Naša prava  nećemo dobiti, ako se nismo spremni za njih boriti", prenosi minhenski  dnevnik.
 
 (Fena/md)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook
