MOMČILO MANDIĆ U HAGU

'Krajišnik i Karadžić nisu zagovarali sprsku državu'

Arhiva01.07.10, 16:47h

Drugog dana svjedočenja Momčilo Mandić, bivši ministar pravde RS, kazao je kako smatra da Radovan Karadžić nije bio ekstremni desničar, te da se nije zalagao za stvaranje srpske države.

Momčilo MandićMandić, nekadašnji zamjenik ministra unutrašnjih poslova BiH, a potom ministar pravde RS, rekao je da je 1991. i 1992. godine među srpskim narodom u BiH bilo "ekstremizma i poziva na rat", ali da su ti glasovi bili u manjini.

- U redovima poslanika srpskog naroda u zajedničkoj i srpskoj skupštini bilo je nacionalista i desničara koji su zagovarali državu srpskog naroda bez drugih. Međutim, čini mi se da to postoji u svim državama i svim narodima i nije ništa neobično, dodao je Mandić, koji je sa svjedočenjem počeo u srijedu.

Karadžiću se kao bivšem predsjedniku RS i Srpske demokratske sranke, te vrhovnom komandantu oružanih snaga RS, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju sudi za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja od 1992. do 1995. godine.

karadzic-sudnicaU optužnici stoji da je Karadžić učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu, skupa sa članovima rukovodstva bosanskih Srba i Ministarstva unutrašnjih poslova RS, da se stanovništvo muslimanske i hrvatske nacionalnosti trajno ukloni s područja BiH "na koja su bosanski Srbi polagali pravo".

Haško tužilaštvo svjedoku je prikazalo snimak političkog skupa iz avgusta 1994. godine, na kojem članovi rukovodstva bosanskih Srba Radoslav Brđanin, Momčilo Krajišnik, Vojo Kuprešanin, kao i Radovan Karadžić ističu želju za stvaranjem države srpskog naroda, na što je Mandić prokomentarisao da se radi o "političkom skupu".

- Ja neću da analiziram stavove pojedinih ljudi na govorima, gdje političari govore što narod želi da bi pridobili masu. Ja ovo prvi put vidim na ekranu.(...) Znam da Krajišnik i Karadžić, dok sam bio ministar, nisu zagovarali srpsku državu, dodao je Mandić.

Brđanin, nekadašnji vršilac dužnosti potpredsjednika Vlade RS, osuđen je u Haškom tribunalu na 30 godina zatvora zbog učešća u zločinima nad nesprskim stanovništvom na području Autonomne regije Krajina, dok je Krajišnik, bivši predsjednik Skupštine srpskog naroda u BiH, koji se spominje kao član UZP-a u optužnici protiv Karadžića, osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti.

Komentarišući izjave Kuprešanina i Brđanina, optuženi Karadžić je kazao da su to "neobavezni stavovi slobodnih ljudi", te da se Haško tužilaštvo njima služi jer nema dovoljno dokaza protiv njega.

Mandić je kazao da je krajem 1991. godine kao zamjenik ministra unutrašnjih poslova BiH radio na odabiru kadrova unutar MUP-a, prema dogovoru tri nacionalne stranke - SDS, Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), ali da je bio izložen velikim pritiscima s terena.

- Nikada se Karadžić nije miješao u izbor kadrova, niti tražio da se neko postavi. Međutim, tražio je da se ispoštuju stranački dogovori. Karadžić je samo uključivan kada nisu stranke poštivale dogovor, i to samo kada mi nismo mogli unutar policije da riješimo probleme - objasnio je Mandić.

Direktno ispitivanje Mandića biće nastavljeno u ponedeljak, 5. jula, javio je u četvrtak BIRN.

(FENA, BLIN/DEPO/sv)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook