Opasni bosanski tango: Islam i nacionalizam, najnovija analiza Međunarodne krizne grupe istražuje rastući spoj bošnjačkog nacionalizma (koji može biti Islamski i sekularni) i državnog identiteta BiH. U izvještaju se tvrdi da je sve veće bošnjačko polaganje ekskluzivnog prava na BiH, što je dijelom reakcija na hrvatske i srpske nacionalne ideologije, mnogo veća prijetnja budućnosti zemlje nego što su to male, podijeljene i uglavnom nenasilne salafijske i druge Islamističke grupe na marginama društva.

 “Doslovno svaki čin nasilja inspirisan Islamizmom je došao sa mjesta gdje su Islamske institucije – džemat, džamija, medresa i porodica – slabe ili odsutne, a mnogi počinitelji su imali problematičnu prošlost”, kaže Marko Prelec, Direktor balkanskog projekta Krizne grupe.

“Međutim još je puno ljutnje i frustracije među Bošnjacima a vodeće figure u Islamskim ustanovama pokušavaju da to iskoriste za postizanje političkih ciljeva ".

Islamska zajednica (IZ) u BiH je izrasla iz vjerske organizacije u važnog političkog igrača koji je učestvovao u oblikovanju bošnjačkog identiteta.  Njen bivši utjecajni i karizmatični vođa, Mustafa ef. Cerić, oslikao je BiH koja bi, iako multietnička, trebala biti bošnjačka nacionalna država, jer, kako on tvrdi, Hrvati i Srbi već imaju svoje države u susjedstvu. Takva vizija je privlačna mnogim Bošnjacima, uključujući i neke koji su krajnje sekularni,  ali je odbojna većini Hrvata i Srba. Ako to postane dominantan bošnjački stav, teško je vidjeti na koji način se to može pomiriti sa stavovima drugih zajednica u BiH; u tom slučaju bi bili izvjesni trajni konflikt i nestabilnost. Umjesto tog, IZ bi trebala razviti viziju države kao zajedničkog pothvata u kojem se sve grupe osjećaju jednako kod kuće, i fokusirati se na obnovu sopstvenih institucija.

Bosanske salafije su podijeljene oko lojalnosti državi i Islamskoj zajednici. Većina onih koji prihvataju ove institucije su vatrene patriote , a neki od njih i bivši mudžahedini; oni koji odbacuju ove institucije kao neIslamske skloni su da se povlače u izolirana naselja da bi prakticirali svoju vjeru i pratili događanja u širem muslimanskom svijetu. Ni jedna od ovih grupa ne pokazuje sklonost nasilju; većinu napada su izvršili emigranti ili osobe sa postojećim krivičnim ili psihijatrijskim dosijeima. Zvaničnici Islamske zajednice i  države BiH bi trebali surađivati na uključivanju nenasilnih salafija, posebno onih koji se vraćaju iz dijaspore, u dijalog kojim bi se podržala njihova integracija.

Mnogi vjerski čelnici u BiH su politički aktivni, međutim IZ ima jedinstvenu težinu. Da bi se izbjegao odlazak u fragmentaciju, IZ i druge bosanske vjerske zajednice bi se trebale suzdržati od davanja podrške partijama ili kandidatima, i ponovo se posvetiti međuvjerskom dijalogu.

“Uloga Islama se kretala prema patriotskom odnosu prema državi. Mnogo ovisi o tom procesu i o tome da li će uspjeti formirati viziju BiH koja će biti prihvatljiva Hrvatima i Srbima”, kaže Sabine Freizer, Direktorica evropskog programa Krizne grupe.  “Ukoračivši u političku arenu, Islamska zajednica ima odgovornost da podrži bosansku politiku u tom pravcu”.

(DEPO/BLIN/em)