Piše: Mirna DUHAČEK
Popis stanovništva u BiH trebao bi se održati od 1. do 15. oktobra ove godine. Bez preciznih i pouzdanih statističkih podataka, naša zemlja ne može podnijeti zahtjev za članstvo u Evropsku uniju, što bi nam trebala biti dodatna motivacija da se popis, 22 godine od posljednjeg, konačno izvrši. Međutim, na tom putu ispriječile su se brojne prepreke...
 |
Mislim da bi većina političara u Bosni i Hercegovini pristala da na popisu budu samo pitanja o etničkoj i vjerskoj pripadnosti – šta njih briga kakvu vi kuhinju koristite, zaboga! Važno je da ste vi Bošnjak, Hrvat ili Srbin, a ostalo – Bože moj…, kaže profesor Asim Mujkić
|
Rasprave o popisu stanovništva, te razne kampanje koje su obilježile period izvođenja probnog popisa u BiH prošle godine, uglavnom su se fokusirale na ona poznata tri pitanja o etničkoj, vjerskoj i jezičkoj pripadnosti. Tri „najvažnija“ pitanja u BiH u potpunosti su u drugi plan gurnula – obrazovanost stanovništva, ekonomsko i socijalno stanje, strukturu stanovništva (spolnu, starosnu...) kao i ostala mnogo bitnija pitanja koja bi pružila neophodne statističke podatke i tako pomogla u planiranju i primjeni politike opšteg razvoja, povećanju nivoa znanja i percepcije demografske, ekonomske i socijalne stvarnosti u BiH.
Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić iz tog razloga je bio pobornik ideje da se korpus pitanja o etničkoj i vjerskoj pripadnosti u potpunosti isključi iz upitnika:
Taj korpus pitanja o etničkoj i vjerskoj pripadnpsti očito će doprinositi daljim podjelama, zaoštravanjima odnosa... Međutim, naravno, to je najvažnije. Mislim da bi većina političara u Bosni i Hercegovini pristala da na popisu budu samo ta tri pitanja – šta njih briga kakvu vi kuhinju koristite, zaboga! Važno je da ste vi Bošnjak, Hrvat ili Srbin, a ostalo – Bože moj… – rekao je u intervjuu za DEPO PORTAL prof. dr. Asim Mujkić.
Zašto je odgođen popis stanovništva u BiH?
A upravo ti podaci, koji trebaju prvi put nakon 22 godine od posljednjeg popisa razvrstati krvna zrnca građana BiH, najmanje su zanimljivi Evropskoj komisiji – jer iz njih neće moći procijeniti napreduje li BiH u ispunjavanju, prevashodno, uslova iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSSP), a zatim i ekonomskih kriterija iz Kopenhagena. SSSP, naime, nalaže da BiH uspostavi statistički sistem koji može da proizvede blagovremene, pouzdane, objektivne i precizne podatke koji su potrebni za planiranje i praćenje tranzicije i reforme. Stoga Evropsko partnerstvo i Višegodišnji indikativni plan jasno kažu da BiH mora obaviti popis stanovništva i domaćinstava.
Međutim, iako je planirala to učiniti u aprilu ove godine – nakon što su u 2011. godini propali pokušaja izvođenja popisa - Bosna i Hercegovina bila je primorana opet odgoditi popis za šest mjeseci. Naime, Međunarodna posmatračka operacija (MPO) , u koju su uključene Evropska komisija, Vijeće Evrope i nekoliko organizacija Ujedinjenih nacija, preporučila je BiH da popis odloži za 'najmanje šest mjeseci'.
Razlog je nedovoljna spremnost države BiH, jer, kako je to MPO zaključila, nedovoljne tehničke pripreme dovele bi do nepouzdanih podataka i rezultata.
Glavni problemi koji se navode u izvještaju MPO-a su: upitnici, odnosno formulisanje i redoslijed pitanja, priručnici sa uputstvima, materijali za obuku, logistika, kartografija, ali i informativna kampanja koja građane treba upoznati s pravilima popisa stanovništva i treba slati iste poruke na nivou cijele države, kako se ne bi javljale nedoumice i zabune.
Sa preporukom o odgađanju popisa složio se i direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović, koji je kao jedan od objektivnih razloga za odgađanje popisa stanovništva naveo kartografsku podlogu koju su geodetske uprave trebale uraditi.
 |
Sa aspekta procesa integrisanja, popis je izuzetno važan zbog toga što su pouzdani statistički podaci neophodni prilikom kreiranja strateških dokumenata, planova i razvojnih politika, uključujući i one u vezi sa integracijom u EU, a bili bi dragocjeni i prilikom planiranja finansijske pomoći EU kao i pomoći bilateralnih donatora, smatra portparolka Delegacije za evropske integracije Marina Kavaz Siručić |
- Geodetske uprave su imale dodatne zahtjeve, što je iziskivalo dodatno vrijeme. Prolongiranje jedne aktivnosti znači i kašnjenje drugih zbog čega se i rokovi pomjeraju - pojasnio je direktor Agencije za statistiku BiH.
Kartografska podloga, način popisivanja duž međuentitetske linije razgraničenja, trebala bi biti završena do kraja februara.
Šta će BiH dobiti popisom stanovništva?
Sa aspekta procesa integrisanja, popis je izuzetno važan zbog toga što su pouzdani statistički podaci neophodni prilikom kreiranja strateških dokumenata, planova i razvojnih politika, uključujući i one u vezi sa integracijom u EU, a bili bi dragocjeni i prilikom planiranja finansijske pomoći EU kao i pomoći bilateralnih donatora, smatra portparolka Delegacije za evropske integracije Marina Kavaz Siručić:
Važnost popisa u BiH posebno se ističe imajući u vidu da je posljednji popis u BiH održan 1991. godine. Tek nakon provođenja popisa prikupljeni i obrađeni statistički podaci moći će služiti kao pokazatelji statističkih činjenica i kretanja u BiH – rekla je za DEPO PORTAL Kavaz Siručić.
U idealnim uslovima, rezultati popisa trebali bi organima vlasti na nivou države, entiteta, kantona i opština, kao i civilnom društvu, obezbijediti neophodne statističke podatke o opštem broju i teritorijalnoj distribuciji stanovništva u BiH, demografskoj strukturi i glavnim socio-ekonomskim karakteristikama stanovništva, broju, teritorijalnoj distribuciji i strukturi stambenih jedinica, te životnim uslovima državljana BiH.
Međutim, profesor Mujkić strahuje, kao što obično ovdje biva, da će rezultati popisa biti iskorišteni kao latentni mehanizam etničke mobilizacije:
U određenom smislu, svaki izbori su ovdje pitanje referenduma. Mi, nažalost, imamo takav ustavno-pravni poredak, iz kojeg proishodi izborni zakon koji, faktički, ohrabruje i usmjerava građane da izbori budu neka vrsta etničkog plebiscita. Šta to znači? Znači da svaka prilika u kojoj je etničko prebrojavanje moguće izvesti – bilo da su to izbori, bilo da su to događaji tipa obilježavanje godišnjice Srebrenice, ili 25. novembar - biva i iskorištena. To je, zapravo, latentni mehanizam etničke mobilizacije. Tako će, nažalost, i popis da bude iskorišten i zloupotrijebljen. Evo, dali smo povoda političarima sa svih strana da imaju o čemu razgovarati i svađati se u naredne dvije godine. Dakle, svaka institucija u BiH zbog njenog etno-nacionalnog ustroja prevodi se na etničku problematiku i, faktički, mi ovdje nemamo normalnu političku i demokratsku raspravu, nego se tu uglavnom radi o mobilizatorskim pozivima. Isto to očekujem i za rezultate popisa – interpretacije, reinterpretacije, poništavanja u ovoj općini, pa u onoj... Bit će svega i svačega, nažalost.
Praćenje popisa: šta je Međunarodna posmatračka misija?Evropska komisija pomno prati popis u BiH i uspostavila je Međunarodnu posmatračku operaciju (MPO) u dogovoru sa Savjetom ministara BiH kako bi se osiguralo da cjelokupan proces pripreme popisa, samo popisivanje, analiza i objavljivanje rezultata bude u skladu sa standardima i preporukama UN-a i EU. U MPO su uključene Evropska komisija, Savjet Evrope i nekoliko organizacija Ujedinjenih nacija, i to na visokom nivou. MPO je angažovala nekoliko stručnjaka za popis radi ocjene svih tehničkih aspekata svakog koraka popisa, a Komisija vjeruje da će, s obzirom na pomoć i podršku ovih izuzetno kvalifikovanih i iskusnih stručnjaka, popis u BiH zaista slijediti sve preporuke UN-a i EU, bez obzira o kom aspektu popisa je riječ. |
Međutim, ono što je za evropske integracije mnogo bitnije su činjenice da će popis omogućiti precizno izračunavanje BDP-a po glavi stanovnika, koji je često pokazatelj životnog standarda u jednoj ekonomiji, zatim će pomoći u načinu razvoja infrastrukture na osnovu gustine, strukture i potreba stanovništva, ali i razvoju socijalne politike, te će pružiti uvid u postojeću i buduću radnu snagu...
U nadi da će i bh. vlasti shvatiti da popis stanovništva i domaćinstava treba ovoj državi kako bi se pokrenula s mrtve tačke, te da rezultate neće koristiti za svoja dnevno-politička potkusurivanja, nego za napredak ove zemlje – bh. državljani s nestrpljivošću očekuju oktobar, kao i otvaranje šanse za evropske integracije.
Popisom stanovništva i domaćinstava dobiće se sljedeći podaci:• opšti broj i teritorijalna distribucija stanovništva u Bosni i Hercegovini;• demografska struktura i glavne socio-ekonomske karakteristike stanovništva; • broj, teritorijalna distribucija i struktura stambenih jedinica; • životni uslovi stanovništva. |
Popis stanovnika i domaćinstava daće statističke podatke koji su uporedivi sa podacima iz ostalih zemalja, pošto će biti proizvedeni u skladu sa međunarodnim standardima. Popis stanovništva imaće i druge efekte, kao što su npr:• okvir uzorka za sva statistička istraživanja u Bosni i Hercegovini;• korekcije vitalne statistike u evidencijama građana; • otvaranje potrebnih statističkih i administrativnih registara; • obuka stručnih i tehničkih kapaciteta tri zavoda za statistiku u Bosni i Hercegovini. |
(DEPO PORTAL)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook