DEPO ISTRAŽIVANJE/ EVROPSKE INTEGRACIJE I BUDUĆNOST BIH

Kako do zajedničkog dogovora, kada bh. sedmorka ne može ni u zajednički avion?!

Arhiva08.04.13, 17:05h

Osim što su na put u Brisel otišli odvojenim avionima, i zakasnili nekoliko sati na sastanak o implementaciji presude Sejdić-Finci, naši lideri do prelomnog datuma - 11. aprila, unatoč brojnim okupljanjima, još ništa nisu složno dogovorili, odnosno svi imaju parcijalne dogovore...

Sastanak sedmorke; FOTO: Srna

Piše: Mirna DUHAČEK

Osim što su na nedavni put u Brisel otišli odvojenim avionima, i zakasnili nekoliko sati na sastanak na temu dogovora oko presude Sejdić-Finci, naši lideri do prelomnog datuma - 11. aprila, unatoč brojnim okupljanjima, još ništa nisu složno dogovorili, odnosno svi imaju parcijalne dogovore...

A zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Renzo Daviddi opet je ponovio prošle sedmice da EU očekuje od BiH da najkasnije do četvrtka, 11. aprila, postigne sporazum o provođenju odluke u predmetu 'Sejdić-Finci'. U Mostaru, na sastanku zakazanom za 11. april, međutim, na stolu neće biti samo presuda Sejdić-Finci, nego i pitanja o reformi vladavine prava i pravosuđa. 

No, prema svemu sudeći, a najviše prema dosadašnjoj 'agilnosti' bh. političkih lidera, od dogovora nema ništa, čega je svjestan i Daviddi.

"Delegacija EU pruža pomoć u organizaciji sastanaka političkih lidera u tom smislu. Međutim, jasno je da još nismo vidjeli da su sve strane pokazale dovoljno opredjeljenja za postizanje sporazuma, što je razočaravajuće", rekao je Daviddi.

U obraćanju na sjednici "Parlamenta za Evropu", koja je prošle sedmice održana u Sarajevu, Daviddi je rekao da bi nepostizanje sporazuma ozbiljno ugrozilo proces integracije BiH u Evropu, a ni opći izbori 2014. godine ne bi mogli biti održani u skladu sa evropskim standardima bez provođenja ove odluke.

On je, istovremeno, istakao da bi konačno provođenje odluke "Sejdić i Finci" moglo otvoriti put za podnošenje vjerodostojnog zahtjeva za članstvo u EU tokom ove godine.

Lideri u Brisel putovali s čak dva aviona i (za)kasnili satima...

Sastanku 11. aprila u Mostaru prethodio je sastanak u Briselu 22. marta, koji je sazvao generalni direktor Uprave za proširenje Stefano Sannino, kako bi se postavili 'dobri temelji za sastanak u BiH'. Međutim, EU je odmahvjerovatno bilo jasno da od ozbiljnog sastanka sa liderima 'sedmorke' nema ništa, jer osim što su u Brisel političari države koja grca u finansijskim problemima stigli sa dva različita aviona, predsjednika SNSD-a Milorada Dodika moralo se čekati budući da je kasnio cijela tri sata! Na vrijeme je stigao samo Šefik Džaferović, predstavnik Stranke demokratske akcije (SDA).

Opasan eksperiment Evropske unije i svjetskih centara moći

Slavo KukićSlavo Kukić, bh. akademik, profesor sociologije i politički analitičar, upozorava na odnos međunarodne zajednice, koja  polako diže ruke od Bosne i Hercegovine i ulazi u opasni eksperiment u kome sadašnja „BiH treba poslužiti kao moneta za potkusurivanje – za zadovoljavanje apetita krupnog međunarodnog kapitala prije svega, a onda i zahtjeva za namirivanjem dijelova izgubljenih teritorija u postjugoslavenskim raspletima”.

