Euharistiju je predslavio nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić uz zajedništvu s apostolskim nuncijem u Bosni i Hercegovini nadbiskupom Luigijem Pezzutom (Luiđi Pecuto) i pomoćnim biskupom vrhbosanskim mons. dr. Perom Sudarom te uz suslavlje dvadesetak svećenika i sudjelovanje većeg broja vjernika.

Tijekom Mise liturgijsko pjevanje su animirali i na Euharistiji asistirali bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa.

Na početku svoje propovijedi pod naslovom „O kršćanskim vrijednostima u politici“, kardinal Puljić je istaknuo da je pozvao katolike koji obnašaju vlast ponukan poticajom pape Benedikta XVI u Apostolskom pismu „Vrata vjere“ na dublje proživljavanje svoje u Godini vjere. „U toj poruci papa Benedikt XVI. želi nam prisvjestiti da smo kršteni. Iz tog korijena smo nikli i upoznavali svoju vjeru i odgajani u toj vjeri. Ova godina vjere želi da zasja naša svijest i življena vjera. To krsno korijenje raslo je poukom u vjeri, a još više upijanjem svjedočanstva vjere, naših roditelja, odgojitelja u vjeri“, kazao je kardinal Puljić podsjećajući da se mnoge stvari, koje su sjale ljepotom, znaju upotrebom pohabati, istrošiti, izblijediti.

Spomenuo je i Isusovo upozorenje da sol bljutava ne može dati ukus hrani, svjetlo koje se skoro ugasilo ili je skriveno ne može obasjavati put kojim treba ići. „Tu duhovnu žeđ koja je tako prisutna ovom materijaliziranom svijetu, koji je proizveo ovu krizu obeshrabrenja, jedino možemo ugasiti polazeći na 'zdenac žive vode' kao što je Samarijanka išla zagrabiti i susrela Krista, izvor žive vode“, rekao je kardinal Puljić.

Napominjući kako je vidljivo da je u svim planovima i razgovorima na prvom mjestu materijalni interes te da su kršćanske, duhovne vrijednosti uvelike izostale, kardinal Puljić je naglasio da se kriza ne može riješiti na temelju samo profita i koristoljublja. „Čovjek je kompletan kada se uravnoteži i materijalno i duhovno i ljudsko. Ne samo da su zanijekane te moralne i duhovne vrijednosti, nego se u javnosti nabija kompleks manje vrijednosti tko se usudi iznositi načela vjere i morala“, poručio je kardinal Puljić.

„Vjera se hrani osobnom i zajedničkom molitvom, koja je u definiciji svojoj razgovor čovjeka i Boga. Nije samo da Bogu govorimo nego je u temeljima molitve slušati i čuti Boga. Riječ Božja oplemenjuje srca izgrađuje savjest i utvrđuje čovjeku uvjerenje. To se događa tamo gdje osobe koje komuniciraju imaju povjerenje jedni u druge. Bog ima povjerenje u nas jer nas je htio u ovom vremenu i na ovom prostoru dajući nam sposobnosti kojima možemo opravdati to Božje povjerenje. Sada je važna dimenzija da čovjek izgrađuje povjerenje u Boga i Bogu. Biti sposoban slušati, čuti i prihvatiti ono bogatstvo kojim Bog ispunja ljudsku dušu i čovjekovo srce.

Taj Božji glas u nama je po našoj savjesti koja unosi u društvo odgovornost pred Bogom za Boju zapovijed koju ostvaruje“, riječi su kardinala Puljića koji je pojasnio da „Božje zapovijedi ne trebaju Bogu, nego su one putokaz čovjeku kako ovom zemljom hoditi, kako urediti odnos prema sebi, bližnjemu i svemu stvorenom iznad čega je Bog Stvoritelj, Otkupitelj, Bog ljubavi koji želi s čovjekom se družiti i čovjeku pomoći da se ostvari na ovoj zemlji i pokaže iskrenu suradnju s Bogom. To je jedini put da bude sretan“.

Konstatirajući da, na žalost, nema boljeg sustava vođenja i izgrađivanja društva od demokratskog sustava, iako ni on nije ni izdaleka savršen, kardinal Puljić je istaknuo da „prave demokracije ne prihvaćaju nikakvu nepravdu kao sustav“ odnosno da „demokracija mora počivati na čvrstim temeljima, to jest na neopozivim etičkim načelima koji po svojoj naravi i svojoj ulozi predstavljaju sam temelj društvenog života“.

„Prihvatljivi pluralizam bira između više pravednih i poštenih rješenja. Tu je katolik koji se u raznolikosti rješenja može naći, ali nikada se opredijeliti za stavove koji ruše temelj društvenog života. Tu vjernička savjest i odgovornost reagira, jer nije sam za sebe i svoje interese; čovjek je upućen jedan na drugoga.

Nije demokracija gdje nema ispravnog shvaćanja osobe kao temelja uspješne demokracije. To je dostojanstvo svakog čovjeka i prave i slobode po čemu se čovjek prepoznaje kao društveno biće“, riječi su kardinala Puljića koji je potom podsjetio na riječi iz dokumenta II. vatikanskog koncila o Crkvi u suvremenom svijetu: „Radost i nada, žalost i tjeskoba ljudi našeg vremena, osobito siromašnih i svih koji trpe jesu radost i nada, žalost i tjeskoba također Kristovih učenika, te nema ničeg uistinu ljudskog a da ne bi našlo odjeka u njihovu srcu. Kršćansku zajednicu sačinjavaju ljudi, koji u Kristu sjedinjene vodi Duh Sveti na njihovom hodu prema Očevu Kraljevstvu“.

Kardinal Puljić je potom kazao da je svatko od njih iz uvjerenja i osobne vjere odgovoran za izgradnju društva i općeg dobra. „Bog, nakon stvaranja, povjerio je čovjeku da bude suradnik u dovršavanju ovog svijeta. Dakle biti suradnik s Bogom.U suradnji s Bogom je ugrađivati Božji naravni i objavljeni zakon u ljudske zakone, koji ne mogu i ne smiju biti iznad Božjih naravnih i objavljenih zakona. Ima stvari koje ne ovise o broju ruku. To su temeljne vrijednosti koje čovjek vjere treba usvojiti a rušiti“, rekao je kardinal Puljić napominjući da ovaj susret treba pomoći „da svaki osobno sebe prepozna u svom vjerničkom identitetu, te ujedno, u Božjem svjetlu a ne u svjetlu interesa, jedni druge uvažavamo u onim stvarima gdje postoji prostor naše suradnje“. „Tu je put vraćanja povjerenja jedni u druge, ne u našim sposobnostima nego ugrađenim vrijednostima, iz kojih s Bogom surađujemo“, poručio je kardinal Puljić.

U drugom dijelu propovijedi kardinal Puljić je naglasio da ovim Misnim slavljem zahvaljuju Bogu da su imali na čelu Crkve papu Benedikta XVI. koji se „ovaj čas preseljava u Castel Gandolfo i večeras u 20 h prestaje njegova služba za kormilom Petrove lađe“. „Ovo je trenutak zahvale Bogu, ali i poziv da se molimo za izbor novog Pape. Pratite me na putu i dok budem u konklavama svojom molitvom, mene i sve kardinale“, zamolio je kardinal Puljić koji je potom u kratkim crtama prikazao život i djelo pape Benedikta XVI.

Na domjenku u dvorani Svećeničkog doma u Sarajevu, nakon Svete mise, nazočnim političarima obratio se apostolski nuncija u BiH mons. Luigi Pezzuto koji je „iskazao priznanje i podršku uzoritom g. kardinalu Vinku Puljiću za prikladnu inicijativu okupljanja katoličkih laika koji služe u državnim institucijama te na neki način održavaju kontakte s političkim instancijama ove države“.

Ističući da „Katolička Crkva, pa i njezina hijerarhija (papa, biskupi, svećenici), u svom naučavanju i djelovanju nije motivirana političkim kriterijima i interesima“, nuncij Pezzuto je podsjetio na Pastoralnu konstituciju „Gaudium et Spes“ gdje se u broju 42 kaže: „Misija koju je Krist povjerio svojoj Crkvi kao vlastitu, nije niti političkog, niti ekonomskog, niti socijalnog reda: svrha, naime, koju joj je odredio religioznog je reda“. Dodao je da spomenuta Konstitucija također tvrdi da „upravo iz te religiozne misije izlaze zadaće svjetla i snage koje mogu pridonositi izgradnji i učvršćivanju ljudske zajednice prema Božjem zakonu“. Stoga je „od velike važnosti imati ispravno gledanje na odnose između političke zajednice i Crkve“.

Politička zajednica i Crkva su „neovisne jedna od druge i autonomne svaka na vlastitom području. Obje su…, iz različitog razloga na službu osobnom i socijalnom pozivu istih ljudskih osoba“. Naglasio je da u tom kontekstu ovu službu Katolička Crkva vrši konkretno preko katoličkih laika, a to su svi oni koji su u Katoličkoj Crkvi primili krštenje i potvrdu. Istaknuo je da u tom „Crkva „smatra vrijednim hvale i poštovanja djelo onih koji se na službu ljudima posvećuju dobru države i uzimaju na sebe teret te odgovornosti“ te da u tom kontekstu „svi kršćani treba da u političkoj zajednici postanu svjesni svog posebnog poziva; oni naime treba da dadnu primjer razvijajući u sebi svijest dužnosti i zalaganja za opće dobro…“ (GS, 75).

„Dragi prijatelji, pozivam vas da promičete kršćanske vrijednosti i moralna načela za dobro društva i ljudske obitelji. Neka Vas Duh Sveti vodi u vašem kršćanskom i katoličkom svjedočenju“, poželio je nuncij Pezzuto.

 (FENA/md)