"Država koja odbija da prihvatiti homoseksualnu bračnu zajednicu ne krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima", navodi se u presudi. Tako je odbijena tužba jednog homoseksualnog para iz Austrije.

Gradska uprava Beča je još 2002. godine dvojici muškaraca, koji su tada imali 48 i 50 godina, uskratila dozvolu za sklapanje braka, s obrazloženjem da je brak moguć isključivo između osoba različitog pola. Njih dvojica su odlučili da podnesu tužbu sudu u Strazburu, tvrdeći da se takvom odlukom krši njihovo građansko pravo na sklapanje braka i da su time diskriminisani.

Oni su se pozvali i na zakonom zagarantovano pravo na "poštovanje njihovog ličnog i porodičnog života".

Sudije su u obrazloženju svoje presude utvrdile da član 12 Konvencije o ljudskim pravima pravno regulisanje sklapanja braka izričito ostavlja u nadležnosti zakonodavstva svake države posebno - prenosi Radio "Dojče vele".

U državama članicama EU pitanje homoseksualnih brakova do sada je rješavano na različite načine. Iako je primjetan trend prihvatanja istopolnih bračnih zajednica, u većini zemalja to ipak nije legalizivano.

Prva zemlja koja je to učinila bila je Danska 1989. godine. Taj primjer su nešto kasnije slijedile i druge nordijske zemlje - između 1993. i 2002. godine "gej brakove" legalizovale su Norveška, Švedska, Island i Finska.

U međuvremenu u 21-oj od ukupno 27 zemalja EU postoje propisi koji regulišu homoseksualne bračne ili životne zajednice.

U Njemačkoj od 2001. a u Austriji od ove godine - na snazi su propisi koji homoseksualnim parovima omogućavaju zasnivanje tzv. životnih zajednica. Te zajednice su u mnogim aspektima izjednačene sa heteroseksualnim bračnim zajednicama, ali postoje i značajne razlike.

Tako, primjera radi, homoselksualni parovi imaju pravo na penziju, a dozvoljeno je i nošenje zajedničkog imena. S druge strane, nije im dozvoljeno usvajanje djece, a u Austriji im nije omogućena svečana ceremonija pred matičarem.

(BLIN/ma)