Međutim, moraju se poduzeti konkretni napori za unapređenje socio-ekonomskih uvjeta u zemlji i moraju se kombinirati dugoročne i kratkoročne mjere potrebne za rješavanje ovih problema.

- Kada sam razgovarao s predstavnicima ovdašnjih medija pažljivo sam naglasio da se dodatni propisi ne odnose isključivo na BiH, ali naravno, u lokalnim medijima se često javljao ovaj naslov. Činjenica je da više lažnih azilanata potječe iz zemalja zapadnog Balkana nego iz zemalja u kojim se dešavaju oružani sukobi kao što su Sirija, Irak i Somalija. Ovo nije prihvatljivo, jer iako velika većina ljudi koji dolaze iz Bosne i Hercegovine imaju dobre socio-ekonomske razloge da napuste zemlju, nemaju priliku dobiti stalni boravak kao azilanti jer ova regija nije u ratu - kazao je.

Ističe da postoje kratkoročne i dugoročne mjere da bi se riješio problem.

- Svjestan sam da postoji potreba za napuštanjem zemlje zbog negativne socio-ekonomske situacije ovdje. To je razlog zbog kojeg ljudi odlaze, ne samo iz BiH nego i iz Srbije i susjednih zemalja - rekao je.

Kratkoročno rješenje leži u promjeni švedske politike prema azilantima. Švedska mora skratiti vrijeme potrebno za obradu zahtjeva za azil da ljudi ne bi morali čekati tri-četiri mjeseca.

- U BiH imamo dobru saradnju s Ministarstvom sigurnosti i pograničnim policijskim vlastima koji uspješno otkrivaju i prijavljuju lažne azilante - naglasio je Hedberg.

Dugoročno rješenje je da ova zemlja ubrza napredak prema članstvu u Evropskoj uniji da bi se socio-ekonomski uvjeti u ovoj i susjednim zemljama popravili i da bi ljudi željeli ostati ovdje.

Ovo bi se moglo smatrati drastičnim izrazom, ali nemogućnost lidera u BiH da približe Bosnu i Hercegovinu  Evropskoj uniji znači da oni ustvari 'prebacuju' svoje probleme na druge zemlje.

- Tako da  u vezi s tim pitanjem moramo sarađivati jer bi suspenzija bezviznog režima bila veliki korak unazad za BiH. Bezvizni režim ostao je jedan od najpopularnijih i najuspješnijih dostignuća posljednjih godina. Ako bi se sada suspendovao, to bi bilo negativno za razvoj BiH - rekao je Hedberg.

Ocijenio je da je odluka Kantona Sarajeva da implementira odluku Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić-Finci" odličan primjer onoga što se može postići kada postoji saglasnost. Međutim, Vijeće Evrope traži od BiH da kao država ispoštuje presudu Evropskog suda za ljudska prava iz 2009. Drugim riječima, cijela država mora uskladiti svoje zakonodavstvo s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

- Često podsjećam političke lidere da su puno vremena proveli na rješavanju slučaja 'Sejdić-Finci', ali i da je ovo samo vrh ledenog brijega. Postoje mnogi drugi slučajevi diskriminacije u zemlji gdje su reforme potrebne. Žao mi je što im je trebalo toliko dugo  da se slože u vezi sa slučajem Sejdić-Finci. Naravno, veliki problem predstavljaju i predsjednički izbori. Problem se u principu sastoji u tome da li se trebaju održati direktni ili indirektni izbori. U idealnim uvjetima trebao bi postojati sistem za cijelu zemlju, odnosno 'simetrično' rješenje koje će obuhvatiti cijelu zemlju.
Lično ne razumijem zašto se toliko insistira na direktnim izborima. Nisam stručnjak, ali se sjećam da je na prošlim predsjedničkim izborima 2010. Mladen Ivanić izgubio od Nebojše Radmanovića za malu razliku. S indirektnim izborima, možda bi stranke u RS-u mogle na bolji način upravljati procesom izbora ako bi postojali indirektni izbori. Međutim, to pitanje političari moraju riješiti - kazao je.

Naveo je da trenutno u Švedskoj ima oko 75.000 ljudi bh. porijekla što ih čini velikom grupom.

- Potencijal bh. dijaspore je nešto što želimo iskoristiti za unapređenje poslovnih, kulturnih i drugih odnosa. Nismo uspjeli postići onoliko koliko smo mislili zbog kompleksne političke situacije i nedostaka reformi u Bosni i Hercegovini u kasnijim godinama. Također, želim istaći da je odziv dijaspore na izborima sramotno nizak. U bh. ambasadi u Švedskoj se tokom proteklih izbora nije odazvalo ni 50 glasača. To vam govori da je dijaspora izgubila interes za ovdašnju politiku. Naravno, ipak oni imaju emocionalnu i društvenu povezanost s domovinom. To je nešto što bi trebali imati na umu. Također, gotovo svi oni su sada švedski državljani. Stariji ljudi se znaju nekada iseliti iz Švedske za BiH, ali to nije slučaj s mlađim generacijama - kazao je ambasador Hedberg.

(Fena/eb)