- Ovo nije "neka", već najbolja gramatika - jer druge nema!

Ovo je u ponedeljak na sjednici Savjeta za opšte obrazovanje Ministarstva prosvjete Crne Gore bilo ključno obrazloženje doktora Adnana Čirgića, jednog od autora gramatike crnogorskog jezika, zašto treba usvojiti tu gramatiku iza koje, uz njega, stoje još samo hrvatski lingvisti Josip Silić i Ivo Pranjković.
 
I odobrena je, uz žestoko protivljenje profesorica Božene Jelušić i Slavice Perović, jedinih članova Savjeta iz lingvističke struke!

Tako je kompletiran osnov za definitivnu standardizaciju i kodifikovanje crnogorskog jezika, jer je prethodno, u julu prošle godine, u ovdašnjem Službenom listu objavljeno rješenje o pravopisu i rječniku crnogorskog jezika.

Istina, i prije formalnog proglašavanja, crnogorski je u Ustavu proglašen za službeni jezik, a na nikšićkom Filozofskom fakultetu od 2008. postoji katedra za crnogorski jezik, na kojem 15 studenata uveliko studira - doduše, iz udžbenika na dobrom starom srpskom, piše list.

Dok se čeka da "Gramatika" ugleda svjetlo dana u pisanoj formi, pažnju javnosti privlači i činjenica da su njeni autori jedan lingvista iz Crne Gore - Čirgić (koji je "crnogorski jezik" inače doktorirao u Osijeku na tezi "Govor podgoričkih muslimana"), i dvojica profesora iz Hrvatske.

Čirgić kaže da se to desilo jer u Crnoj Gori "nije bilo interesovanja lingvista". Ali, valja podsetiti da su na sličan način skrojeni i "Pravopis" i "Rječnik", čiji autori su doktor Milenko Perović sa novosadskog Univerziteta, po struci filozof, doktor Ljudmila Vasiljeva, lingvista iz Ukrajine i, opet, doktor Josip Silić.

Ako se ide još malo unazad, može se otkriti zašto crnogorski jezik stvaraju stranci: svojevremeno formirani "Savjet za standardizaciju crnogorskog jezika" bukvalno se raspao zbog neslaganja članova oko toga da li treba uvesti dva nova slova, možda ukinuti jedan padež, da li zadržati jotovanje iz standardnog srpskog, ili ga prilagoditi novom jeziku...

Krenulo se od lani, dakle, gotovo navrat-nanos, jer su rječnik, pravopis i gramatika baza za štampanje udžbenika za crnogorski koji se u školama još zove maternji jezik.

- Sve radnje "novokodifikatora" zasnovane su na tezi da crnogorski jezik mora da postoji. Odnosno: Ako smo se džilitnuli, moramo postići cilj, da naši dušmani ne seire - komentariše za "Novosti" doktor Jelica Stojanović, profesorica na nikšićkom fakultetu.

- Najprije je u Ustav ušlo ime jezika koji ne postoji, pa pravopis, pa su usvojili dva nova glasa i pravilo da svako može da govori kako želi, po pravilima babe Smiljane! Ali, sve to neće biti dugog vijeka, takvo nešto može da opstaje samo pod kontrolom sile i nasilja.

Lingvisti imaju i konkretne primedbe, od uvođenja imperfekta potencijala, spajanja 'D' i 'J' u 'Đ', a 'T' i 'J' u 'Ć', do mora arhaizama i "hrvaštica" koji se uzimaju kao primjeri normi. Posebno se nasilje nad jezikom vidi u forsiranju dva nova slova koja se, istina, ponekad koriste u "narodskom", ali nikada u književnom govoru.

I zaista, kada se primjene novokomponovana gramatika i pravopis može se stići i do ovakve rečenice:

- Uzeo škatulu furmina i žiže po ćuhometu, ne patiše, a za gatnjik zapasa ljevor.

Ili, u "prijevodu" na srpski:
- Uzeo kutiju šibica i neprestano ih pali po vjetrometini, a za pojas okačio pištolj.

Za književne su proglašene i riječi: šnjegovi, ožljeda, simidžija, poneđeljak, začamati, vrćeti, ulećeti, ćešitelj, ćeskoban, šljeme, rašćepkanost, prijevoz, prijevara, svugđe, neđeljni, snabđeti, međed, đečak... a Djed Mraz je postao Snješko Bijelić!

- Trebalo bi odložiti usvajanje gramatike i preispitati njen sadržaj, jer ovakva kakva je savremenog govornika vraća nekoliko stotina godina unazad - kazala je profesorica Slavica Perović, dižući ruku protiv nove gramatike u Savjetu za opšte obrazovanje.

Sve u svemu, eksperti strahuju da će brzopotezno standardizovanje i kodifikovanje novog jezika izazvati "pravopisnu anarhiju", a cijli "slučaj" nije i bez političke sijenke. Jer, četiri godine poslije osamostaljenja Crna Gora još nije dobila i svoj jezik koji bi, valjda, trebalo da bude vrhunski dokaz da je sa srpstvom završeno. Možda se zato i žuri, pa azbuka od 32 slova, recimo, i godinu dana od proglašenja, više služi za šalu nego što se koristi.

Jezici ne nastaju preko noći, niti preko koljena - prvi je komentar lingviste profesora doktora Dragoljuba Petrovića na vijest da je Savjet za opšte obrazovanje u Podgorici prekjuče usvojio Gramatiku crnogorskog jezika.

- U Savjetu za opšte obrazovanje, jedino su koleginice Slavica Perović i Božena Jelušić svjesne da se jezici ne stvaraju ni preko noći ni preko koljena - rekao je profesor Petrović "Novostima".

Ugledni novosadski lingvista podsjeća da je srpskom jeziku trebalo desetak vijekova da stigne do današnjeg oblika, te da se Hrvati "već decenijama trude da sa svoga jezika skinu Vukove (i Daničićeve) brkove, Bošnjaci se na tome poslu okušavaju posljednjih petnaestak godina.

Ali i jedni i drugi - sa slabim rezultatima, jer, kako kaže Petrović, ne može se od lipe i(li) vrbe napraviti orahovina.

- O hrvatskom i bošnjačkom jeziku moći će da se govori kada se progovori "austrijski" (a ne njemački), "meksički" (a ne španski), "kanadski" (a ne engleski), "alžirski" (a ne arapski). Tada će se možda moći progovoriti i "crnogorski", ali će to morati da uredi neka drukčija, temeljitija i racionalnija pamet - uvjeren je profesor Petrović.

(BLIN/DEPO, SuV)