Foto: Anadolija

Profesor Hidajet Repovac koji je moderirao današnju sesiju istakao je da pozicija kulture i kulturnih institucija nije bila nikad gora skrenuvši pažnju na situaciju sa Zemaljskim muzejom i ostalim institucijama kulture BiH.

Po mišljenu Damira NIkšića u BiH je uvijek postojala agažirana umjetnost, te je on tako spomenuo primjer Romana Petrovića koji slika npr. Djecu ulice.

Govoreći o Umjetničkoj galeriji BiH on je rekao da su je napravili za 15 dana od oslobođenja, dok sadašnje vlasti u 20 godina nisu uspostavile ni Ministarstvo kulture BiH, te su dovele do zatvaranja Muzeja.

NIkšić je pažnju skrenuo i na plakate dizajnerske grupe Trio rađene tokom opsade Sarajeva. Kako je istakao bilo bi zanimnjivo napraviti jedan bijenale angažirane umjetnosti.

On je također govorio i o institucijama tipa Centara za savremenu umjetnost Sarajevo koji je svijetu ponudio radove sarajevskih umjetnika, te skrenuo pažnju na njihov projekat “De/konstrukcija spomenika.

Damir Nikšić osvrnuo se i na izmjenu naziva Muzeja Revolucije u Historijski muzej u kojem je donekle promjenjena i postavka, zapitavši se da li nam trebaju muzeji ako ćemo im mijenjati imena i postavke.

Ovom prilikom bilo je riječi i o Muzeju Ars Aevi, o ličnim angažmanima umjetnika.

Također je kao primjer angažirane umjetnosti naveden i film Danisa Tanovića za koji je dobio priznanje na Berlinalu.

(FENA/md)