Hasan Čengić, jedan od osnivača Stranke demokratske akcije (SDA), bivši zamjenik ministra odbrane Federacije BiH i pomoćnik komandanta Vrhovnog štaba Armije BiH, državni i entitetski parlamentarac i jedan od najbližih saradnika prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine rahmetli Alije Izetbegoivća, kazao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) da se ''SDA mora vratiti svojim temeljima''.

On je podsjetio da je Alija Izetbegović bio na čelu onih koji su inicirali prvu demokratsku stranku u BiH, još u vrijeme funkcioniranja komunizma u Jugoslaviji. Ta stranka je kasnije izrasla u najvažniju političku snagu u BiH. Smatra da je sada vrijeme da se SDA ponovo vrati takva uloga, ali da ta stranka mora napraviti određene zaokrete.

''SDA je i danas važna, ali nije tako odlučujuće važna kako je bila prije. Iako se, zapravo, pokazuje da nije dobila zamjenu. U ovom času apsolutno je neophodno da oni koji rukovode strankom shvate da nije dovoljno samo održati unutarnji balast snaga, potrebno je učiniti puno više, puno aktivnije politički djelovati, s jasnim reformskim ciljevima i zadacima, sa efikasnim funkcioniranjem koje daje rezultate, a kako bi SDA ponovo mogla stati na čelo onih snaga u BiH koje nose reforme, demokratske promjene, koje neće dozvoliti procese vraćanja nazad, na periode neslobode, pritiska, nepovjerenja među građanima i narodima'', kazao je Čengić.

Prema njegovim riječima, rukovodstvo stranke mora shvatiti da se ''mora vratiti na one temelje te stranke i na rukovodstvo koje je u tom času bilo sa rahmetli Alijom Izetbegovićem''.

''Moraju odlučno shvatiti da imaju dovoljno mogućnosti, da građani BiH očekuju odlučnost političkoga djelovanja i da ta stranka ima mogućnost da okupi sve svoje potencijale, da uspije u svom djelovanju u korist cjelovitosti države BiH, njezinog evropskog puta, u korist svih građana, uključujući i Bošnjake koji je podržavaju i za koju glasaju'', istakao je Čengić.

Govoreći o poziciji BiH, Čengić je nadalje istakao da Bosna ima svoje dvije vrlo jasne karakteristike.

''BiH je čvrsta i snažna država. Bosna je država raznolikosti unutar sebe. Odnos između ove dvije činjenice je ono što čini da BiH ide brže ili sporije kroz povijest, da bude manje ili više uspješna. Budućnost će pokazati da nema drugog puta. Bosna je izdržljiva, izdržala je putno teža povijesna iskustva od današnjih'', govori on.

Bosna će, prema Čengiću, svakako proći i ovu fazu.

''BiH je prosperitetna, BiH je divna i važna zemlja, odlučujuća zemlja za Balkan i Evropu i odnosne između Istoka i Zapada. Ostat će to i u budućnosti sa svim njenim raznolikostima i eventualnim različitim pogledima, eventualno, na neka konkretna pitanja'', ocijenio je Čengić.

Nadalje, on je ukazao kako nema nikakve dileme da su domaći političari najodgovorniji za stanje u BiH, za sporost u reformama i evropski integracijama, ali odgovornim smatra i međunarodnu zajednicu.

''U posljednjim danima života rahmetli Alije Izetbegovića, visoki predstavnik u BiH bio je lord Paddy Ashdown. On je rahmetli Aliji dao obećanje da će kao predstavnik međunarodne zajednice učiniti sve da pomogne da BiH ostane cjelovita, da bude prosperitetna i da se uključi u evroatlanske integracije. Također, sadašnji premijer Turske Recep Tayyip Erdogan je bio jedan od posljednjih ljudi koji su se sreli sa Alijom i rekao mu da će on, isto tako, učiniti sve što je potrebno da se očuva jedinstvo BiH i pomogne njezinom napretku u demokratskoj Evropi'', govorio je Čengić.

Međutim, on smatra da Daytonska rješenja i standardi EU nisu u svemu podudarni. Štaviše, postoje značajne razlike. Rješenje vidi u većem angažmanu međunarodne zajednice u BiH, kao što je to urađeno ove godine na Kosovu.

''Bilo bi izuzetno dobro kada bi EU, lideri EU i Zapada pokazali makar toliko interesa za BiH i integriranje zemlje u eveoatalnske integracije kao što su u posljednje vrijeme pokazali prema Kosovu. BiH je definitivno spremna da uđe u NATO u svakom času. Za najduže od godinu dana može biti član NATO. Za to je potrebno malo više odlučnosti međunarodne zajednice i NATO lidera'', ocijenio je Čengić, te zaključio:

''Što se tiče evropskog puta, BiH može ići prema EU mnogo brže nego što sada ide. No, imam dojam da ponekad postoje neke zapreke koje nisu samo unutar BiH. Postoje neki zahtjevi prema BiH koji nisu ni blizu isticani prema drugima koji su sada punopravni članovi EU. Svakako da EU , SAD i Zapad u cjelosti mogu učiniti puno više da BiH brže ide ka EU integracijama, što bi svakako dovelo  do stabilizacije i integracije BiH, ali i sigurnosti u regionu i Evropi''.

(Anadolija/av)