Opasan eksperiment zato što, kako prof. Kukić kaže, povijest potvrđuje da “ovdje ne ide ništa preko koljena, niti bez krvi. I da nikad ne možete biti sigurni kako bi se eventualni požar mogao kontrolirati – i zadržati samo unutar današnjih granica BiH”.

Kukić također tvrdi i sljedeće: Dogovor o slučaju Sejdić-Finci još uvijek je netaknut, tamo gdje je bio i prije presude iz Strasbourga. No, ni ono što je u Bruxellesu učinjeno nema neke veze s evropskim standardima – ni kada je demokracija, ni kada su građanska i ljudska prava po srijedi. U prilog tome, uostalom, govori i veći broj detalja. Evo samo nekih od njih.

Zašto je, primjera radi, u izboru članova predsjedništva – ako se već odustalo od njihova izbora u državnom parlamentu – kao rješenje ignorirana mogućnost njihova izbora u BiH kao jedinstvenoj izbornoj jedinici? Jer, time se, pošteno govoreći, i dalje isključuje pravo dijela građana da koriste pasivno biračko pravo, pravo da budu birani… Zašto se, potom, princip asimetrije legalizira u državnoj strukturi za koju on ne može biti logičan. Za BiH se, naime, barem što se moga viđenja njezina ustava tiče, i ne bi moglo kazati kako je primjer složene državne strukture. Jer, i elementarno obrazovanje upućuje na isti krajnji sud – da entiteti nemaju karakter federalnih ili, eventualno, konfederalnih jedinica nego su klasična forma administrativnih cjelina unutar jedinstvene državne structure, smatra prof. Kukić.

Na sastanku se tražio odgovor na pitanje kako implementirati presudu Sejdić-Finci, a očekivanja Evropske komisije tu su vrlo jasna: „Glavna stvar koja se želi postići za treću rundu dijaloga na visokom nivou u procesu pristupanja je, zapravo, da Bosna i Hercegovina napravi korak dalje na svom evropskom putu, a to znači da mora ispuniti obveze s prijašnjih rundi sastanka. Jedna od najbitnijih je, naravno, način na koji će se implementirati presuda Sejdić-Finci“, kazao je glasnogovornik evropskog komesara Peter Stano.

Iako se glavni, konačni, dogovor ipak očekuje od sastanka u Mostaru u četvrtak, 11. aprila, sa komesarom za proširenje Štefanom Fuleom, stranački lideri sa sastanka u Briselu uglavnom su izašli optimistični, osim predstavnika SDA.

Ono što je u Briselu dogovoreno je da se, kako je to objasnio Fahrudin Radončić, zadrži ustavna simetrija, u skladu sa Dejtonom. Prema tom dogovoru, BiH bi trebala dobiti dvije izborne jedinice - Republiku Srpsku, a druga je Federacija sa svojih deset kantona.

Iako je vladajuća šestorka u Briselu uspjela približiti stavove, zadovoljstvo nisu dijelili svi.

„Ja sam jedini, SDA je, zapravo, jedina stranka koja je kazala da je ovo pogrešna osnova na kojoj se pokušava riješiti ovo pitanje. Ako se Federaciju dijeli na deset izbornih jedinica, jedino bi pravedno bilo podijeliti i Republiku Srpsku", kazao je Šefik Džaferović, dok je lider SNSD-a izjavio da je "važno da je Republika Srpska nesporno jedna izborna jedinica i to je ono što je definitivno usaglašeno".

Nakon sastanka u Briselu, lideri vodećih stranaka u Federaciji BiH sastali su se ponovo u Sarajevu 3. aprila, međutim i ovaj sastanak je završen bez konkretnih rezultata. Domaćin sastanka federalne 'četvorke', predsjednik SBBBiH Fahrudin Radončić, u izjavi za medije je pojasnio da su na sastanku potvrđeni principi koji su 22. marta dogovoreni u Briselu, ali da se žustra rasprava vodila o modelu implementacije presude.

