Prema zvaničnim podacima Savjeta ministara BiH, najviše novca zbog obavljanja, šta god to značilo, složenih informatičko-aplikacijskih poslova isplaćeno je zaposlenima u Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).

Petnaestak zaposlenih u ovoj agenciji od polovine 2010. do kraja 2012. godine po ovom osnovu su pored redovne plate dobili još oko 430.000 KM, a prema planu za ovu godinu, na njihovim računima će završiti još oko 150.000 KM. Pored njih, brkove je po istom osnovu omastilo i 11 zaposlenih u Agenciji za statistiku BiH koji su, doduše samo tokom 2011. godine, svakoga mjeseca u džep stavljali po pune dvije prosječne penzije u RS ili po 630 KM.

Službenik Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH Taid Bajramović od 2010. godine po osnovu ove nevjerovatne privilegije svakoga mjeseca dobija u prosjeku oko 485 KM, a njegov kolega iz Agencije za javne nabavke BiH Ismet Mehanović mjesečno dobija "skromnih" 440 KM. U poređenju s njima, dvoje zaposlenih u Centru za uklanjanje mina BiH u kome već deset godina uprkos brojnim pritužbama vedri i oblači nezamenjivi Dušan Gavran, primaju "samo" po 230 KM. Tokom 2011. godine jedan službenik Agencije za državnu upravu BiH, takođe kao dodatak na platu na osnovu famoznog obavljanja složenih informatičko-aplikacijskih poslova, dobijao je 486 KM mjesečno. On je prošle godine oštećen jer mu je dodatak smanjen na svega 371 KM, a za divno čudo, u budžetu Agencije za državnu upravu nisu planirana sredstva za informatički dodatak.

Ipak, rekorder je službenik IDDEEA Predrag Sančanin, koji od juna 2010. godine svakoga mjeseca pored plate dobija od 840 do 880 KM na ime informatičkog dodatka, što iznosi više od pet najnižih penzija u RS. Za njim slijede njegove radne kolege Milenko Malinić i Mersiha Lonić Pašalić, koji mjesečno dobijaju po 809 KM, a u stopu ih prati takođe njihov radni kolega Peđa Katalina sa mjesečnim informatičkim dodatkom od oko 710 KM.

Predsjednik Udruženja penzionera RS Rade Rakulj kaže da je zatečen saznanjem da pojedinci primaju dodatke na platu koji premašuju pet najnižih penzija, dodajući da to samo potvrđuje da su brojne institucije BiH formirane samo sa ciljem da se nekolicina ljudi bogati na račun najsiromašnijih slojeva stanovništva.

- Da sam samo malo mlađi, ne bih ispuštao motku iz ruku dok ne bih stao u kraj takvom bezobrazluku! To prevazilazi sve mjere! Šta je uopšte posao tih ljudi i kolika im je plata kada primaju po 600, 700 ili 800 KM dodatka na platu?! U ovoj zemlji vlada bijeda i siromaštvo zato što se novac arči na sve strane i bez ikakve potrebe i kontrole. Preko 60 odsto BDP-a se troši na nagomilanu administraciju i brojne besposličare i zato penzioneri jedva sastavljaju kraj s krajem - kaže Rakulj.

Njegovo mišljenje dijeli i predsjednik granskog Sindikata pravosuđa RS Siniša Petrović, koji kaže da je prije pet mjeseci kada su počeli pregovori između Vlade RS i sindikata u vezi smanjenja plata ukazivao na potrebu analize rada i svrsishodnosti postojanja brojnih agencija na nivou BiH, ali i u samoj RS.

- Nažalost, nije bilo pravog odgovora na moje sugestije i insistiranje, ali i dalje tvrdim da se kroz brojne nepotrebne agencije i na nivou BiH i u RS troše sredstva koja se mogu usmjeriti na drugu stranu i s kojima se može bar malo poboljšati socijalni položaj građana i ukupno ekonomsko stanje. Dakle, pod hitno je potrebno pretabiriti ko radi, šta radi i kako radi u svim tim agencijama i institucijama koje troše budžetska sredstva bez ikakve kontrole, jer su upravo zbog tih i takvih, obični radnici naterani da štrajkuju - kaže Petrović.

(BLIN MAGAZIN, DEPO PORTAL/eb)