Foto: Anadolija

Pred Vijećem Haškog tribunala danas je započelo saslušanje bivšeg specijalnog izaslanika generalnog sekretara Ujedinjenih naroda (UN) u bivšoj Jugoslaviji, japanskog diplomate Yasushija Akashija, izvještava novinar agencije Anadolija (AA).

Akashi, kojeg u Bosni i Hercegovini smatraju kontraverznim zbog bliskih veza sa srpskim vodstvom, pojavio se u Hagu kao svjedok odbrane na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske (RS) Radovanu Karadžiću, optuženom za genocid i druge zločine tokom agresije u BiH od 1992. do 1995. godine.

Karadžić je na početku iznio opasku kako će govoriti na engleskom jeziku, ''koji je pravi pobjednik svih ratova 20. vijeka''.

''Bili ste impresionirani mojom veličinom. Da sam krupan čovjek...'', prisjetio se, uz smijeh, Karadžić detalja sa više od 20 susreta sa Akashijem, a što je japanski diplomata opisao i u svojoj knjizi.

Akashi je tvrdio da je cilj misije UN-a u bivšoj Jugoslaviji bio da se očuva mir, a ne da se on stvori. Pojasnio je kako su zvaničnici UN-a imali ozbiljne sumnje u pogledu odlaska u bivšu Jugoslaviju, ali da su evropske zemlje vršile pritisak na UN da se uključe, uprkos postojanju spomenutih sumnji.

''Nije bilo mira koji bi se očuvao'', ocijenio je Akashi.

Po njegovim riječima, domaći faktori nisu bili pretjerano zainteresirani za dugotrajni prekid vatre.

Na pitanje Kradažića o ravnoteži vojnih snaga unutar BiH, Akashi je istakao da se ona stalno pomjerala.

''U početku su snage bosanskih Srba imale nadmoć, u jednoj fazi kontrolirale su 70 posto teritorije BiH. Ali, pri kraju sukoba, negdje poslije 1994. godine, a svakako tokom 1995. godine, ravnoteža se mijenjala u prilog strane bosanskih i hrvatskih vojnih snaga. Strana bosanskih Srba je željela dugotrajnije prekide vatre, dok je strana bosanske vlade bila protiv bilo kakvog dugoročnog zamrzavanja vojne situacije. Došlo do izmjene ravnoteže i promjene u statusu naoružanih strana'', rekao je Akashi, prenio je novinar agencije Anadolija.

Nadalje, Karadžić je Akashija podsjetio na navode iz njegove knjige gdje je iznio tvrdnje da se kao posljedica aktivne vojne pomoći Amerike, Njemačke i islamskih država bosanskim i hrvatskim snagama, ukupna ravnoteža vojnih snaga pomjerila u korist BiH i Hrvatske, a protiv srpske strane. Akashi je potvrdio te navode.

Akashi je govorio i o masakru na sarajevskoj pijaci Marakle.

''Sjećam se da je bilo mnogo nagađanja u medijima o počiniocima te strašne tragedije na pijaci Marakle u Sarajevu. U samom UNPROFOR-u su se pojavljivala razna nagađanja. Odlučio sam da oformim jednu ekspertnu komisiju koja se sastojala od pet balističara. Dva člana komisije bila su iz zemalja koje su bile prijateljski raspoložene prema BiH i dva iz zemalja koje su bile prijateljski raspoložene prema strani bosanskih Srba, a predsjedavajući iz neutralne Kanade. Mislio sam da je sastav komisije takav da bi trebao biti prihvatljiv objema stranama. Proučili su sve aspekte minobacačkog incidenta na pijaci. Samo jedna minobacačka granata, kako je ustanovljeno, došla je na pijacu. Utvrđeno je kako je pogodila neki predmet prije nego je pala na zemlju. Stručnjacima je bilo teško da procjene odakle je pala ta granata'', tvrdio je Akashi.

Na osnovu ugla i udaljenosti, pojasnio je, stručnjaci su mogli da procjene odakle je neki projektil ispaljen. Po mišljenju stručnjaka koje je on okupio, granata je na Marakle ''mogla doći sa strane Srba ili snaga bosanske vlade'', prenosi novinar AA.

''Zaključak koji sam potpuno prihvatio bio je da je napad mogao doći s obje strane'', rekao je Akashi, dodajući da je o tome obavijestio svoje pretpostavljene u UN-u. Na to je Karadžić rekao da mu je i on osobno, dan poslije masakra, potvrdio da Srbi nisu odgovorni za napad, no Akashi je uzvratio da drugačiji stav nije ni očekivao.

Karadžić je podsjetio Akashija kako je tokom njihovih susreta bilo ''humora i dobre atmosfere'', te da nikada sa Pala nije otišao ''praznih ruku''. Akashi se nije potpuno složio sa tim, tvrdeći da nije ''uvijek bio u stanju da ostvari ono što je želio''. No, priznao je da je nailazio na ''saradnju i razumjevanje''.

Isto tako, Akashi se požalio da mu nikada nije dozvoljeno da obiđe Banju Luku, što je bilo uzrok njegove frustracije. S druge strane, Karadžić je podsjetio kako ga je informirao da vlasti takozvane Srpske Republike štite manjine od ekstremista.

Dok se Karadžić želio predstaviti kao mirotvorac, Akashi je na insistiranje bivšeg vođe bosanskih Srba želio ostaviti utisak kako vlasti Republike BiH, na čelu sa prvim predsjednikom rahmetli Alijom Izetbegovićem, nisu željeli prekid vatre i dugotrajniji mir.

Karadžić se ponovo pozivao na Akashijevu knjigu u kojoj je on naveo da su vlasti RBiH u početku htjele multinacionalnu državu, ali da je ''sada vrlo jasno da žele da formiraju muslimansku državu''. Akashi nije demantirao ove svoje ranije navode.

Karadžić je podsjećao i na Akashijeve depeše kako nisu mogli ostvariti potpunu demilitarizaciju u Srebrenici, što stvara probleme sa Srbima. Spominjano je i kako su snage Armije BiH granatirale položaje Srba kod Srebrenice, prenio je novinar Anadolije.

Akashi je potvrdio da mu je Karadžić dao pristanak za angažman snaga UN-a u Srebrneici i Žepi. S druge strane, govorio je kako su Izetbegović i bivši ministar vanjskih poslova, odnosno bh. premijer Hasris Silajdžić pokazali manje entuzijazma od srpske strane za pregovore u Ženevi.

(Anadolija/md)