- Dogovorili smo da ćemo naredne sedmice održati još jedan sastanak u kapacitetu sedmorke i uz dobre usluge međunarodne zajednice te se nadamo da ćemo do 11. aprila okončati ovo pitanje - kazao je tada Radončić, međutim, jasno je, do sastanka nije bilo ništa.

Predsjednik HDZBiH Dragan Čović, pored svega, i dalje je optimističan i mišljenja da se u duhu zajedničkog rada može kvalitetno pripremiti sastanak s visokim zvaničnicima EU u Mostaru.

Ipak, ne možemo se oteti utisku da će Štefan Fuele u Mostar doći uzalud, jer federalna 'četvorka' je daleko od dogovora.

Lideri 'sedmorke' o briselskom dogovoru i provedbi presude 'Sejdić-Finci'

SULEJMAN TIHIĆ: Sve je podređeno ciljevima HDZ-a!

Predsjednik SDA Sulejman Tihić odmah je izrazio svoje nezadovoljstvo razgovorima u Briselu i predloženim rješenjima.

Sulejman Tihić

Kako je Tihić naveo, cilj presude Evropskog suda za ljudska prava je da otkloni diskriminaciju brojne populacije bh. građana koji ne pripadaju nijednom od konstitutivnih naroda, a ne mogu biti kandidirani za pozicije članova Predsjedništva BiH: "Zato je i stav SDA da ovom pitanju treba pristupiti odvojeno, a da pitanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda na cijelom teritoriju države Bosne i Hercegovine treba rješavati u posebnom procesu."

Nasuprot tome, smatraju u SDA, osnovni cilj sporazuma vladajuće šestorke je da osigura izbor kandidata HDZ na poziciju hrvatskog člana bh. predsjedništva.

"Njime se samo formalno eliminira zabrana kandidiranja ostalih, ali je cjelokupan sistem podređen ostvarenju ciljeva HDZ. Povećanje preferencije kroz elektorske mandate u korist HDZ ide dotle da bi jedan glas u kantonima s hrvatskom većinom vrijedio kao pet do deset glasova u kantonima s bošnjačkom većinom, što je potpuno neprohvatljivo i suprotno temeljima demokracije. Uz to, uvodi se diskriminacija bošnjačkog naroda, a de facto bi bila zadržana i diskriminacija ostalih, što bi bilo još gore u odnosu na postojeće stanje. Uz to, bio bi promijenjen izborni sistem, tako da bi sada kantoni postali izborne jedinice u Federaciji BiH, pa bi kantoni s hrvatskom većinom koji imaju oko 400 hiljada stanovnika dobili isti broj kompenzacijskih mandata kao kantoni s bošnjačkom većinom u kojima živi oko 1,8 miliona stanovnika", navodi SDA u saopćenju za javnost.

U SDA smatraju kako briselski sporazum uvodi asimetriju kod izbora članova Predsjedništva koja dosada nije postojala jer u Federaciji BiH uvodi deset izbornih jedinica - i to u formi kantona i sistem elektora, RS ostaje jedna izborna jedinica. Osim toga, predviđa se da kantoni, kao izborne jedinice budu uneseni i u Ustav BiH, čime bi bilo, smatra SDA, trajno definirano ovakvo stanje i "zacrtan put za stvaranje hrvatskog entiteta samo na dijelu teritorije Federacije BiH".

DRAGAN ČOVIĆ: Dva HDZ-a su spremna da se u FBiH dva člana Predsjedništva biraju kroz deset kantona!

Predsjednik HDZ–a BiH Dragan Čović izjavio je da dva HDZ-a ne odustaju od briselskog dogovora o provođenju odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu "Sejdić-Finci". On uvjerava da dva HDZ-a ostaju pri dogovoru da su RS i FBiH izborne jedinice, a da se u FBiH dva člana Predsjedništva BiH biraju kroz deset kantona.

Dragan Čović

"Neki sada kroz različite eksperimente pokušavaju reći da smo raspravljali o kojekakvim modelima, tobože EU, HDZ-ova itd. O svemu tome smo pričali, ali nije postignut nikakav poseban dogovor", rekao je nakon briselskog sastanka Čović.
 
On je pojasnio da su dva HDZ-a spremna da dva člana Predsjedništva BiH iz FBiH budu izabrana kroz deset kantona po modelu minimalne multietničke zastupljenosti, što znači da se kroz region u kojem je dominantan jedan narod bira jedan član Predsjedništva BiH, a u regionu u kojem je dominantan drugi narod drugi član.

"To znači da oni koji dobiju najviše elektorskih glasova u kantonima budu članovi Predsjedništva BiH. To je prijedlog koji smo krajnje transparentno ponudili javnosti u BiH, svim političkim strankama i EU i mislim da se na tom prijedlogu može napraviti dogovor", izjavio je Čović.

ZLATKO LAGUMDŽIJA: Mnogo smo bliže provedbi presude nego što smo ikada bili!

Nakon sastanka u Briselu, predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija izjavio je da "smo mnogo bliže rješenju za provedbu presude 'Sejdić-Finci' nego što smo ikada bili".

Zlatko Lagumdžija

Precizirao je da aktuelni prijedlog podrazumijeva izbor članova Predsjedništva BiH direktnim glasanjem, te istakao da će predloženi model omogućiti svakom građaninu BiH da se kandidira, ali i da se direktno opredijeli koga želi u Predsjedništvu BiH, kao svog kandidata.
 
"Ovo je na neki način pokušaj pomirenja nacionalnog i građanskog, a ne zaboravljajući da u BiH žive Srbi, Hrvati i Bošnjaci, ali i oni koji se jednostavno izjašnjavaju kao građani BiH", rekao je Lagumdžija.

BOŽO LJUBIĆ: S direktnim izborom članova Predsjedništva BiH svi se slažu, osim SDA!

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice 1990 Božo Ljubić, koji je takođe zadovoljan izašao sa sastanka u Briselu, jer su lideri, kako je rekao, potvrdili principe koji su dogovoreni u okviru nove parlamentarne većine.

Božo Ljubić

Napomenuo je i da se se s direktnim izborom članova Predsjedništva BiH dogovorenim slažu lideri svih šest stranka: HDZ BiH, HDZ 1990, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, Savez za bolju budućnost (SBB) BiH i Srpska demokratska stranka (SDS), dok se s ovim prijedlogom ne slažu u Stranci demokratske akcije (SDA).

MILORAD DODIK: Pobijedila politika koju su zastupali političari iz RS!

Predsjednik SNSD-a, Milorad Dodik, nakon sastanka u Briselu nije krio zadovoljstvo dogovorom, rekavši da je 'pobijedila politika koju su zastupali političari iz Republike Srpske'.

Milorad Dodik

"Naš stav je jasno prihvaćen i od drugih i u tom pogledu nema više dilema. Predsjednik SDS-a Mladen Bosić i ja smo jasno rekli naš stav i Republika Srpska će ući u izmjenu samo jedne riječi što se tiče Ustava, a to je da je RS jedna izborna jedinica i ona neposredno bira jednog člana Predsjedništva BiH. To je ono što je definitivno jasno", kazao je Dodik.

"Mi smo bili dosljedni u svom političkom stavu u vezi sa provođenjem odluke 'Sejdić - Finci' i to je danas u Briselu i prihvaćeno. Bilo je mnogo nasrtaja u prošlosti na naše pravo da biramo, tražili su različite stvari kroz priču simetrija i asimetrija, ali mi smo bili uvijek precizni i jasni kao i danas", naglasio je Dodik.

MLADEN BOSIĆ: Mislim da smo na pravom putu!

Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić smatra da je sastanak u Briselu bio koristan sa stanovišta dogovora za izbor članova Predsjedništva BiH.

Mladen Bosić

- Mislim da je ovo na pravom putu i da bi do 11. aprila, kada će u posjetu BiH doći predstavnici Evropske komisije, mogli napraviti konačni dogovor i konačno riješiti pitanje odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić-Finci“ – rekao je Bosić.

FAHRUDIN RADONČIĆ: Veliki korak nakon godina zaostajanja, samo SDA nastavlja putem opstrukcija

Lider SBB BiH Fahrudin Radončić izjavio je po povratku iz Brisela da je ovaj put na sastanku lidera šestorke i SDA napravljen veliki korak nakon dugo, dugo godina zaostajanja na evropskom putu.

fahrudin radoncic fles

- Unutar nove šestorke iskazali smo izuzetno jedinstvo i složnost oko dokumenta i oko tog puta. U tom smislu mogu da najavim bolje dane na putu BiH ka EU - kaže Radončić.

Odgovarajući na pitanje novinara, da li je bilo nekih opstrukcija na sastanku u Briselu, Radončić je istakao "da je SDA pokušala da optereti sastanak pogrešnim informacijama".

- Iako su oficijelno prihvatili taj papir, SDA je nastavila starim putem opstrukcija- rekao je Radončić.

I dok se bh. lideri parcijalno usaglašavaju, bez pomisli da pronađu zajednički sporazum o implementaciji presude Sejdić-Finci i otvore BiH ka evropskim integracijama, te ukoliko se ne postigne dogovor do prelomnog 11. aprila i sastanka u Mostaru, ne samo da se dovodi u pitanje put ka Evropskoj uniji, već i opći izbori 2014. godine se bez ove odluke ne mogu održati u skladu sa evropskim standardima.

U međuvremenu, nakon objavljivanja ovog teksta, komesar za proširenje i evropsku politiku susjedstva Štefan Fuele odlučio je otkazati treći sastanak Dijaloga na visokom nivou koji se trebao održati u Mostaru 11. aprila. Više o tome pročitajte OVDJE.

 VEZANI TEKSTOVI:

Laži, obećanja i obaveze bh. političara na putu Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji...

Može li Bosna i Hercegovina imati jeftiniju struju?!

Hoće li Bosna i Hercegovina ostati jedina zemlja u regionu bez 'slobodnih' medija i digitalnog signala?!

Kako će bh. lideri jaranskom javašluk-politikom stići do 'zajedničke vizije' buduće Bosne i Hercegovine?!

Šta će se desiti u Bosni i Hercegovini nakon 1. jula 2013. godine, kada Hrvatska postane član Evropske unije?!

Znače li novi pregovori sa MMF-om nestanak države Bosne i Hercegovine?!

DEPO ISTRAŽIVANJE/ EVROPSKE INTEGRACIJE I BUDUĆNOST BIH: Izgubljeno tržište teško se vraća - jesmo li uopšte svjesni kakve nas nevolje čekaju nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju?!

 Provjerite - kako Bosna i Hercegovina može biti manje korumpirana nego zemlje Evropske unije?!?

  Znate li šta su IPA fondovi i zašto su jedini spas za Bosnu i Herecgovinu?!

Zašto je popis stanovništva bitan za Bosnu i Hercegovinu?

Izgubljeno tržište teško se vraća - jesmo li uopšte svjesni kakve nas nevolje čekaju nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju?!

Zašto bh. žene u politici nemaju iste šanse kao njihove kolege?!

Hoće li do kraja mjeseca konačno biti dogovorena provedba presude 'Sejdić-Finci'?!    

Zašto bh. građani plaćaju najskuplji gas u Evropi, a mogli bi ga plaćati duplo jeftinije?!

Ko su povlašteni bh. građani koji će od 1. jula na hrvatskoj granici imati specijalni status?!

(DEPO PORTAL)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook