Pripremila: Elma MURIĆ

Sada kad je već izvjesno da Hrvatska 1. jula postaje 28. zemlja članica Evropske unije neriješena bilateralna pitanja s BiH aktualnija su nego ikad.

Bosna i Hercegovina je donedavno učinila veoma malo sistemskih napora da se pripremi na uslove trgovanja koji će nastati pri ulasku Hrvatske u EU te će, kako je više puta ponovljeno, propustiti rok 1. jula i izgubiti mogućnost da susjedima izvozi većinu domaćih proizvoda životinjskih porijekla (uključujući mliječne proizvode, perad i jaja) o čemu je pisao čak i ugledni britanski list The Economist, navodeći da je Bosna i Hercegovina propustila da dobije izlazak na tržište od pola milijarde ljudi.

Pomenuti proizvodi čine oko 40 posto ukupnog izvoza prema Hrvatskoj što će nanijeti još jedan udarac bh. privredi od kojeg se, kako tvrde stručnjaci, država BiH neće tako lako oporaviti.

Zabrana izvoza se odnosi i na neke biljne vrste (tipa krompir) koje podliježu određenim zdravstvenim uslovima, te na izvoz meda za kojeg BiH treba odobrenje kontrole Evropske komisije za koje je Bosna i Hercegovina zahtjev podnijela još 2011. godine. Također, inspekcijske kontrole zdravlja životinja koje provodi Ured za hranu i veterinarstvo EU (FVO) su najkompleksnije, no BiH još nije podnijela molbu za izvoz žive stoke i peradi.

Ured za hranu i veterinarstvo EU dosad je u BiH proveo ukupno četiri inspekcijske kontrole, a to su: - Procjena veterinarskih službi iz 2000. godine nakon koje je ozbiljno dovedena u pitanje opšta efikasnost kontrolnih službi u zemlji. - Inspekcijska kontrola ribe i ribljih proizvoda iz 2005. godine koja je za BiH uspješno okončana i rezultirala je davanjem odobrenja - Kontrola rezidua u vezi sa živom stokom i proizvodima životinjskog porijekla , uključujući i kontrolu medicinskih veterinarskih proizvoda iz 2010. godine koji je okončan uspješnom ocjenom kontrole rezidua - Inspekcijska kontrola peradi i jaja iz februara 2012. godine koja je pokazala da službeni istem za kontrolu namirnica za ljude i stočne hrane nije  u skladu sa propisima Evropske unije Naredna kontrola koja je bila predviđena za najranije januar/februar 2013. stiže prekasno za bh. izvoz jer između provedene kontrole i izdavanja odobrenja prođe najmanje između šest mjeseci do godinu dana. Složenost procesa koji se sastoji od izvještaja FVO, akcionog plana predmetne zemlje te (samo rješavanje otvorenih pitanja između subjekata u najboljem slučaju traje 2-3 mjeseca), nakon čega slijedi procedura usvajanja od strane Evropske komisije.

LASIĆ: Od nas sve ovisi hoćemo li biti spremni za ulazak Hrvatske u EU. Mislim da smo malo kasno ušli u ispunjavanje tih uvjeta. Recimo, imamo problema i s graničnim prijelazima, tek je sada praktički gotova projektna dokumentacija, a treba napraviti granične prijelaze za izvoz naše robe u EU. Mi možemo primati robu i na drugim graničnim prijelazima, a ne samo na Bijači i Gradišci. Međutim, Evropa je odredila iz BiH samo dva granična prijelaza preko kojih će izlaziti roba biljnog i životinjskog porijekla iz BiH u Evropu i tu će oni staviti svoje ispitne laboratorije

Veliki problem predstavljaju i granični prijelazi

Predsjednik Privredne komore Federacije BiH Jago Lasić na pitanje što će se dogoditi s bh. privredom kada Hrvatska uđe u EU i je li BiH spremna za to, kazao je kako trenutno ove dvije države međusobnu trgovinu odvijaju putem CEFTA sporazuma, što znači da na robe porijeklom iz Hrvatske koje dolaze u BiH i robe iz BiH koje izlaze u Hrvatsku nema ni količinskih ni financijskih ograničenja, a to će se promijeniti ulaskom Hrvatske u EU.

- Od nas sve ovisi hoćemo li biti spremni za ulazak Hrvatske u EU. Mislim da smo malo kasno ušli u ispunjavanje tih uvjeta. Recimo, imamo problema i s graničnim prijelazima, tek je sada praktički gotova projektna dokumentacija, a treba napraviti granične prijelaze za izvoz naše robe u EU. Mi možemo primati robu i na drugim graničnim prijelazima, a ne samo na Bijači i Gradišci. Međutim, Evropa je odredila iz BiH samo dva granična prijelaza preko kojih će izlaziti roba biljnog i životinjskog porijekla iz BiH u Evropu i tu će oni staviti svoje ispitne laboratorije", naglasio je Lasić.

 - Ako granični prijelazi Bijača i Gradiška ne budu gotovi do 1. jula, mogu se postaviti pomoćni prijelazi. Bitno je da naši laboratoriji funkcioniraju. Ako se sumnja u to da će spomenuti prijelazi biti završeni na vrijeme, ne vidim razloga zašto se ne naprave pomoćni montažni prijelazi. Mislim da ima dosta nekompetentnih ljudi koji rade na tome", kazao je predsjednik Gospodarske komore FBiH.

 Na pitanje što trenutno BiH može izvoziti u EU, Lasić je kazao kako ne može izvoziti ništa osim vina, i to kroz kvote, zatim kožu te nešto ribe, također po kvotama, jer robe nisu na listi tzv. trećih zemalja, što znači da nisu usklađene sa standardima EU-a.

 - Tek kada njihova komisija ocijeni da su naše robe usklađene sa spomenutim standardima, ćemo moći izvoziti, a to je dosta dugo razdoblje, kazao je Lasić, istaknuvši kako se na tome dosta radi, posebno otkada je došlo do promjena na čelu Ministarstva vanjske trgovine.

Po njegovom mišljenju, BiH mora zaštiti svoju robu koja može kvalitetom i količinski zadovoljiti domaće tržište, a ne robu koja se ne može ni izvesti ni prodati na domaćem tržištu.

 - Mislim da bi se kroz Zakon o unutarnjoj trgovini moglo napraviti da u oba entiteta na policama trgovačkih lanaca i drugih trgovina mora biti najmanje 50 posto robe koja se u BiH može proizveti u doviljnoj količini", kazao je Lasić, napomenuvši kako ne postoji podatak o tome koliko se procenata robe porijeklom iz BiH trenutno nalazi na policama trgovina i trgovačkih lanaca, dodao je Lasić.

FEJZIĆ: Trenutni izlaz iz ove situacije leži u iznalaženju alternativnih tržišta u regionu, prvenstveno Srbije i Crne Gore, te eventualno Turske. No, šta će biti kad i ostale zemlje regiona uđu u Evropsku uniju odnosno počnu primjenjivati evropska pravila? Bosna i Hercegovina se ostati u potpunoj izolaciji, a privreda će doživjeti opći potop, dodaj Fejzić. Kad na policama trgovačkih lanaca jedan proizvod potisne drugi, povratak starog je veoma težak. Sve ovo što se dešava na političkoj sceni BiH u posljednjih nekoliko godina učinilo je nepovratno štetu domaćoj privredi, a građani BiH će posljedice nemara vlasti osjećati još godinama.

Na odobrenje EU ćemo čekati još najmanje godinu dana

U BiH su u postratnom periodu provedene četiri velike inspekcijske kontrole, a to su procjena veterinarskih službi iz 2000. godine, inspekcijska kontrola ribe i ribljih proizvoda iz 2005., kontrola rezidua u vezi sa živom stokom i proizvodima životinjskog porijekla, te inspekcijska kontrola peradi i jaja iz februara 2012. godine koja je pkazala da službeni istem za kontrolu namirnica za ljude i stočne hrane nije  u skladu sa propisima Evropske unije.

Što se tiče pete i, u ovom momentu, najbitnije kontrole, ona već uveliko kasni.

Iako je trebalo da dođu početkom marta, inspektori FVO su po svemu sudeći odlučili da zaobiđu našu zemlju jer na zvaničnom spisku zemalja koje će posjetiti Bosne i Hercegovine nema. Sve što trenutno imamo jeste obećanje da će pokušati BiH naknadno staviti na ovaj spisak.

- Ured za hranu i veterinarstvo u ovoj godini nije imao u planu vršiti inspekcijske kontrole u BiH no nakon nakon par sastanaka pristali su da nas ubace u program predviđen za ovu godinu. Ja zasad nemam saznanja dokle je stigao taj proces, no ukoliko obećanje bude održano, idealno bi bilo očekivati da inspekcijska kontrola pomenutih proizvoda otpočne negdje u maju. Ipak, uzevši u obzir zaista detaljne inspekcije i komplikovane procedure pri izradi izvještaja Evropske unije, BiH se rješenju ovog problema ne može nadati ni do kraja godine, posebno kad uzmemo u obzir da nadležna tijela svih članica EU trebaju odobriti taj izvještaj, rekao je u izjavi za DEPO Portal Nihad Fejzić, dekan Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.

- Trenutni izlaz iz ove situacije leži u iznalaženju alternativnih tržišta u regionu, prvenstveno Srbije i Crne Gore, te eventualno Turske. No, šta će biti kad i ostale zemlje regiona uđu u Evropsku uniju odnosno počnu primjenjivati evropska pravila? Bosna i Hercegovina se ostati u potpunoj izolaciji, a privreda će doživjeti opći potop, dodaj Fejzić.

I na pitanje šta će se desiti ako i kad BiH zadovolji uslove izvoza EU, Fejzić je odgovorio s dozom pesimizima, dodavši da se jednom izgubljeno tržište teško vraća.

- Kad na policama trgovačkih lanaca jedan proizvod potisne drugi, povratak starog je veoma težak. Sve ovo što se dešava na političkoj sceni BiH u posljednjih nekoliko godina učinilo je nepovratno štetu domaćoj privredi, a građani BiH će posljedice nemara vlasti osjećati još godinama.

S Fejzićevim mišljenjem slaže i Duljko Hasić, ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH koji je preporučio svima onima koji plasiraju robu na hrvatsko tržište da počnu tražiti rezervna tržišta.

- BiH ovime gubi oko 200 miliona KM godišnjeg izvoza na tržište Hrvatske i 400 miliona maraka koje možemo izvoziti na tržište Evropske unije, izjavio je Hasić.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN)