Piše: Mirna DUHAČEK
Izuzetno važna presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju ‘Sejdić-Finci’, koja je dokazala da Bosna i Hercegovina ustavno krši ljudska prava građana BiH koji ne pripadaju konstitutivnim narodima, prijeti da postane tek prazna priča, s obzirom na to koliko su je tokom protekle tri godine eksploatisali bh. političari. Istovremeno, na njenom provođenju nije urađeno skoro pa ništa, mada lideri bh. političkih stranaka svako malo 'intenziviraju' razgovore o ovoj temi, ali uvijek bezuspješno i bez konkretnog napretka.
Jedini svijetli primjer je Kanton Sarajevo, čiji su skupštinski zastupnici krajem januara ove godine jednoglasno usvojili amandmane na Ustav KS kojima je omogućeno da ovaj kanton postane prvi u BiH koji je u ustavnim odredbama omogućio implementaciju presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju 'Sejdić i Finci'. To znači da zastupnici koji se izjašnjavaju kao ostali mogu formirati i klub ostalih, pod uslovom da postoji najmanje jedan zastupnik koji se izjašnjava kao ostali, odnosno kao pripadnik nacionalne manjine.
Također, u rukovodstvu Skupštine, osim predsjedavajuće i dva zamjenika iz konstitutivnih naroda, moći će biti i treći zamjenik, predstavnik ostalih. Bliže objašnjeno, građani koji se izjašnjavaju kao 'ostali' dobili su ista prava kao Bošnjaci, Srbi i Hrvati.
Kako do Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju?
Provođenje presude u slučaju 'Sejdić-Finci' najvažniji je i prvi uslov iz Mape puta za Bosnu i Hercegovinu, te i dalje ostaje prioritet. Taj zadatak je pred bh. političarima već pune tri godine, međutim i pored činjenice da bez implementacije presude nema ni kredibilne aplikacije za članstvo BiH u Evropskoj uniji, vodeće političke stranke nisu uspjele dogovoriti se kako ga provesti u djelo.
Dva HDZ-a predložila novi model provedbe presude 'Sejdić-Finci' |
|
Lideri federalne 'četvorke' SDP-a, SBB-a, HDZ-a i HDZ-a 1990 su tokom posljednjeg četverosatnog sastanka, održanog 13. marta, jasno razlučili ono što ne žele i što je neprihvatljivo za njih, a kada je u pitanju implementacija presude ''Sejdi-Finci''. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kazao je novinarima da je na tom sastanku Zlatku Lagumdžiji i Fahrudinu Radončiću predložen novi model implementacije presude a koji je sasvim novi. Ustvrdio je da ovaj prijedlog u potpunosti podržava tri ključna principa: potpunu implementaciju presude, eliminaciju mogućnosti da jedan narod drugom bira predstavnike u vlasti te da ono što je dogovoreno bude uvršteno u Ustav BiH. - SDP i SBB neće prihvatiti koncept dvije izborne jedninice, a dva HDZ-a neće prihvatiti koncept 12 izbornih jedinica. Znači, sve unutra je jedan ogroman prostor, gdjer zaista želimo i hoćemo doći do rješenja. Danas smo, gospodin Lagumdžija i ja, po prvi put upoznati s konceptom deset izbornih jedinica. U ovom trenutku on je za nas dubioza - rakao je u izjavi medijima Radončić. Novoj parlamentarnoj 'četvorki' curi vrijeme, jer o rezultatima dogovora i njihovom (ne)uspjehu trebaju obavijestiti evropskog komesara za proširenje Štefana Fulea već 11. aprila, kada on dolazi u Mostar. Kako je krenulo, ni ovaj put neće mu imati saopštiti pozitivne vijesti. |
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Bosne i Hercegovine i Evropske unije stupit će na snagu tek kad se ispune dva preostala uslova iz Mape puta koja su prošle godine usuglašena između dvije strane, a odnose se na presudu Suda za ljudska prava u slučaju ‘Sejdić - Finci’ te uspostavu koordinacijskog mehanizma između različitih nivoa vlasti u BiH u cilju prenošenja, primjene i sprovođenja zakona EU tako da država može jednoglasno da nastupa po EU pitanjima.
Međutim, da bi provela presudu ‘Sejdić-Finci’, BiH mora promijeniti diskriminatorni Ustav koji će, makar formalno, omogućiti manjinama da biraju svoje predstavnike u vlasti.
Korjenite promjene Ustava
BiH ima najsloženiji ustav od svih zemalja i koje žele postati članice ili koje su članice Evropske unije te je zbog toga ovaj proces mnogo teži nego u susjednim zemljama. Također, jasno je da političke volje nedostaje, jer se se domaći političari ne mogu dogovoriti ni oko mnogo banalnijih stvari, a sve zarad tobožnjih nacionalnih interesa.
Uz uslov ustavnih promjena, bh. politika mora definirati i mehanizam koordinacije različitih nivoa vlasti u BiH, odnosno mehanizam transponiranja i provođenja evropskog zakonodavstva i po ova dva pitanja, ali i svim budućim - popuštanja nema. Osim usuglašavanja zakona s evropskim, morat ćemo i usvojiti i primijeniti i brojne druge.
Odgovor na pitanje zašto u BiH sve ide kilavo možemo naći u istom onom razlogu koji uzrokuje sve ostale problem u zemlji - nesposobnost vladajućih političara da postignu konsenzus oko najvažnijih pitanja, jer im odgovara da ovu zemlju drže u vakuumu, u stalnom strahu ‘jednih’ od ‘drugih’, kako bi u miru i bez ometanja mogli ispunjavati svoje private ciljeve na račun države i građana BiH.
Problematična Federacija BiH
Kako se pokazalo, najveći problem su politički subjekti u Federaciji, što stranke iz Republike Srpske obilato koriste za svoje dnevnopolitičke ciljeve te kako bi za cjelokupnu krizu i kašnjenje u rokovima zadatim od Evropske komisije krivili stranke u Federaciji.
"Očigledno je da u Federaciji BiH postoji raskol među bošnjačkim političarima, koji ne samo da blokiraju politički život i procese u FBiH, nego i u Bosni i Hercegovini, što sve skupa koči put ka Evropskoj uniji", izjavio je predsjednik SNSD-a i Republike Srpske Milorad Dodik.
Zbog svih ovih političkih kriza i posljednjim izvještajem EU iz 2012. godine utvrđeno je da je BiH napravila tek ograničen napredak. Naime, osim što se krši Privremeni sporazum, organi vlasti katkad uvode protekcionističke mjere u trgovini. Izvještajem je ponovo naglašena potreba za uspostavom efikasnog koordinacionog mehanizma između različitih nivoa vlasti u BiH za prenošenje, primjenu i sprovođenje zakona EU, tako da bi mogla jednoglasno nastupiti po pitanjima Evropske unije.
Izgubljeno vrijeme
JAKOB FINCI: Nijedna stranka nije protiv provedbe presude |
|
- Čini se da je Evropi donekle dodijalo da čeka naša petljanja, da sluša kako je to jako teško, kako je to nemoguće i kako smo mi specifična zemlja pa je bolje da se odustane od toga. Jednostavno je zaprijetila i zapljenom računa naših političkih lidera na Zapadu, njihovom zabranom putovanja u zapadnu Evropu, a to si čak ni naša velika "šestorka“ ne može dozvoliti - kaže Finci. On dodaje da smo, nažalost, dosad iskusili da domaći političari u politici "mrkve" i "štapa" bolje razumiju štap: - Zato vjerujem da će ovaj "štap" proizvesti neki rezultat, mada je žalosno što možemo da djelujemo samo pod pritiskom - smatra Finci, koji dodaje da u implementaciji ove odluke nema ništa loše ni za jedan od naših konstitutivnih naroda, ni za jednog građanina ove zemlje. |
Jedan od dvojice koji su tužili BiH zbog diskriminatornog odnosa prema 'ostalima', Jakob Finci, smatra da su Evropi dosadila konstantna kukanja bh. političara.Pod pokroviteljstvom evropskog komesara za proširenje i evropsku politiku prema susjedstvu Štefana Fulea, 27. juna 2012. predstavnici izvršne vlasti i glavnih političkih stranaka u BiH dogovorili su se o Mapi puta za članstvo u EU, odnosno šta trebaju uraditi u 2012. godini.
Njeni glavni elementi su bili: 1) Do 31. augusta uputiti Prijedlog Parlamentarnoj skupštini BiH da izmijeni Ustav u skladu s presudom 'Sejdić-Finci'; 2) do 31. oktobra BiH je trebala odgovoriti na dvije liste sektorskih pitanja o javnim nabavkama i prirodnoj sredini, te definisati efikasan EU koordinacioni mehanizam; 3) do 30. novembra izvršiti izmjenu Ustava kako bi se uskladio s odlukom 'Sejdić-Finci', te pod uslovom da SSP stupi na snagu, BiH je trebala podnijeti kredibilnu prijavu za članstvo u EU.
Rok do kada je prema Mapi puta trebao biti izmijenjen Ustav BiH, a prema presudi Suda u Strasborgu, istekao je 30. novembra. Propušten je i rok za definisanje efikasnog sistema koordinacije o integracijskim procesima.
Godina 2012. je izgubljena za bh. građane, ali 'intenzivirani' razgovori o provedbi Mape puta opet ulijevaju (lažnu?) nadu da bi BiH konačno mogla krenuti put EU. Optimističan je i ambasador Velike Britanije u BiH Nigel Casey kada kaže da sada zaista postoje izgledi da se do kraja marta 2013. završi pitanje provedbe odluke u predmetu ‘Sejdić-Finci’.
“Izgleda da postoji dobra osnova za rješavanje ovog pitanje do kraja mjeseca, odnosno za tri i po sedmice”, kazao je Casey, napominjući da je ovo pitanje dugo otvoreno, na njemu se dugo radi i nada se da će biti uspješno završno.
Također, komesar za proširenje EU već 11. aprila stiže u Mostar, što bi trebao biti dodatan motiv da se napokon riješi ovo goruće političko pitanje u BiH.
BiH u EU tek 2030. godine?
Nažalost, sve se svelo na obećanja od sastanka do sastanka u Briselu, što je i Evropa davno shvatila. Zato su i procjene napretka BiH na evropskom putu iz godine u godinu sve lošije, a pomjerila se i granica mogućeg članstva u evropskoj porodici. Do sadašnjeg stadija zemlji je trebalo 18 godina. Tako procjene koje su kao gornju granicu članstva navodile 2020. godinu, danas sežu do daleke 2030. godine!
U međuvremenu, morat će se provesti korjenite političke, socijalne i ekonomske promjene, kako bi BiH ozbiljno i odlučno krenula prema EU integracijama.
(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook