Riječ je o ambicioznoj investiciji koja je idejno pokrenuta još 2007. godine, u vrijeme kad je ministar kulture bio Božidar Biškupić. Tada je zgradu bivše Tvornice duhana Zagreb, inače zaštićeno kulturno dobro sagrađeno 1881., od Adris grupe država otkupila za iznos od 70 miliona kuna, piše Jutarnji.hr.

U njoj bi se na čak 9000 četvornih metara trebala smjestiti glavnina od 200.000 eksponata koji se sada nalaze u prostoru u Matoševoj ulici i Meštrovićevom paviljonu.

TUŽNO POREĐENJE: Beznadežno zakovano najznačajnije i najveće muzejsko zdanje u Bosni i Hercegovini - Zemaljski muzej BiH naspram grandioznog projekta Hrvatskog povijesnog muzeja

Posljednjih pedesetak godina izložbeni prostor muzeja spao je na premalih 240 kvadrata. Preseljenje u 30 puta veću zgradu TDZ-a muzeju bi udahnulo novi život, kažu u Ministarstvu kulture, a time bi se pratio europski trend oživljavanja derutne industrijske arhitekture u koju se smještaju kulturne institucije i muzeji.

Industrijska baština

U posljednjih šest godina prostor iza zgrade TDZ-a pretvorio se stoga u veliko gradilište. Adris grupa, vlasnica čitavog kompleksa stare tvornice duhana, rušila je noviji aneks i gotovo dovršila ostakljeni poslovni kompleks koji gleda na Jagićevu ulicu. Zgrada pak u kojoj će biti muzej sagrađena je 1881. godine.

Riječ je dobro očuvanom objektu industrijske baštine koji je zaštićeno kulturno dobro i za koji se predviđaju minimalne intervencije. Projekt, kao što je već poznato, potpisuju ugledni zagrebački arhitekti Ivica Tkalec, Emir Kahrović, Ivan Zdenković i Žanet Zdenković Gold. Jedina veća intervencija koju su zamislili izvest će se na južnoj strani zgrade koja bi trebala biti ostakljena, što će u prostoru odgovarati staklenom pročelju Adrisova tornja. U prizemlju će se smjestiti kafići, restorani i banka.

Izgradnja samog muzeja koštat će oko 135 miliona kuna (oko 36,5 miliona KM), a dodatnih 30 uložit će se u stalni postav muzeja.

Denivelacija poda

Unutrašnjost će biti opremljena modernim klimatizacijskim sustavom te protupožarnom, toplinskom i zvučnom izolacijom. Prozori i vrata bit će ostakljeni dvoslojnim IZO staklima, a svi otvori prekrit će se specijalnim UV folijama. Muzej će zauzimati četiri etaže, a uz izložbeni prostor predviđena je i knjižnica, multifunkcionalna dvorana te prostori za brojne radionice.

Rekonsturirat će se ulaz u muzej i ugraditi liftovi od stakla i čelika tako da se zaštiti već postojeći izgled industrijske arhitekture, dakle uz minimalne zahvate. Nestat će dio stubišta u prizemlju kako bi se dobilo na prostoru.

U Ministarstvu kažu da će projekt financirati po modelu javno-privatnog partnerstva.

- Projektna dokumentacija je pripremljena i nalazi se u Ministarstvu financija. Kad ga oni ocijene projekt ide na javni natječaj putem kojeg ćemo tražiti privatnog partnera. Izbor će se odvijati tijekom ljeta, pa radovi mogu krenuti na jesen -kažu u Ministarstvu kulture.

Ugovor s privatnim partnerom, koji još nije odabran, planira se potpisati na rok od deset godina, nakon čega bi zgrada muzeja prešla u državno vlasništvo. Otvorenjem Hrvatskog povijesnog muzeja javnosti će ponovno postati dostupne i neke od 15 zbirki koje su dosad čitav niz godina bile skrivene u depoima poput zbirke zastava i odora, zatim vatrenog oružja, kočija i drugih eksponata. U prizemlju će se smjestiti info pult, blagajna, kafić i prodajno mjesto za suvenire.

Pod će biti deniveliran za oko 60 centimetara jer su postojeći svodovi preniski za potrebe muzeja. Na prvom katu uz polivalentnu dvoranu bit će i stalni postav i povremene izložbe. Na drugom katu bit će trezori muzejske građe.

Na trećem katu, dakle u potkrovlju, kako se već pisalo, smjestit će se uredi za upravu i kustose te knjižnica i restauratorske radionice. Predviđena su i dva podrumska depoa.

Zajednički trg

Zgradu TDZ-a na prostoru stare vojarne 1881. godine sagradio je Rupert Melkus i imala je sjeverno i istočno krilo. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća arhitekt Franjo Bahovec nadogradio je administrativni toranj u dvorištu, a kad se Adris preselio u Kanfanar, zgradu su prodali Ministarstvu kulture.

S druge strane pokraj nje je već gotovo dovršen poslovni toranj Adrisa u kojem će ostati Uprava tvrtke, a u njemu će dominirati staklene površine, zimski vrtovi i terase pune zelenila.

Autori Hrvatskog povijesnog muzeja projektirali su i taj poslovni toranj pa bi se građevine trebale odlično slagati u prostoru. Adrisov toranj vrijedan oko 220 milijuna kuna prostire se na oko 2200 četvornih metara, ima osam etaža, od čega su dvije podzemne garaže za tristotinjak automobila. Benzinska crpka u Jagićevoj, koja je pomalo dotrajala, bit će modernizirana i uklopljena u stakleni toranj.

Dvije će zgrade, poslovnu i muzejsku, povezivati zajednički trg u dvorištu za koji je predviđen sustav grijanja i hlađenja pomoću ventikonvektora pa će prostor imati svoju posebnu mikroklimu. Projekt muzeja zajedno sa projektom Trga pravde trebao bi pokrenuti investicijski zamah u zemlji, smatraju u Vladi.

(Jutarnji.hr/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/aa)